Venecijanska vlasti će sljedeće godine od sredine travnja, kada kreće turistička sezona, jednodnevnim posjetiteljima grada na vodi naplaćivati ulaznice od 10 eura po osobi.

Naknada, koja će se također naplaćivati ​​duže razdoblje do kraja srpnja, ne odnosi se na one koji noće u gradu. Gosti hotela u svakom slučaju plaćaju boravišnu pristojbu.

Gosti koji noće ne plaćaju ulaznicu

Venecija je u proljeće ove godine postala prvi grad na svijetu s naplatom ulaznica za jednodnevne posjetitelje od pet eura za boravak u gradu od 8.30 do 16 sati. Oko 485.000 turista donijelo je u gradsku blagajnu 2.4 milijuna eura.

Turistima koji unaprijed rezerviraju boravak u Veneciji dulje od tri dana naplaćivat će se stara cijena od pet eura. Lokalno stanovništvo i djeca mlađa od 14 godina ne plaćaju ulaznice.

Ove godine je ulaznica za jednodevni posjet udvostručena, no to se ne odnosi na goste koji noće u gradu. Hotelskim gostima se naplaćuje boravišna taksa.

Kazna do 300 eura

Pristojba će se plaćati putem QR koda koji se kupuje preko interneta. One koje se uhvati bez plaćene pristojbe očekuje kazna do 300 eura.

Masovni turizam gradu donosi velike prihode, ali gužve stvaraju i velike probleme za lokalno stanovništvo. Prihod od naknada Grad planira iskoristiti za održavanje cesta, kanala i zgrada.

S oko 15 milijuna posjetitelja godišnje, Venecija je jedna je od najposjećenijih turističkih destinacija na svijetu.

U starom dijelu grada živi nešto manje od 50.000 stanovnika. Za goste je osigurano preko 50.000 kreveta.(Hina)

U komercijalnim smještajnim objektima u kolovozu ove godine ostvareno je 27.2 milijuna turističkih noćenja ili 1.1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je na razini prvih osam mjeseci komercijalnih noćenja bilo 1.6 posto više ili 77.2 milijuna, podaci su DZS-a.

Nešto veće poraste od noćenja komercijalni su objekti ostvarili i u kolovozu i u prvih osam mjeseci s dolascima turista - u kolovozu je te objekte za svoj smještaj odabralo 4.7 milijuna turista ili 6 posto više nego u lanjskom kolovozu, a u prvih osam mjeseci njih 4.4 posto više ili ukupno 16 milijuna.

Više i domaćih i stranih turista

I domaćih i stranih turista i njihovih noćenja u komercijalnom smještaju bilo je više nego lani i u kolovozu i u prvih osam mjeseci, s tim da su domaći turisti, iako ih je u tom smještaju znatno manje nego stranih, ostvarili znatno veće poraste.

Domaćih turista tako je u kolovozu u komercijalni smještaj došlo 446.6 tisuća ili 20 posto više nego u istom mjesecu lani, a s 2.2 milijuna noćenja u plusu su od 11.6 posto.

U prvih osam mjeseci domaćih je u taj smještaj došlo 2 milijuna ili 8.7 posto više i ostvarili su 7.2 posto više noćenja ili 6.8 milijuna. Strani su turisti uobičajeno činili većinu prometa u komercijalnom smještaju - u kolovozu ih je došlo 4.2 milijuna, ostvarivši 25 milijuna noćenja, čime su u porastu od 4.5 i 0.2 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Na razini osam mjeseci stranih turista je ukupno u tom smještaju bilo 14 milijuna ili 4 posto više, a noćenja su im porasla za 1.1 posto, na 70.3 milijuna.

U kolovozu najviše noćenja Nijemaca, i u objektima za kraći odmor

Među strancima, najviše su noćenja u komercijalnom smještaju u kolovozu ostvarili turisti iz Njemačke, 27.4 posto od ukupnih stranih noćenja, ali i 2.3 posto manje nego u prošlom kolovozu.

U noćenjima slijede ih turisti iz Poljske, Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske, Češke, Nizozemske i Slovačke, od kojih su manje noćili nego u lanjskom kolovozu Česi, Talijani i Nizozemci, dok su ostali imali više noćenja.

U kakvim smještajima su turisti najčešće noćili?

Turisti su među vrstama komercijalnog smještaja u kolovozu 2024. najviše noćili u odmaralištima i sličnim objektima za kraći odmor (privatni smještaj i sl.), u kojima je ostvareno 56.5 posto od ukupnih noćenja u tom mjesecu ili 15.4 milijuna, što je i 0.8 posto više nego u kolovozu 2023.

Kampovi i prostori za kampiranje su na drugom mjestu sa 6.7 milijuna noćenja u kolovozu ili 0.9 posto, dok su hoteli i sličan smještaj s 5.2 milijuna noćenja zabilježili i najveći plus od 2.1 posto u odnosu na lanjski kolovoz.

