U komercijalnim smještajnim objektima u kolovozu ove godine ostvareno je 27.2 milijuna turističkih noćenja ili 1.1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je na razini prvih osam mjeseci komercijalnih noćenja bilo 1.6 posto više ili 77.2 milijuna, podaci su DZS-a.

Nešto veće poraste od noćenja komercijalni su objekti ostvarili i u kolovozu i u prvih osam mjeseci s dolascima turista - u kolovozu je te objekte za svoj smještaj odabralo 4.7 milijuna turista ili 6 posto više nego u lanjskom kolovozu, a u prvih osam mjeseci njih 4.4 posto više ili ukupno 16 milijuna.

Više i domaćih i stranih turista

I domaćih i stranih turista i njihovih noćenja u komercijalnom smještaju bilo je više nego lani i u kolovozu i u prvih osam mjeseci, s tim da su domaći turisti, iako ih je u tom smještaju znatno manje nego stranih, ostvarili znatno veće poraste.

Domaćih turista tako je u kolovozu u komercijalni smještaj došlo 446.6 tisuća ili 20 posto više nego u istom mjesecu lani, a s 2.2 milijuna noćenja u plusu su od 11.6 posto.

U prvih osam mjeseci domaćih je u taj smještaj došlo 2 milijuna ili 8.7 posto više i ostvarili su 7.2 posto više noćenja ili 6.8 milijuna. Strani su turisti uobičajeno činili većinu prometa u komercijalnom smještaju - u kolovozu ih je došlo 4.2 milijuna, ostvarivši 25 milijuna noćenja, čime su u porastu od 4.5 i 0.2 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Na razini osam mjeseci stranih turista je ukupno u tom smještaju bilo 14 milijuna ili 4 posto više, a noćenja su im porasla za 1.1 posto, na 70.3 milijuna.

U kolovozu najviše noćenja Nijemaca, i u objektima za kraći odmor

Među strancima, najviše su noćenja u komercijalnom smještaju u kolovozu ostvarili turisti iz Njemačke, 27.4 posto od ukupnih stranih noćenja, ali i 2.3 posto manje nego u prošlom kolovozu.

U noćenjima slijede ih turisti iz Poljske, Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske, Češke, Nizozemske i Slovačke, od kojih su manje noćili nego u lanjskom kolovozu Česi, Talijani i Nizozemci, dok su ostali imali više noćenja.

U kakvim smještajima su turisti najčešće noćili?

Turisti su među vrstama komercijalnog smještaja u kolovozu 2024. najviše noćili u odmaralištima i sličnim objektima za kraći odmor (privatni smještaj i sl.), u kojima je ostvareno 56.5 posto od ukupnih noćenja u tom mjesecu ili 15.4 milijuna, što je i 0.8 posto više nego u kolovozu 2023.

Kampovi i prostori za kampiranje su na drugom mjestu sa 6.7 milijuna noćenja u kolovozu ili 0.9 posto, dok su hoteli i sličan smještaj s 5.2 milijuna noćenja zabilježili i najveći plus od 2.1 posto u odnosu na lanjski kolovoz.

Iz DZS-a iznose i da je za turiste u kolovozu bilo raspoloživo ukupno 1.1 milijun kreveta ili 1.7 posto više nego u istom mjesecu lani. Od toga je najviše kreveta ili 61.6 posto bilo u objektima odmarališta i sličnima.(Hina)

Četvrt u Budimpešti održava dvotjedni referendum o potencijalnoj zabrani kratkoročnog iznajmljivanja nekretnina, koja bi bila prva takve vrste u jednom od najpopularnijih europskih turističkih odredišta, a u svrhu smanjenja cijene stanovanja za lokalno stanovništvo.

Podaci Eurostata pokazuju da je u Europskoj uniji prošle godine bilo gotovo 719 milijuna noćenja rezerviranih preko online platformi poput Airbnb-ja, Bookinga, Expedia Groupa i TripAdvisora. Pariz vodi među europskim prijestolnicama s preko 19 milijuna noćenja. 

U središnjoj Europi za kratkoročne boravke bila je najpopularnija Budimpešta sa 6.7 milijuna noćenja, ispred Beča, Praga, Varšave, Krakova i drugih. 

