Kada šećete od Elizejskih poljana prema mostu Aleksandra III., nemoguće je ne zastati pred zdanjem koje izgleda kao da su se arhitekti Belle Époquéa igrali s tonama čelika i stakla kako bi sagradili dvorac za budućnost. Grand Palais(Velika palača) nije samo muzej ili izložbeni prostor; to je srce pariškog prestiža, spomenik ljudskoj ambiciji i mjesto gdje se povijest susreće s najekskluzivnijim trenucima današnjice.
Povijest ispisana u čeliku i staklu
Izgrađen za Svjetsku izložbu 1900. godine, Grand Palais bio je odgovor Francuske na industrijsku revoluciju i želju da zasjeni cijeli svijet. Tri različita arhitekta radila su na njegovim pročeljima, što objašnjava fascinantan spoj klasičnih kamenih stupova i revolucionarnog staklenog krova.
Zanimljivost: Za njegovu je izgradnju utrošeno više čelika nego za cijeli Eiffelov toranj! Dok Eiffelov toranj teži oko 7.300 tona metalne konstrukcije, Grand Palais se ponosi s nevjerojatnih 9.400 tona.
Mistika, intrige i skandali pod staklenom kupolom
Iza blještavila fasade kriju se priče koje vodiči često prešućuju:
Bolnica u ratu: Tijekom Prvog svjetskog rata, ovaj hram umjetnosti pretvoren je u vojnu bolnicu. Zamislite ranjene vojnike kako se oporavljaju ispod najljepšeg staklenog krova Europe, dok su lokalni umjetnici dolazili slikati portrete heroja kako bi im skratili vrijeme.
Nacistički kamioni i otpor: Tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu, Nijemci su Grand Palais koristili kao garažu za svoje kamione. No, u kolovozu 1944., palača je postala poprište žestokih borbi tijekom oslobođenja Pariza, a unutrašnjost je nakratko bila zahvaćena vatrom.
Chanelova utvrda: U novijoj povijesti, Grand Palais postao je "dom" pokojnog Karla Lagerfelda. On je unutar palače gradio cijele svjetove – od replika zračnih luka i supermarketa do svemirskih raketa u prirodnoj veličini. Ulaznica za ove revije bila je najtraženiji papir u svijetu mode, a intrige oko toga tko će sjediti u prvom redu punile su tabloide desetljećima.
Što posjetitelj ne smije propustiti?
Nave (La Nef): Glavna lađa s onim čuvenim staklenim krovom. Osjećaj prostranosti pod 13.500 četvornih metara stakla je neopisiv, pogotovo kada sunce zalazi nad Parizom.
Palais de la Découverte: Zapadno krilo krije znanstveni muzej. Interaktivni eksperimenti i planetarij ovdje su vrhunski.
Nacionalne galerije: Mjesto gdje se održavaju neke od najznačajnijih svjetskih izložbi (od Picassa do digitalne umjetnosti).
Bonus savjet:
Svakako obratite pažnju na detalje na krovu – skulpture konjskih zaprega (kvadrige) koje kao da polijeću u nebo. One su simbol besmrtnosti i napretka.
Povijest ispisana u čeliku i staklu
Izgrađen za Svjetsku izložbu 1900. godine, Grand Palais bio je odgovor Francuske na industrijsku revoluciju i želju da zasjeni cijeli svijet. Tri različita arhitekta radila su na njegovim pročeljima, što objašnjava fascinantan spoj klasičnih kamenih stupova i revolucionarnog staklenog krova.
Zanimljivost: Za njegovu je izgradnju utrošeno više čelika nego za cijeli Eiffelov toranj! Dok Eiffelov toranj teži oko 7.300 tona metalne konstrukcije, Grand Palais se ponosi s nevjerojatnih 9.400 tona.
Mistika, intrige i skandali pod staklenom kupolom
Iza blještavila fasade kriju se priče koje vodiči često prešućuju:
Bolnica u ratu: Tijekom Prvog svjetskog rata, ovaj hram umjetnosti pretvoren je u vojnu bolnicu. Zamislite ranjene vojnike kako se oporavljaju ispod najljepšeg staklenog krova Europe, dok su lokalni umjetnici dolazili slikati portrete heroja kako bi im skratili vrijeme.
Nacistički kamioni i otpor: Tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu, Nijemci su Grand Palais koristili kao garažu za svoje kamione. No, u kolovozu 1944., palača je postala poprište žestokih borbi tijekom oslobođenja Pariza, a unutrašnjost je nakratko bila zahvaćena vatrom.
Chanelova utvrda: U novijoj povijesti, Grand Palais postao je "dom" pokojnog Karla Lagerfelda. On je unutar palače gradio cijele svjetove – od replika zračnih luka i supermarketa do svemirskih raketa u prirodnoj veličini. Ulaznica za ove revije bila je najtraženiji papir u svijetu mode, a intrige oko toga tko će sjediti u prvom redu punile su tabloide desetljećima.
Što posjetitelj ne smije propustiti?
Nave (La Nef): Glavna lađa s onim čuvenim staklenim krovom. Osjećaj prostranosti pod 13.500 četvornih metara stakla je neopisiv, pogotovo kada sunce zalazi nad Parizom.
Palais de la Découverte: Zapadno krilo krije znanstveni muzej. Interaktivni eksperimenti i planetarij ovdje su vrhunski.
Nacionalne galerije: Mjesto gdje se održavaju neke od najznačajnijih svjetskih izložbi (od Picassa do digitalne umjetnosti).
Kako doći:
Metro: Linije 1, 9 i 13 (stanice Franklin D. Roosevelt ili Champs-Élysées - Clemenceau).
RER: Linija C (stanica Invalides).
Savjet: Najljepši prilaz je pješice preko mosta Pont Alexandre III – vizura palače s tog mjesta je najfotogeničnija točka Pariza.
Radno vrijeme i ulaznice:
Radno vrijeme varira ovisno o izložbama (obično od 10:00 do 20:00, srijedom do 22:00).
Obavezna preporuka: Ulaznice uvijek kupujte unaprijed online kako biste izbjegli redove koji mogu trajati satima.
Troškovi po danu: Sama ulaznica za izložbe u Grand Palaisu kreće se između 15 € i 22 €.
Metro: Linije 1, 9 i 13 (stanice Franklin D. Roosevelt ili Champs-Élysées - Clemenceau).
RER: Linija C (stanica Invalides).
Savjet: Najljepši prilaz je pješice preko mosta Pont Alexandre III – vizura palače s tog mjesta je najfotogeničnija točka Pariza.
Radno vrijeme i ulaznice:
Radno vrijeme varira ovisno o izložbama (obično od 10:00 do 20:00, srijedom do 22:00).
Obavezna preporuka: Ulaznice uvijek kupujte unaprijed online kako biste izbjegli redove koji mogu trajati satima.
Troškovi po danu: Sama ulaznica za izložbe u Grand Palaisu kreće se između 15 € i 22 €.
Bonus savjet:
Svakako obratite pažnju na detalje na krovu – skulpture konjskih zaprega (kvadrige) koje kao da polijeću u nebo. One su simbol besmrtnosti i napretka.