Iz DZS-a iznose i da je za turiste u kolovozu bilo raspoloživo ukupno 1.1 milijun kreveta ili 1.7 posto više nego u istom mjesecu lani. Od toga je najviše kreveta ili 61.6 posto bilo u objektima odmarališta i sličnima.(Hina)

Sagrada Familia, Park Güell, stari grad - zahvaljujući svojim atrakcijama, Barcelona je jedna od najpopularnijih turističkih destinacija na svijetu. 15.6 milijuna turista posjetilo je grad na sjeveru Španjolske 2023. godine, piše Deutsche Welle.

Jedna od posljedica masovnog turizma: lokalnim stanovnicima postaje sve teže naći pristupačan smještaj. "Ovo je najveći problem u našem gradu", rekao je gradonačelnik Jaume Collboni na nedavnoj konferenciji za novinare na kojoj je najavio radikalne mjere: više neće obnavljati dozvole za iznajmljivanje kada budu istekle. Trenutno ima više od 10.000 stanova koji se izdaju turistima.

Od studenoga 2028. apartmani za odmor u Barceloni bit će prošlost.

Stanarine u Barceloni porasle za 68 posto

Još 2020. jedna studija je pokazala da turistička ponuda ima direktan utjecaj na cijene zakupa u gradu. Stanarine su rasle i do sedam posto godišnje. Po riječima gradonačelnika Collbonija, prosječna najamnina je porasla za 68 posto u posljednjih deset godina, a prodajne cijene nekretnina porasle su za 38 posto. "Za ljude s normalnim primanjima ovo je postao pravi problem", rekao je on.

Konstantin Kholodilin, stručnjak za nekretnine u Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja, istražuje kakve efekte iznajmljivanje stanova turistima ima na tržište nekretnina. "Što je više apartmana za odmor, to više rastu stanarine", kaže on. Od mjesta do mjesta u prosjeku varira za dva do tri posto.

Skoro svako drugo noćenje u apartmanu

Ovo je doživjelo pravi procvat od pojave Airbnb-ja. Prema agenciji za statistiku Eurostatu, online platforme su omogućile više od 700 milijuna noćenja u EU u 2023. godini. 2018. bilo je nešto više od 440 milijuna. Prema Njemačkom udruženju kuća za odmor, skoro svako drugo turističko noćenje u Njemačkoj sada se odvija u stanu, a ne u hotelu.

I tako politički čelnici na mnogim mjestima razmišljaju o protumjerama. Uredba koja je na snazi u New Yorku već godinu dana je jednako radikalna kao i u Barceloni. Kratkoročno iznajmljivanje na manje od 30 dana moguće je samo ako je ponuda službeno registrirana i stanodavac živi u stanu. Pored toga, maksimalno dva gosta mogu biti smještena u isto vrijeme. "Apartmani bi trebali biti za Njujorčane, hoteli za turiste", rekao je gradski odbornik Ben Kallos. Stroža pravila iznajmljivanja su sada na snazi i u Parizu, Amsterdamu i mnogim drugim gradovima.

Prosvjedi protiv "stambenog turizma"

Međutim, postoje i drugi razlozi za napetu situaciju na tržištu nekretnina u mnogim turističkim mjestima. Sve više ljudi ostvaruje svoj san o posjedovanju druge nekretnine na atraktivnoj lokaciji. Nedavni prosvjedi na Kanarskim otocima, na primjer, također su bili usmjereni protiv "stambenog turizma". Ova tema je prisutna i na drugom španjolskom arhipelagu, na Balearskim otocima. Kažu da se tamo svaka treća nekretnina proda strancu. Rezultat: građani Mallorce koji prosječno zarađuju su u direktnoj konkurenciji s bogatim sjevernim Europljanima.

Da bi spriječili ovakav vanjski pritisak na domaće tržište nekretnina, nekoliko zemalja je godinama ograničavalo prodaju nekretnina strancima, uključujući Dansku, Finsku, Hrvatsku i Maltu.

Novi propisi EU o iznajmljivanju apartmana za odmor obećavaju više uspjeha. Ovo omogućuje poboljšanu razmjenu podataka između online platformi i odgovarajućih lokalnih vlasti.

Sumnje u djelovanje regulative

Ostaje vidjeti hoće li napori da se regulira legalna ponuda na kraju imati željeni efekt. Po riječima Konstantina Kholodilina, studije pokazuju da kao rezultat toga padaju i prodajne cijene nekretnina i broj smještaja za odmor koji se nudi na relevantnim platformama. Ali stvari su drugačije kada su u pitanju cijene koje se navode na tržištu dugoročnog zakupa. "Ovdje također postoje dokazi o efektu, ali broj studija je toliko malen da su dokazi teško pouzdani", kaže Kholodilin, koji je skeptičan u pogledu toga hoće li samo reguliranje iznajmljivanja za odmor postići željeni cilj.