"Ne možemo samo čekati"

Tamas Soproni, na čelu četvrti u Budimpešti u kojoj je organizirano glasanje od 2. do 15. rujna, rekao je da je popularnost tog grada dovela do situacije u kojoj je o utjecaju kratkoročnog iznajmljivanja na priuštivost stanovanja i kvalitetu života potrebno pitati i lokalne stanovnike. 

"Ne možete sjediti po strani i čekati da se nešto dogodi", rekao je Soproni, čelnik budimpeštanskog šestog okruga. 

"Mislim da moramo biti zahvalni što živimo u doba u kojem si mnogi mogu priuštiti odmor u inozemstvu. No ne uzimamo u obzir da će biti gradova koje će turisti učiniti nenastanjivima."

Ako se građani na glasanju odluče za zabranu, ona će stupiti na snagu 2026. godine. 

Orbanova vlada razmišlja o novim ograničenjima

Referendum već ima šire implikacije jer vlada premijera Viktora Orbana razmatra regulaciju kratkoročnog iznajmljivanja. 

Internetska stranica za nekretnine ingatlan.com smatra kako bi zabrana u šestom okrugu, gdje su cijene stanova 22 posto iznad prosjeka mađarske prijestolnice, mogla privremeno obuzdati cijene dugoročnog najma. 

Protivnici zabrane upozoravaju da se njome neće ugroziti samo primanja iznajmljivača nego i vlasnika lokalnih kafića i restorana. 

Nova pravila u Barceloni i Češkoj

Barcelona je u lipnju najavila da će zabraniti iznajmljivanje turistima do 2028., također se time boreći protiv visokih cijena najma koje tjera lokalno stanovništvo.  

Češko ministarstvo regionalnog razvoja predložilo je pak amandman koji će primorati sve nekretnine koje se oglašavaju na online platformama da se registriraju na novoj platformi, što će olakšati prikupljanje državnih i lokalnih poreza. Tim se amandmanom želi i lokalnim vlastima omogućiti da ograniče periode u kojima se nekretnina može iznajmiti.(Hina) 

Većina hotelijera na temelju rasta rezervacija očekuje uspješnu i predsezonu i glavnu sezonu s više noćenja nego lani, a trebat će im i oko deset tisuća novih radnika, dok je cijene većina podigla do pet posto u odnosu na lani, istaknuli su danas predstavnici hotelijerskih udruga.

Podatke o stanju rezervacija i očekivanjima od sezone hotelijeri su iznijeli na temelju istraživanja HUT-a (Hrvatske udruge turizma) i UPUHH-a (Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) provedenog u veljači i ožujku među 165 hotela i kampova.

Direktori te dvije udruge Veljko Ostojić i Bernard Zenzerović na predstavljanju istraživanja naglasili su veliki optimizam za ovu turističku godinu, ali i rizike i izazove, od kojih su najveći dostupnosti osoblja tj. pronalazak radnika, inflacija i geopolitička situacija.

“Inflacija je prošle godine bila važna za cijene i njihov rast je bio veći, a ove se godine to smiruje i cijene će rasti do pet posto kod 56 posto anketiranih, a iznad pet posto kod njih 38 posto. Ipak, ovu godinu možemo smatrati prvom poslovno normalnom nakon covida iako i dalje rastu troškovi rada i potraga za radnicima, za koje još uvijek mislimo da nismo dovoljno iskoristili domaće tržište”, rekao je Ostojić.

Smatra da bi se to moglo riješiti vaučerima, kako bi se onima koji žele privremeno ili povremeno raditi u turizmu to i omogućilo, čime se smanjuje uvoz radnika.

Potreba za 13. neoporezivom plaćom i za 50 do 55 tisuća radnika

I Ostojić i Zenzerović su poručili, a pokazalo se da to žele i gotovo svi u istraživanju, 99 posto, da bi za motivaciju radnika i zapošljavanje isplatili i 13. plaću ako bi vlada omogućila da bude neoporeziva.

To je praksa u velikom broju zemalja EU-a i veliki poticaj, a državu to ne bi značajnije koštalo, ocijenili su.

Zbog rasta operativnih i drugih troškova rada, za koje 86 posto anketiranih smatra da će rasti do 10 posto ove godine, Ostojić je rekao da se pomalo zanemaruje ono što hrvatski turizam već ima, a to je dobar omjer vrijednosti za novac, što smatra važnim za održavati zbog konkurentnosti.

