Broj posjetitelja koji je u 2020. zabilježilo stotinu inače najposjećenijih muzeja svijeta pao je, prema rezultatima istraživanja The Art Newspapera, za 77 posto, s 230 milijuna u 2019. na 54 milijuna, objavio je Muzejski dokumentacijski centar (MDC).
Sličan pad bilježi se i u hrvatskim muzejima koji su ostali bez gotovo četiri milijuna posjetitelja i imali pad od 72 posto – s 5,2 milijuna iz 2019. na 1,4 milijuna tijekom prošle godine.
Kako podsjećaju iz MDC-a, sve je počelo u Wuhanu – najveći muzej u tome gradu Hubei muzej zatvoren je već 23. siječnja, a njegov ravnatelj Fang Qin uselio je u muzej sa svojim jastukom i opremom za kuhanje te još sedamdeset djelatnika koji su mjesecima kampirali u muzeju-karanteni brinući o zbirkama.
Tjedan dana kasnije, MDC je na svojoj facebook stranici objavio da je virus “napao” kineske muzeje, a isti tjedan bio je zatvoren i “Zabranjeni grad” u Pekingu. U Europi su se prvo zatvorile Italija i Španjolska, do sredine ožujka WHO je proglasio pandemiju.
Prosječno su najposjećeniji europski muzeji koje je anketirao The Art Newspaper tijekom 2020. bili zatvoreni 112 radnih dana za razliku od hrvatskih koji su, osim potresom načetih zagrebačkih, prosječno bili zatvoreni 34 dana.
Najposjećeniji europski muzeji koji su 2019. imali 83 milijuna posjetitelja u 2020. uspjeli su ostvarili samo 24 milijuna posjeta, napominje se u tekstu.
Prema anketi koju je MDC proveo koncem prošlog ljeta najposjećeniji hrvatski muzeji u ljetnim, turistički najjačim mjesecima srpnju i kolovozu zabilježili su prosječni pad od 79 posto.
Najposjećeniji muzeji su žrtve svog uspjeha
Pariz je prošlog ljeta, prema podacima Svjetske turističke organizacije, imao tek pet posto uobičajenog broja turista, a tri najposjećenija pariška muzeja Louvre, Centre Pompidou i Musée d’Orsay zabilježili su pad posjećenosti od 73 posto – sa 16,5 milijuna 2019. na 4,5 milijuna posjetitelja 2020.
Zahvaljujući blockbuster izložbi Leonarda Louvre je na svjetskoj razini ostao najposjećeniji te godine, s 2,7 milijuna posjetitelja, iako je zabilježio pad broja posjetitelja od čak 72 posto i financijski gubitak od 90 milijuna eura.
Kako bi se prilagodio novoj situaciji Louvre je gotovo cijeli fundus objavio u novome mrežnom katalogu, čime je njegova građa prvi put okupljena na jednome mjestu, a njime se namjerava riješiti pitanje podrijetla i vlasništva dijela građe koja je dospjela u muzej nakon Drugoga svjetskog rata, više na https://www.louvre.fr/en/online-tours
I najveći španjolski i talijanski muzeji puno su izgubili zbog pada turističkog prometa i lockdowna – Prado 76 posto, a Muzej kraljice Sofije 72 posto ili 6 milijuna posjetitelja, a još su gore brojke tradicionalno najposjećenijih talijanskih muzeja – Vatikanski su ostali bez 81 posto, firentinski Uffizi i Galerija Akademije bez 72 i 81 posto posjetitelja.
Od britanskih muzeja najteže su pogođeni oni najposjećeniji koji su, kako je rekao ravnatelj Victoria & Albert muzeja postali žrtve svojeg uspjeha jer, kao i u ostalim metropolama, strani turisti čine gotovo tri četvrtine posjetitelja.
Britanski muzej bio je zatvoren čak 208 dana, a broj posjetitelja mu je pao 80 posto. Prosječni pad od 77 posto koji bilježe britanski muzeji odrazio se i na njihove prihode – grupacija Tate muzeja pala je s 94 milijuna funti vlastitog prihoda na 38 milijuna dok je V&A pao sa 64 na 24 milijuna funti.
Muzeji u SAD-u bili prošle godine zatvoreni od 75 do 293 dana, a milijunski gubitci penju se do 150 milijuna dolara bez kojih je ostao njujorški Metropolitan. U Brazilu 19 najvećih muzeja je bilo prosječno 203 dana zatvoreno za posjetitelje.
“Prema previđanjima ravnatelja muzeja trebat će dvije do tri godine da se dostigne neka vrsta normalnog djelovanja, a oni najveći poput V&A-a misle da bi se u predkovid visine mogli vinuti tek za pet godina”, istaknula je autorica teksta Maja Kocijan, ravnateljica MDC-a.
“Vrijeme natjecanja u uspješnosti privlačenja rekordnog broja posjetitelja zamijenit će godine u kojima će se više govoriti o kapacitetu muzeja da se nose s izazovima, a u slučaju onih koji nisu priključeni na proračun – bit će to gola borba za opstanak”, zaključila je.