To je slučaj i s udruženjem iznajmljivača Apartur u Barceloni, koje oštro kritizira odluku gradske uprave da ukine sve stanove za odmor. "Rezultat će biti da će ilegalna ponuda rasti", kaže Enrique Alcántara, predsjednik udruženja. Zabrana znači i kraj obiteljskog turizma u gradu jer u apartmanima borave mahom roditelji s djecom. Turistički stanovi čine samo 0.77 posto ukupnog stambenog fonda grada. Zabrana, stoga, nije ništa drugo do "pokrivanje neuspjeha stambene politike". 

Proteklog je ljeta je uvođenjem dodatnih 37 timova u domove zdravlja osigurana veća dostupnost i brzina pružanja zdravstvene zaštite domaćim i stranim turistima, prema podacima njihove usluge je zatražilo 26.507 turista, a najviše posjeta bilo je u Primorsko-goranskoj županiji.

Nakon te županije, na koju se odnosi 34,6 posto posjeta, slijede Istarska (33,1 posto), Dubrovačko-neretvanska (13,2 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županija (8,5 posto), podaci su koje je predstavilo Ministarstvo zdravstva na kongresu "Zdravstvena zaštita na otocima i ruralnim područjima“ u Novalji na otoku Pagu, u organizaciji tamošnjeg Doma zdravlja dr. Ivan Pehovac.

Za turiste iz EU i domaće turiste ovoga su ljeta po prvi put osigurani dodatni timovi u domovima zdravlja, ugovoreni s HZZO-om. Na 37 lokacija turisti su mogli dobiti zdravstvene usluge, recepte i uputnice na teret svog zdravstvenog osiguranja.

37 timova

Županije i domovi zdravlja osigurali su djelatnike za 37 timova, od ukupno ugovorenih turističkih timova s HZZO-om na 51 lokaciji.

"U njihov rad mogli su se uključiti i tek završeni diplomirani liječnici koji su dobili licencu za rad. Neke su županije i domovi zdravlja aktivirali liječnike u mirovini s licencom, a druge su pak sklopile suradnju s drugim ustanovama čiji su liječnici pritekli u pomoć tijekom sezone", istaknula je glavna savjetnica ministra zdravstva Martina Bogut Barić.

Ministarstvo zdravstva u opremanje dodatnih ambulanti uložilo je oko pola milijuna eura. Ministarstvo turizma pomoglo je u organizaciji rada s 340.000 eura, a uključio se i sustav turističkih zajednica na lokalnoj razini sa 170.000 eura.

Dodatni privremeni timovi radili su tijekom četiri turistička mjeseca u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Najveći broj lokacija organizirali su domovi zdravlja Dubrovačko-neretvanske, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije.

Stranim turistima koji dolaze iz zemalja Europske unije, Europskog gospodarskog prostora (EGP)  (Norveška, Island i Lihtenštajn), Švicarske i UK, temeljem Europske kartice zdravstvenog osiguranja (u slučaju UK - Globalne kartice zdravstvenog osiguranja) i domaćim turistima (osiguranicima HZZO-a) pružali su usluge bez naplate na licu mjesta. U slučaju potrebe izdavali su i recepte za lijekove i uputnice za neodgodivu medicinsku uslugu, sve na teret njihova zdravstvenog osiguranja.

Najviše turista potražilo zdravstvenu zaštitu u Puli

Najveći ukupni broj posjeta turista, po lokaciji dodatnog tima doma zdravlja, bio je u Puli s 3400 posjeta, Malom Lošinju s 2300 posjeta, Poreču s 2000 posjeta, Krku s nešto više od 1800 posjeta, te Crikvenici, Rabu, Umagu, Rovinju i Novalji s oko 1500 posjeta turista.

To je povećalo dostupnost i brzinu pružanja zdravstvene skrbi turistima te smanjilo uobičajeni povećan pritisak na sustav ordinacije obiteljske medicine, te izvanbolničke i bolničke hitne službe u vrijeme turističke sezone, ističe Ministarstvo zdravstva.

Kako bi u sljedećoj turističkoj sezoni projekt bio još efikasniji, planira se dodatno motivirati županije i domove zdravlja na organizaciju dodatnih lokacija pružanja zdravstvene zaštite turistima. 

"Plan je za iduću godinu dodatno potaknuti županije za otvaranje većeg broja ambulanti. Sva ova ulaganja poslužila su i jačanju uloge domova zdravlja kao središnje ustanove na primarnoj razini", poručila je Bogut Barić.  

Za ovakvu organizaciju rada osiguran je pravni temelj u izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Pravilnikom o normativima i standardima za turističku ambulantu, koji je donesen početkom ove godine.

Struka je odredila minimalne normative i standarde u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme te je po prvi puta uvedena i obveza županijama da utvrde minimalno potreban broja turističkih ambulanti za svaku turističku sezonu na temelju broja dolazaka turista u prethodnoj godini. Hrvatske udruge poslodavaca.