Što se tiče uvoza radnika, za 68 posto anketiranih najveći problem je birokracija, njezina sporost i mali broj ljudi u javnom sektoru koji obrađuju zahtjeve za uvoznim radnicima. Kažu da sve skupa koji puta traje i oko 120 dana, a teško je toliko čekati ako radnik treba odmah.

"U 2023. od ukupno izdanih dozvola za 170 tisuća stranih radnika, oko 46 tisuća je bilo za turizam, a ove godine će nam ih trebati do oko deset tisuća više, odnosno vjerujemo da će ukupna brojka porasti na njih 50 do 55 tisuća", rekao je Ostojić.

Iznio je da je u visokoj sezoni omjer stalno zaposlenih i sezonaca u turizmu jedna naspram dvije trećine, a u hotelijerstvu je najviše domaćih, 77 posto, iz bliže regije njih 16 posto, a oko šest posto radnika iz Azije.

No, od onih koji prvi puta dolaze iz svijeta raditi u hrvatski turizam, najviše dolazi iz Azije i bliže tj. CEE regije.

Rast kapitalnih ulaganja, ali slaba očekivanja rasta profita

Unatoč očekivanjima porasta fizičkog turističkog prometa, Zenzerović je ukazao i na podatak iz istraživanja da zbog porasta troškova i drugih izazova većina hotelijera ne očekuju isti i poslovni, financijski rast, odnosno 64 posto od 165 ispitanih hotela i kampova smatra da im u idućih pet godina neće rasti profit.

S druge strane, 98 posto ih očekuje rast kapitalnih ulaganja, pri čemu će ih 62 posto za više od 30 posto povećati investicije u odnosu na zadnje dvije godine.

Najviše (94 posto) ulagat će u rekonstrukciju smještaja u 2024./2025., oko 62 posto u održivost, a po 59 posto u novi smještaj i rekonstrukciju javnih sadržaja, dok najvećim preprekama investicijama vide nedostatak poticaja i neučinkovitost javnog sektora.(Hina)

Hrvatska trenutno odlično stoji na većini stranih turističkih tržišta, potražnja je bolja nego lani i više je programa i linija stranih partnera te se očekuju dobra i predsezona i sezona, kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, komentirajući to dobrim vijestima uoči Uskrsa i većeg priljeva turista.

"Nakon većine turističkih sajmova po Europi, ali i u SAD-u ove i krajem prošle godine, na kojima su HTZ i drugi predstavili turističku ponudu i razgovarali s partnerima, jasno je da Hrvatska kao turistička destinacija u svijetu ima odličan imidž i nastavlja pozitivan trend", kazao je Staničić.

Za skori Uskrs, kada se kao i svake godine očekuje prvi veći turistički promet, naglašava da su najave također dobre, ali i da je još rano znati konkretnije, jer su ti blagdani ranije nego lani i moguće je da dijelom na turistički posjet s nekih tržišta utječe i duljina skijaške sezone.

Najavljuje da bi ove godine Hrvatska trebala imati više od 500 aviolinija u ljetnoj sezoni ili desetak više nego lani, a još se pregovara za neke nove, čime će zračno biti povezana s više od 130 gradova.

Sajmovi s dobrim najavama i potvrdom popularnosti Hrvatske

HTZ (Hrvatska turistička zajednica) ove godine nastupa na sajmova po Europi i svijetu, a do sada odrađeni pokazali su da je Hrvatska poželjna destinacija i partner za turiste i mnoge europske i svjetske kompanije, organizacije i institucije. Staničić izdvaja dobre najave sa sajma u Zurichu, gdje je Hrvatska bila zemlja-partner, s ocjenom da je Švicarska “vrlo potentno tržište”, kao i sa sajma u New Yorku koji je potvrdio porast zanimanja za Hrvatskom.

“Najavljeno je više dolazaka američkih turista, koji su među većim potrošačima s prosječnih dnevnih oko 250 eura u Hrvatskoj ili za oko sto eura više od europskih turista. Nijemci primjerice troše dnevno oko 150 eura. Uz to, američki turisti dolaze cijele godine i ostaju duže", kaže Staničić.

Promocija u SAD je dio jačeg fokusa HTZ-a ove godine na daleka tržišta, povezanih s najavom uvođenja izravnih aviolinija uoči ljeta Dubrovnik-New York i iz Južne Koreje.