Sličan pad bilježi se i u hrvatskim muzejima koji su ostali bez gotovo četiri milijuna posjetitelja i imali pad od 72 posto – s 5,2 milijuna iz 2019. na 1,4 milijuna tijekom prošle godine.
Kako podsjećaju iz MDC-a, sve je počelo u Wuhanu – najveći muzej u tome gradu Hubei muzej zatvoren je već 23. siječnja, a njegov ravnatelj Fang Qin uselio je u muzej sa svojim jastukom i opremom za kuhanje te još sedamdeset djelatnika koji su mjesecima kampirali u muzeju-karanteni brinući o zbirkama.
Tjedan dana kasnije, MDC je na svojoj facebook stranici objavio da je virus “napao” kineske muzeje, a isti tjedan bio je zatvoren i “Zabranjeni grad” u Pekingu. U Europi su se prvo zatvorile Italija i Španjolska, do sredine ožujka WHO je proglasio pandemiju.
Prosječno su najposjećeniji europski muzeji koje je anketirao The Art Newspaper tijekom 2020. bili zatvoreni 112 radnih dana za razliku od hrvatskih koji su, osim potresom načetih zagrebačkih, prosječno bili zatvoreni 34 dana.
Najposjećeniji europski muzeji koji su 2019. imali 83 milijuna posjetitelja u 2020. uspjeli su ostvarili samo 24 milijuna posjeta, napominje se u tekstu.
Prema anketi koju je MDC proveo koncem prošlog ljeta najposjećeniji hrvatski muzeji u ljetnim, turistički najjačim mjesecima srpnju i kolovozu zabilježili su prosječni pad od 79 posto.
Najposjećeniji muzeji su žrtve svog uspjeha
Pariz je prošlog ljeta, prema podacima Svjetske turističke organizacije, imao tek pet posto uobičajenog broja turista, a tri najposjećenija pariška muzeja Louvre, Centre Pompidou i Musée d’Orsay zabilježili su pad posjećenosti od 73 posto – sa 16,5 milijuna 2019. na 4,5 milijuna posjetitelja 2020.
Zahvaljujući blockbuster izložbi Leonarda Louvre je na svjetskoj razini ostao najposjećeniji te godine, s 2,7 milijuna posjetitelja, iako je zabilježio pad broja posjetitelja od čak 72 posto i financijski gubitak od 90 milijuna eura.
Kako bi se prilagodio novoj situaciji Louvre je gotovo cijeli fundus objavio u novome mrežnom katalogu, čime je njegova građa prvi put okupljena na jednome mjestu, a njime se namjerava riješiti pitanje podrijetla i vlasništva dijela građe koja je dospjela u muzej nakon Drugoga svjetskog rata, više na https://www.louvre.fr/en/online-tours
I najveći španjolski i talijanski muzeji puno su izgubili zbog pada turističkog prometa i lockdowna – Prado 76 posto, a Muzej kraljice Sofije 72 posto ili 6 milijuna posjetitelja, a još su gore brojke tradicionalno najposjećenijih talijanskih muzeja – Vatikanski su ostali bez 81 posto, firentinski Uffizi i Galerija Akademije bez 72 i 81 posto posjetitelja.
Od britanskih muzeja najteže su pogođeni oni najposjećeniji koji su, kako je rekao ravnatelj Victoria & Albert muzeja postali žrtve svojeg uspjeha jer, kao i u ostalim metropolama, strani turisti čine gotovo tri četvrtine posjetitelja.
Britanski muzej bio je zatvoren čak 208 dana, a broj posjetitelja mu je pao 80 posto. Prosječni pad od 77 posto koji bilježe britanski muzeji odrazio se i na njihove prihode – grupacija Tate muzeja pala je s 94 milijuna funti vlastitog prihoda na 38 milijuna dok je V&A pao sa 64 na 24 milijuna funti.
Muzeji u SAD-u bili prošle godine zatvoreni od 75 do 293 dana, a milijunski gubitci penju se do 150 milijuna dolara bez kojih je ostao njujorški Metropolitan. U Brazilu 19 najvećih muzeja je bilo prosječno 203 dana zatvoreno za posjetitelje.
“Prema previđanjima ravnatelja muzeja trebat će dvije do tri godine da se dostigne neka vrsta normalnog djelovanja, a oni najveći poput V&A-a misle da bi se u predkovid visine mogli vinuti tek za pet godina”, istaknula je autorica teksta Maja Kocijan, ravnateljica MDC-a.
“Vrijeme natjecanja u uspješnosti privlačenja rekordnog broja posjetitelja zamijenit će godine u kojima će se više govoriti o kapacitetu muzeja da se nose s izazovima, a u slučaju onih koji nisu priključeni na proračun – bit će to gola borba za opstanak”, zaključila je.
Dodatnu je napetost stvarala planirana gradnja željezničke pruge do Soluna, od koje je ionako bila sagrađena tek pruga od Beča do Aspanga. Rusija je u ovome projektu vidjela upletanje u vlastite planove na Balkanu.