Trodnevni kongres u Novalji održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Grada Novalje, Ličko - senjske županije i HUP-a.(Hina)

Ove subote, 7. rujna, pokreće se novi sustav obrade putnika na krstarenjima kao suradnja između Međunarodne zračne luke Atena i luke Pirej.

Postupak prijave će se obaviti izvan zračne luke

Bit sustava je da će se postupak prijave za te putnike obaviti izvan zračne luke, čime će im se uštedjeti nepotrebna čekanja i dati im mogućnost da više uživaju u svom odmoru.

Nova usluga između zračne luke Atena i terminala za krstarenja Pirej također računa na suradnju pružatelja zemaljskih usluga Skyserv i Swissport Grčka. To je partnerstvo bitno jer se radi o rukovanju prijevozom i prtljagom putnika na kruzeru.

Prema sustavu “prijave izvan zračne luke”, putnici na krstarenju koji stižu u Atenu bit će prebačeni izravno do svog broda za krstarenje, a Skyserv i Swissport Grčka će zasebno upravljati njihovom prtljagom. Prtljaga će se transportirati kamionima do stajališta zračne luke radi izravnog ukrcaja u zrakoplov.

Više vremena za istraživanje Atene

Prijava izvan zračne luke pruža još više pogodnosti putnicima na krstarenju koji polaze iz Atene na kraju svog krstarenja. Ti će putnici svoje ukrcajne karte dobiti već na kruzeru prilikom iskrcaja.

Slično tome, njihova će se prtljaga odvojeno odnijeti u zračnu luku. Tamo će proći sigurnosnu rendgensku provjeru prije ukrcaja u zrakoplov.

Što se tiče stvarnih putnika, oni će uživati ​​u više slobodnog vremena (zahvaljujući novom postupku), koje će se iskoristiti za kratke ture unutar Atike, uključujući posjete središtu Atene.

Prema najnovijim podacima, najprometnija luka u Grčkoj (Pirej) zabilježila je povijesni rekord 2023. za ukupan broj putnika na kruzerima, opsluživši približno 1,5 milijuna, u usporedbi s 880 000 2022., javlja TheMayor.

Četvrt u Budimpešti održava dvotjedni referendum o potencijalnoj zabrani kratkoročnog iznajmljivanja nekretnina, koja bi bila prva takve vrste u jednom od najpopularnijih europskih turističkih odredišta, a u svrhu smanjenja cijene stanovanja za lokalno stanovništvo.

Podaci Eurostata pokazuju da je u Europskoj uniji prošle godine bilo gotovo 719 milijuna noćenja rezerviranih preko online platformi poput Airbnb-ja, Bookinga, Expedia Groupa i TripAdvisora. Pariz vodi među europskim prijestolnicama s preko 19 milijuna noćenja. 

U središnjoj Europi za kratkoročne boravke bila je najpopularnija Budimpešta sa 6.7 milijuna noćenja, ispred Beča, Praga, Varšave, Krakova i drugih. 

"Ne možemo samo čekati"

Tamas Soproni, na čelu četvrti u Budimpešti u kojoj je organizirano glasanje od 2. do 15. rujna, rekao je da je popularnost tog grada dovela do situacije u kojoj je o utjecaju kratkoročnog iznajmljivanja na priuštivost stanovanja i kvalitetu života potrebno pitati i lokalne stanovnike. 

"Ne možete sjediti po strani i čekati da se nešto dogodi", rekao je Soproni, čelnik budimpeštanskog šestog okruga. 

"Mislim da moramo biti zahvalni što živimo u doba u kojem si mnogi mogu priuštiti odmor u inozemstvu. No ne uzimamo u obzir da će biti gradova koje će turisti učiniti nenastanjivima."

Ako se građani na glasanju odluče za zabranu, ona će stupiti na snagu 2026. godine. 

Orbanova vlada razmišlja o novim ograničenjima

Referendum već ima šire implikacije jer vlada premijera Viktora Orbana razmatra regulaciju kratkoročnog iznajmljivanja. 

Internetska stranica za nekretnine ingatlan.com smatra kako bi zabrana u šestom okrugu, gdje su cijene stanova 22 posto iznad prosjeka mađarske prijestolnice, mogla privremeno obuzdati cijene dugoročnog najma. 

Protivnici zabrane upozoravaju da se njome neće ugroziti samo primanja iznajmljivača nego i vlasnika lokalnih kafića i restorana. 

Nova pravila u Barceloni i Češkoj

Barcelona je u lipnju najavila da će zabraniti iznajmljivanje turistima do 2028., također se time boreći protiv visokih cijena najma koje tjera lokalno stanovništvo.  