Razgovarat će, dodaje, više i s Kinom, čiji turisti nakon pandemije žele više putovati, a nastupat će i na sajmu u Dubaiju, važnom i za druga daleka tržišta i posebice luksuzni i zdravstveni turizam. Na najvećem tržištu, u Njemačkoj, sajmovi su ove godine također pokazali porast potražnje i popularnosti Hrvatske, što su potvrdili i partneri, među kojima auto klub ADAC koji ima i velik utjecaj na izbor destinacija za odmor svojih članova, posebice za kamping. I s Njemačkom će biti novih izravnih aviolinija.

Slične vijesti dolaze i iz Italije, čiji su touroperatori i prijevoznici na Mediteranskoj turističkoj burzi BMT u Napulju, gdje je Hrvatska bila i zemlja-partner, najavili bolju sezonu od lanjske te uz postojeće sa sjevera i nekoliko novih avionskih i brzih brodskih linija s juga, iz Barija, Napulja i Ancone prema Dubrovniku, Splitu i Zadru. 

Važnost kampanja i promocije za vidljivost zemlje i individualne dolaske

“Sve te dobre vijesti i najave dolaze od operatora, prijevoznika i drugih partnera hrvatskog turizma za organizirane dolaske turista. No, kako u Hrvatsku većina turista ipak dolazi individualno, njih oko 60 posto od ukupnog broja, kampanjama, oglašavanjem i drugim promotivnim aktivnostima na društvenim mrežama, digitalnim platformama i portalima nastojimo ih motivirati na dolaske”, kaže Staničić.

"Često i mali ulog u kampanje ili u suradnju s partnerima, platformama, touroperatorima i drugima donosi realizaciju u prodaji s puno većim iznosima", kaže čelnik HTZ-a.

O financijama i poslovanju HTZ-a Staničić kaže da je stabilno te da ove godine od planiranih prihoda/rashoda od po 52 milijuna eura, oko 42 milijuna eura ide za sve promotive aktivnosti, rad predstavništva po svijetu i ureda u Zagrebu, dok 10 milijuna eura od turističke pristojbe ide u dva fonda - za turistički nerazvijena područja i za udružene turističke zajednice - odnosno za razvoj njihovih turističkih proizvoda i povećanje kvalitete.

Važnost kontinentalnog turizma

“U nekim regijama poput Slavonije, Zagorja, Gorskog kotara i drugih to se već pokazuje kroz veću posjećenost i rezultate turizma, a i turističke zajednice postaju agilnije i uz nove strategije više se usklađuju s nacionalnim brendom i kampanjama”, komentira Staničić.

Financiraju i mnoga međunarodna događanja u Hrvatskoj, sportska i druga koja pridonose jačanju turističkog prometa, potrošnje i snage brenda. Tako će dodatne promotivne aktivnosti imati i za ovogodišnje Europsko nogometno prvenstvo, posebice u Njemačkoj gdje Hrvatska igra i prvu utakmicu, kao i u Parizu za vrijeme Olimpijskih igara.

“Sve to pridonosi i jačanju hrvatskog turističkog brenda, koji se u zadnjih pet godina, popeo s 29. na 16. mjesto na globalnoj razini i ušli smo na 9. mjesto u Europi prema međunarodnom standardnom mjerenju instituta za brending iz Londona", kaže Staničić.(HINA)

Njemački turizam gotovo se potpuno oporavio od posljedica pandemije u 2023. godini, uz snažan rast broj noćenja u kampovima, pokazali su danas podaci statističkog ureda.

Broj noćenja porastao je lani za 8.1 posto, na 487.2 milijuna, izvijestio je Destatis. Prošla godina zaostajala je za rekordnom pretpandemijskom 2019. za samo 1.7 posto, ističu statističari.

U 2020. i 2022. broj noćenja spustio se zbog pandemijskih ograničenja na samo 300 milijuna.

Broj noćenja domaćih gostiju porastao je lani za 6.2 posto, na 406.3 milijuna, dosegnuvši pretpandemijsku razinu. Broj stranih gostiju poskočio je za 18.9 posto u odnosu na 2022.

