U Hrvatskoj djeluje više od 1600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma od kojih se oko 70 posto bavi seoskim agroturizmom, pokazala je uz ostalo analiza Udruge ruralnog turizma Hrvatske (URTH), prema čijoj ocjeni Hrvatska sve više prepoznaje potencijal ruralnog turizma.

Seoskim agroturizmom se u Hrvatskoj prema analizi te udruge bavi više od 1100 pružatelja takvih usluga.

Skupine posebnih oblika turizma:

• seoski (1100)
• kulturni (176)
• pustolovni (122)
• ribolovni (72)
• konjički (54)
• lovni (42)
• zdravstveni (12)

Analiza je uz seoski obuhvatila i druge posebne oblike turizma, uključujući aktivnosti lokalnih udruga u ruralnim područjima. Podaci za analizu su prikupljani 2023. i 2024. godine, u suradnji sa studentima Veleučilišta u Križevcima te s dijelom turističkih zajednica i županija.

Na prvom mjestu Istra

Od podataka iz analize iz te udruge kažu da je iznenađujuće pozitivne rezultate pokazala analiza seoskog agroturizma kojim se bave poljoprivrednici koji pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge, a velik broj ih se bavi i očuvanjem i promocijom kulturne baštine hrvatskog sela.

Od ukupno 1100, pregled po županijama izgleda ovako: 

• Istarska (196)
• Dubrovačko-neretvanska (168)
• Osječko-baranjska (95)
• Splitsko-dalmatinska (88)
• Zagrebačka (80)

Županije u kojima ih je najmanje:

• Ličko-senjska (11)
• Virovitičko-podravska (12)
• Brodsko-posavska (14)

"Sukladno dostupnim podacima, broj pružatelja usluga seoskog agroturizma raste po prosječnoj stopi od oko 20 posto godišnje", navode iz udruge.

Najveći broj ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga ima u Primorsko-goranskoj županiji, zatim u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a u toj su kategoriji obuhvatili muzeje, etno sela i zbirke te interpretacijske centre usmjerene na promociju kulturne baštine.

"Veseli porast broja pružatelja tih usluga"

U Primorsko-goranskoj županiji zabilježen je pak i najveći broj pružatelja usluga pustolovnog turizma, 19, koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično.

Pružatelji usluga konjičkog turizma evidentirani su zasebno, a najviše ih je u Karlovačkoj županiji, dok je u Osječko-baranjskoj najviše onih koji pružaju usluge u ribolovnom i lovnom turizmu.

"Iako se radi o neslužbenim podacima jer službeni nisu dostupni, veseli porast broja pružatelja tih usluga, što je i rezultat rastuće potražnje domaćih i stranih turista za autentičnom Hrvatskom, ali i značajnih ulaganja pružatelja usluga i korištenja sredstava iz različitih fondova", kaže voditeljica udruge Aleksandra Kuratko Pani.(Hina)