Češko ministarstvo regionalnog razvoja predložilo je pak amandman koji će primorati sve nekretnine koje se oglašavaju na online platformama da se registriraju na novoj platformi, što će olakšati prikupljanje državnih i lokalnih poreza. Tim se amandmanom želi i lokalnim vlastima omogućiti da ograniče periode u kojima se nekretnina može iznajmiti.(Hina) 

Sve toplije vrijeme i rastući dolazak turista sile Grčku da redefinira svoj model turizma, koji je zbog klimatskih promjena i pritužbi stanovništva sve teže održiv, i posve je izvjesno da će tamošnje vlasti morati napraviti iskorak od puke turističke promocije zemlje prema upravljanju tom važnom gospodarskom granom.

S tirkiznim morem i obiljem sunca, Grčka je već dugo popularno odredište za odmor. Lani je tako privukla gotovo 33 milijuna posjetitelja i ostvarila prihod od 28.5 milijardi eura. Očekuje se da će ukupni broj njenih posjetitelja u ovoj godini dodatno porasti budući da globalni turizam dostiže nove rekorde u odnosu na pretpandemijske razine. No skok broja posjetitelja mogao bi u bliskoj budućnosti potkopati taj oslonac grčkom gospodarstvu.

Bijes zbog "pretjeranog turizma" posljednjih je godina izazvao prosvjede na plažama skupine otoka u Egejskom moru Ciklada. "Građane u Grčkoj sve više brine što se (Cikladski otoci) vrlo brzo mijenjaju i da će za nekoliko godina izgubiti ono što je posebno", rekao je ekonomist London School of Economicsa Dimitris Vayanos.

Grčka nije jedina koju muče takvi problemi. Stanovnici drugih popularnih europskih odredišta kažu da turisti štete okolišu i lokalnom gospodarstvu, posebice zato što kratkoročni najam na web platformama za rezervaciju smještaja poput Airbnb-ja povećava cijenu najma i primorava ljude da napuste svoje gradove i mjesta.

Grčka je međutim među europskim zemljama koje su najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, a porast razine mora, toplinski valovi, mjestimične padaline i česti šumski požari mijenjaju njezin krajolik. Turizam dodatno opterećuje oskudne vodne resurse i prijeti krhkom obalnom okolišu, što je dovelo do poziva lokalnih vlasti i pučkog pravobranitelja da se regulira izgradnja, ograniče turistički tokovi te da se ulaže u gospodarenje vodom i infrastrukturu.

Nova pravila

Vlada mora naći balans između ublažavanja ovih prijetnji i zaštite ključne zarade od turizma. Turizam doprinosi grčkom gospodarstvu između 62.8 i 75.6 milijardi eura, čineći otprilike trećinu godišnjeg bruto domaćeg proizvoda, prema Hellenic Tourism Business Associationu (INSETE).

Zakon iz srpnja ažurirao je propise za turističke agencije, vodiče i najamnine, za koje je ministrica turizma Olga Kefalogianni rekla da će zemlju učiniti globalnom turističkom silom, kao dio napora od ključne važnosti radi očuvanja te industrije i dobrobiti gospodarstva.

Klimatske promjene nameću pitanja egzistencije te grane gospodarstva. Dugi toplinski val u lipnju, nakon kojeg je uslijedio najtopliji srpanj u povijesti mjerenja, prisilio je vlasti na zatvaranje turističkih atrakcija i prouzročio niz smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Šumski požari, koji su postali intenzivniji i češći zbog toplijeg i sušeg vremena povezanog s klimatskim promjenama, također prijete turističkoj industriji. Veliki požar ranije ovog mjeseca izbio je nekoliko kilometara od glavnog grada Atene. Prošle je godine zemlju pogodilo više od 8000 šumskih požara, a tisuće turista morale su biti evakuirane s otoka, uključujući i Rodos.

"Ono što želimo vidjeti je da je turizam održiv ili čak regenerativan. Mora ulagati u očuvanje ekosustava i mora pomoći u troškovima upravljanja turistima na terenu", rekla je Megan Epler Wood, direktorica Sustainable Tourism Asset Management Programa (STAMP) na Sveučilištu Cornell u Sjedinjenim Državama.

Pučki pravobranitelj, koji istražuje pritužbe javnosti, rekao je u lipanjskom izvješću da zemlja mora smanjiti izgradnju i zaštititi vodne resurse i obalna područja kako bi održala zdrav turizam. U izvješću se upozorava na sve veće ekološke rizike od turizma, posebice na dodatne zahtjeve za opskrbom vodom za piće, bazene i vodene parkove.

Turistički nameti

Pilot-studija koju su proveli grčki istraživači i UNESCO otkrila je da manji otoci u Egejskom moru već trebaju dvostruko više vode nego što inače mogu proizvesti kako bi podmirili potražnju turista, koja bi se trebala udvostručiti do 2030. godine. "Što su ti otoci razvijeniji, to će biti manje privlačni posjetiteljima", rekao je Vayanos.

Grčka bi trebala prilagoditi turizam tako da bude kompatibilniji s ekološkim standardima, uključujući korištenje zoniranja, te koncentrirati razvoj na određena područja, rekao je.