Na početku i na kraju 2023. noćenja su još uvijek blago zaostajala za 2019., dok su se u razdoblju od svibnja do listopada izjednačila s pretpandemijskom razinom. U svibnju i rujnu čak su dosegnula najvišu razinu otkada Destatis objavljuje podatke, od 46.9 milijuna od 49.5 milijuna.

„Ljetni turizam očito se u potpunosti oporavio od pandemije, a pokazao se snažnim i u odnosu na posustalo gospodarstvo u cjelini", priopćili su iz Destatisa.

Kampovi su bili popularniji nego prije pandemije, sa 42.3 milijuna registriranih noćenja, za 18.3 posto više nego u 2019., izračunali su statističari.(Hina)

Posjetiteljima u Amsterdamu od 2024. godine naplaćivat će se najviša turistička pristojba u Europi da bi se pokušali smanjiti neredi po gradu i posljedice masovnog turizma.

Poskupljenje će iznositi do 12.5 posto, što znači da će s prosječnom cijenom noćenja od 175 eura po osobi boravišna pristojba porasti s 15.25 na 21.80 eura po noćenju. 

"Za usporedbu, boravišne pristojbe u Barceloni u prosjeku iznose oko 2.25 eura po osobi po danu, dok u Parizu općenito možete očekivati da ćete platiti oko 4 eura po osobi po noćenju", prenosi internetska stranica Lonely Planet. 

Boravišna pristojba poskupljuje da bi "posjetitelji dali veći doprinos gradu, a mjera će pridonijeti i borbi protiv nereda i masovnog turizma", priopćile su gradske vlasti. 

Amsterdam, u kojemu živi milijun ljudi, zadnjih se godina teško nosi s 20 milijuna posjetitelja godišnje, od kojih su mnogi u gradu proveli samo jedan dan. 

"Kako bi održao kvalitetu života u Amsterdamu, grad radi na sprečavanju vrste turizma koja stanovništvu, ali i turistima uzrokuje neugodnosti i odredio je maksimalan broj posjetitelja", objavile su vlasti.

Amsterdam je dugo bio magnet za hedoniste koje najčešće privlače kafići s marihuanom i četvrt crvenih svjetiljki, a gradu su dozlogrdila i sve češća pijančevanja i neredi. 

Tako je, primjerice, britanskim turistima ove godine poručeno da svoje, često razvratne momačke zabave organiziraju drugdje.(Hina) 

U Veneciji se itekako vodi računa o dobrom ponašanju turista. Već nekoliko godina taj grad na sjeveru Italije bori se protiv anomalija masovnog turizma. I tijekom ovog ljeta zato na području Venecije vrijede stroga pravila za posjetitelje, piše Deutsche Welle. 

U slučaju nepridržavanja, turistima prijete visoke novčane kazne. Između ostaloga se pazi na nepropisno odijevanje, a zabranjeno je skakanje i kupanje u kanalima. Osim toga, zabranjeno je sjediti ili ležati na pločnicima, uz fontane, na stepenicama ili mostovima.

"Ulaznice" od 2024.

Gradska uprava bi vrlo rado htjela ograničiti broj turista, pogotovo onih iz kategorije takozvanih dnevnih gostiju, ljudi koji ne prenoće u Veneciji. Službeni broj turista koji su posjetili taj grad u 2019. je iznosio 5.5 milijuna. I toj brojci treba pridodati još i dnevne posjetitelje, tako da stvarni broj gostiju iznosi i nekoliko puta više.

Kako dosadašnja iskustva pokazuju, teško je regulirati takvu vrstu turizma. Uvođenje svojevrsnih "ulaznica", odnosno dozvola za ulazak na područje Venecije za turiste je nekoliko puta bilo najavljivano, ali i odgađano - po aktualnim planovima uvođenje tog instrumenta je predviđeno iduće godine.

Vjerojatno će se te "ulaznice" dogodine testirati 20 dana, i to onih dana tijekom kojima je navala gostiju na grad posebno velika, rekao je jedan glasnogovornik gradske uprave. "Ovo je pitanje vrlo kompleksno", dodao je. "Grad Venecija je prvi grad u Italiji koji implementira tu mjeru. Želimo biti sigurni da je sve napravljeno kako treba biti napravljeno." Venecija nema uzora po kojem bi se mogla orijentirati, napomenuo je predstavnik gradskih vlasti.

Stroga regulacija pristupa plažama

Venecija ipak nije jedino mjesto u Italiji koje poduzima određene mjere kako bi unijela reda u navalu turista. U općini Baunei na Sardiniji tijekom ovog ljeta je strogo reguliran pristup nekima od najomiljenijih plaža, o tome je pisao dnevni list Il Messaggero. Za svaki dan tamo je na raspolaganju određeni kontingent raspoloživih mjesta, a mjesto na plaži se unaprijed mora rezervirati. I to uz plaćanje određene naknade.

Italija se ovo ljeto suočava s navalom turista. Institut za istraživanje javnog mnijenja Demoskopika je objavio da će ta zemlja u 2023. zabilježiti novi turistički rekord. Broj posjetitelja će, tvrdi se, narasti na više od 68 milijuna - to je skoro tri milijuna više nego u 2019., dakle prije korone. A ta navala u mnogim mjestima je prouzročila probleme. Pa i na manjim talijanskim otocima, na kojima u ljetnim mjesecima znatno poraste broj automobila zbog čega nastaju prometne gužve.

Zabrana za automobile turista na otocima?

I zbog toga turisti više ne smiju sa svojim vozilima doći na otoke Lampedusu i Linosu, koji se nalaze između Sicilije i sjevera Afrike. To pravilo vrijedi i za otok Procidu u Napuljskom zaljevu. "To je jedina mjera koja funkcionira", tako Il Messaggero citira načelnika tog otoka Raimonda Ambrosina. "Mi smo najgušće naseljeni otok u Europi, za nas je mobilnost problem." Svake godine taj otok površine samo četiri kvadratna kilometra posjeti 600.000 turista koji samo žele prošetati po njemu. Auti i mopedi bi ionako samo prouzročili nepotrebni kaos, kaže Ambrosino.  

Ovo ljeto postoje i restrikcije pristupa jezeru Lago di Braies u jednom parku prirode na sjeveru Italije, u pokrajini Južni Tirol. Tamo smiju ući samo oni ljudi koji unaprijed bukiraju kartu, koji za dolazak koriste javni promet, bicikle ili dolaze pješice. Tako bi se na podnošljivu mjeru trebalo smanjiti broj posjetitelja koji je znatno porastao proteklih godina. U Južnom Tirolu se osim toga planira reducirati i broj kreveta u turističkim smještajnim kapacitetima.

Gužva u pitoresknom priobalnom mjestu

Tako daleko još ne žele ići u mjestu Portofino na talijanskoj rivijeri, nedaleko od Genove. Ali gradonačelnik tog mjesta je već poduzeo određene mjere s ciljem obuzdavanja turističkih masa koje protutnje kroz Portofino. Tijekom ljetnih mjeseci svakodnevno se tisuće turista gužvaju po uličicama oko tamošnje luke. Kako u tom pitoresknom naselju, koje je nekoć bilo ribarsko selo, ne bi izbio kompletan kaos, ovo ljeto tamo vrijedi jedno novo pravilo koje policajcima omogućava da turiste sankcioniraju novčanim kaznama u visini i do 275 eura. 

"Ta odredba zabranjuje okupljanja na određenim lokacijama na gradskom području, tamo gdje je cirkulacija ljudi toliko teška da se moraju uključiti i policajci kako bi kontrolirali pješake", tim riječima portal Leggo citira gradonačelnika Portofina Matteo Viacava. "To je sigurnosna mjera, mjera zdravog ljudskog razuma." Prije svega se očekuje da turističke agencije i turistički vodiči paze na to da se u određenim dijelovima ovog naselja ne okupljaju skupine turista.  

Bonton za turiste

Gradonačelniku Viacavi je još jedna stvar trn u oku: to su turisti koji se ne znaju ponašati na prikladan način. Zato u Portofinu od početka svibnja vrijedi još jedna odredba koja posjetiteljima propisuje pravila ponašanja, javlja list Il Secolo XIX. U kompletnom centru grada više se ne smije hodati bosonog, u bikiniju ili gol od pojasa naviše. Osim toga je zabranjeno sjediti na stepenicama ili na podu. "Naš cilj nije protjerivanje turista ili ih odvratiti od ideje da nas posjete", kazao je gradonačelnik. "Ali svatko mora dati svoj doprinos ljepoti Portofina, i to tako da se pristojno ponaša."