Ovogodišnje uvođenje turističke pristojbe, nazvane naknada za klimatsku otpornost, ima cilj pomoći u financiranju oporavka od sve intenzivnijih šumskih požara i poplava. Očekuje se da će naknade za goste koji borave u hotelima i u kratkoročnom najmu generirati do 300 milijuna eura dodatnih prihoda u ovoj godini.

No Epler Wood je rekla da su u prošlosti turističke pristojbe išle na marketing odredišta, a ne u korist lokalnih zajednica. Istraživanje koje je proveo STAMP otkrilo je da često uopće nisu imale koristi komunalne tvrtke za vodu, otpad i energiju, kao ni priuštivo stanovanje. Središnja unija grčkih općina (KEDE) traži da prihod od tog poreza ide lokalnim vlastima kako bi im se pomoglo u upravljanju turistima.

Nadalje, postoji malo dokaza da turistički porezi smanjuju dolaske, prema izvješću strateške tvrtke Group NAO. Gradonačelnik Santorinija Nikos Zorzos želi ograničiti broj dnevnih posjetitelja s kruzera na 8000 s čak 17.000.

Prioritet produljenje sezone

Utjecaj klimatskih promjena u Grčkoj nije ograničen na porast temperature i druge ekstremne vremenske prilike. Obalna erozija i smanjenje livada morske cvjetnice, koje pomažu Sredozemnom moru da dobije karakterističnu tirkiznu boju, identificirani su kao prijetnje turizmu u izvješću INSETE-a, uz poplave, nestašicu vode, visoke temperature i sušu.

"Budući da će ljeta biti toplija, produljenje turističke sezone trebalo bi biti prioritet kroz osmišljavanje visokokvalitetnih ponuda za privlačenje posjetitelja tijekom cijele godine. Samo na taj način možemo Grčkoj osigurati održiv i konkurentan turizam", rekao je glasnogovornik INSETE-a za Thomson Reuters Foundation.

INSETE također preporučuje promicanje turizma bogatog biološkom raznolikošću kako bi se pomoglo u stvaranju financijskih sredstava za očuvanje i promicanje alternativa odmoru na plaži, kao što su agroturizam, gastroturizam, wellness te zdravstveni i pustolovni turizam.

"Počinjemo svjedočiti pomaku prema upravljanju turizmom, dalje od puke promocije", rekao je Ben Lynman iz Travel Foundationa, nevladine organizacije koja radi s vladama, tvrtkama i zajednicama na razvoju i upravljanju turizmom.

Ulaganje u obnovljivu energiju ili zaštitu obalnih područja i ranjive infrastrukture također bi imalo dugoročne koristi za turističko odredište, rekla je Epler Wood. "To može biti pozitivan utjecaj koji može pomoći tranzicijskim zemljama da ostvare manje rizičnu i otporniju budućnost", poručila je.

Hrvatska je nominirana u tri kategorije ugledne američke turističke nagrade Travvy Awards, često zvane turistički Oscar. 

Riječ je o nominacijama za najbolju destinaciju na Mediteranu, za najbolju destinaciju za krstarenja, dok je Hrvatska turistička zajednica, vjerovali ili ne, nominirana u kategoriji najbolje europske turističke organizacije.

"Oduševljeni smo što su kvalitete Hrvatske kao turističke destinacije posebno prepoznate od strane Travvy Awards 2024. Ove nominacije odraz su napornog rada i predanosti hrvatske turističke industrije u postizanju međunarodne konkurentnosti. Vrlo smo ponosni što našu zemlju, temeljem njenih prednosti i široke lepeze turističkih proizvoda i usluga, uspješno prikazujemo kao vrhunsku destinaciju na globalnoj razini", izjavila je Leila Krešić-Jurić, direktorica Predstavništva HTZ-a u SAD-u.

Proglašenja u studenom

Nagrade Travvy, iza kojih stoje portal TravelPulse.com i magazin AGENTatHOME, jedne su od najcjenjenijih priznanja u turističkoj industriji SAD-a. Dodjeljuju se različitim dionicima kao što su nacionalne turističke organizacije, destinacije, turoperatori, prijevoznici, turistički posrednici, proizvodi i dr. O njima glasaju razni stručnjaci iz turističkog sektora, ali i opća javnost.

Dobitnici Travvy Awards za 2024. godinu bit će proglašeni na svečanoj ceremoniji 7. studenog u kongresnom centru Greater Fort Lauderdale na Floridi, a glasati je moguće sve do 6. rujna.(Hina)

U komercijalnim smještajnim objektima u lipnju je boravilo 2.8 milijuna turista ili 3.4 posto više nego u lanjskom lipnju, ali su ostvarili pet posto manje noćenja ili 12.5 milijuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U lipnju je i prema ranije objavljenim podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) noćenja bilo pet posto manje nego u lanjskom šestom mjesecu, dok je turista došlo dva posto više. Podaci DZS-a pokazuju da su uobičajeno većinu prometa u komercijalnom smještaju činili strani turisti kojih je došlo 3.5 posto više nego u lipnju 2023. ili 2.5 milijuna, ali je njihovih noćenja bilo 5.4 posto manje ili 11.6 milijuna.

Domaćih turista bilo je 294 tisuće ili 2.1 posto više, a s 910 tisuća noćenja su u plusu od 0.6 posto.

Velik pad noćenja njemačkih turista, u privatnom smještaju i kampovima

Među stranim turistima iz DZS-a ističu da su turisti iz Njemačke u komercijalnom smještaju i ovoga lipnja bili najbrojniji - došlo ih je 382 tisuće, ostvarivši 2.5 milijuna noćenja, ali je to za 19.4 posto manje njihovih dolazaka i čak 32.1 posto manje noćenja nego u lipnju 2023. godine.

Slijede turisti iz Austrije, Poljske, Slovenije, Češke, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i Mađarske.

Noćenja u lipnju prema vrstama smještajnih objekata:

• Odmarališta i slični objekti za kraći odmor - 5.9 milijuna, 5 posto
• Hoteli - 3.5 milijuna, +0.4 posto
• Kampovi - 3.2 milijuna, -10.3 posto

Gotovo 56 posto raspoloživih kreveta u skupini odmarališta i sličnim objektima za kraći odmor

Kako prijašnjih godina, tako je i u lipnju 2024. za turiste najviše soba i apartmana te kreveta bilo u objektima skupine odmarališta i sličnim objektima za kraći odmor - gotovo 56 posto od ukupnih 373 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje te 56.5 posto od ukupnih 976 tisuća.

To u apsolutnim brojkama znači da je soba, apartmana i kamp mjesta u privatnom smještaju bilo 207 tisuća, a kreveta 552 tisuće. Velika je to razlika u odnosu na hotele, u kojima se u lipnju turistima nudio komercijalni smještaj u 80 tisuća soba i apartmana sa 169 tisuća kreveta.

Iz DZS-a navode i da je u svim vrstama komercijalnog smještaja prosječna popunjenost soba u lipnju 2024. bila 68.3 posto, a kreveta 69.4 posto.

U pola godine 3.3 posto više komercijalnih noćenja

U prvih šest mjeseci 2024. u komercijalnim smještajnim objektima boravilo je 6.9 milijuna turista ili gotovo osam posto više nego u istom razdoblju 2023., a porasla su i noćenja, za 3.3 posto, na gotovo 25 milijuna.

Više od 88 posto noćenja ili gotovo 22 milijuna ostvarili su strani turisti, čime su u plusu od 3.3 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine, a sličan porast, od 3.5 posto, u komercijalnom smještaju ostvarili su i domaći turisti s 2.9 milijuna noćenja.

Najviše noćenja među strancima i u prvih šest mjeseci bilo je iz Njemačke, zatim Austrije, Slovenije, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke, Italije i SAD-a.(Hina)

Za turiste iz EU te domaće turiste ovog su ljeta po prvi puta osigurani dodatni timovi u domovima zdravlja, ugovoreni s HZZO-om, gdje će svi moći dobiti zdravstvenu uslugu, recept i uputnice na teret svog zdravstvenog osiguranja, a to je trenutno na 36 lokacija.

Županije i domovi zdravlja dosad su osigurali djelatnike za 36 timova, od ukupno ugovorenih timova s HZZO-om na 51 lokaciji, a predviđeno je da rade do 30. rujna.

Za ambulantu u Kaštelima nema liječnika

Od ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Marka Rađe doznaje se da trenutno na tom području rade ambulante za turiste u Supetru, Splitu, Trogiru i Makarskoj, dok bi ovog vikenda trebala početi raditi ambulanta na Hvaru. 

"Kaštela su ostala bez ambulante jer jednostavno nema doktora ni medicinskih sestara koji bi tamo radili. Split radi u dvije smjene u ambulantama posebnog dežurstva na Mertojaku, u Trogiru i  Makarskoj u sklopu Doma zdravlja, dok Supetar radi u ambulanti Obiteljske medicine dr. Helenke Drnasin. Sve su turističke ambulante označene radi bolje vidljivosti", kazao je Rađa.

Dodao je da ambulanta u Splitu, koja ima dva tima, radi ponedjeljkom, utorkom, srijedom i četvrtkom u jednoj smjeni, a petkom, subotom i nedjeljom u dvije smjene. Ambulanta u Supetru radi od srijede do nedjelje a na svim lokacijama nastoje se "pokriti" vikendi, jer tada ne rade ambulante obiteljske medicine.

Za sve domaće turiste vrijede zdravstvene iskaznice HZZO-a, a za strance iz EU i drugih zemalja poput Islanda, Velike Britanije, Švicarske, europska iskaznica zdravstvenog osiguranja.

Na Braču radi mladi liječnik, želi steći iskustvo 

Mladi liječnik dr. Andro Kurtić već tri tjedna radi u supetarskoj ambulanti, koju je odabrao jer mu tamo živi obitelj. Kaže kako je takvo zaposlenje shvatio kao priliku za stjecanje potrebnog iskustva.

"Zadnjih desetak dana u ambulanti bilježimo porast pacijenata, pa tako imamo tridesetak pregleda dnevno. Mislim da će ta brojka rasti", kaže.

"Turisti se uglavnom  javljaju zbog alergijskih reakcija na ubode insekata, reakcija na sunce, upale uha, visoke temperature, prehlade, kašlja. Koliko vidim turisti su prepoznali važnost ovakvih ambulanti, jer u vrlo kratkom roku budu obrađeni dok bi na drugom mjestu vrlo vjerojatno dugo čekali", kazao je Kurtić za Hinu.

Jedan dodatni privremeni tim, u kojem su liječnik i medicinska sestra, radi od 1. srpnja i u Novalji na otoku Pagu, u blizini plaže Zrće, popularnog okupljališta mladih.  Ravnatelj doma zdravlja Zoran Vidas kazao je Hini da su s time puno dobili jer će se smanjiti pritisak na ostale ordinacije obiteljske medicine.

Smanjit će se pritisak na obiteljske ordinacije

"Turističke ambulante prije nisu bile ugovorene s HZZO-om te su se usluge naplaćivale. S ovim smo dobili jako puno, prvenstveno su se smanjile gužve i pritisak na ugovorene ordinacije, gdje su turisti išli da ne plate neku uslugu".

Vidas kaže kako u srcu sezone znaju imati preko 100 pacijenata u jednoj smjeni, a sada očekuje i dodatno povećanje. 

Dodatan tim će raditi svim danima, osim četvrtka, kada im je iz iskustva najmanji pritisak, te blagdanima.  Vitas ističe i kako već tri godine na Zrću imaju poseban punkt s jednim timom koji se brine za pacijente iz Zrća. 

"Oni dosta toga riješe tamo i tako olakšavaju izlaske na Zrće hitnoj medicinskoj službi, koja se onda može posvetiti ozbiljnijim slučajevima", rekao je Vidas.

U Istri deset timova u pet ambulanti

Desetak timova raspoređenih u pet turističkih ambulanti u Umagu, Poreču, Rovinju, Puli i Labinu na raspolaganju je do 15. rujna brojnim turistima na području Istarske županije. Tamo se svake godine tijekom ljeta broj ljudi udvostruči i svakodnevno boravi i do 400.000 ljudi.  

U Istarskim domovima zdravlja navode kako turisti često traže liječničku pomoć zbog čega se često stvaraju velike gužve na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu pulske bolnice. 

"U vrhuncu sezone u Istri ljetuje gotovo 600 tisuća turista što predstavlja značajno opterećenje za zdravstveni sustav, kako za Istarske domove zdravlja tako i za Opću bolnicu Pula", kazao je ravnatelj Istarskih domova zdravlja dr. Nikola Žgrablić.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Gordane Antić ističe kako je HZZO osigurao besplatne preglede, ali ne i plaće liječnicima koji rade s turistima, pa su one osigurane iz lokalnim sredstava, odnosno iz turističke pristojbe.

Dodaje kako je dosad bio problem što su turističke ambulante postojale, ali su naplaćivale usluge, pa su svi su dolazili tamo gdje ne moraju platiti, a to su liječnici obiteljske medicine. Taj dio je sada bolje riješen i veliki je korak ka rasterećenju obiteljskih liječnika i hitne službe.(Hina)

U Hrvatskoj je u prvoj polovici godine boravilo 7.2 milijuna turista koji su ostvarili 28.1 milijun noćenja, što je za šest, odnosno dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ), dodajući da u Hrvatskoj trenutačno boravi više od 700 tisuća turista.

Hrvatski turizam u glavni ljetni dio turističke godine ulazi s pozitivnim trendovima i rezultatima turističkog prometa iz prvih šest mjeseci, kažu iz HTZ-a, uz podatke eVisitora, prema kojima je većina od ukupnih noćenja ili gotovo 25.8 milijuna u prvih šest mjeseci ostvarena na Jadranu, što je također dva posto više nego lani.

Ostalih više od 2.3 milijuna noćenja odnosi se na kontinent, koji je time ukupno u plusu od sedam posto u odnosu na prvu polovicu 2023. godine, a oko pola tih noćenja ili 1.2 milijuna ostvarena je samo u Gradu Zagrebu, za koji je to porast od osam posto.

Prednjači Istra

Ipak, prema županijama s najviše noćenja i ove se godine izdvaja Istra, kojih je u njezinim odredištima ostvareno u prvih šest mjeseci 8.4 milijuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s pet milijuna noćenja te Kvarner s 4.4 milijuna, dok su među odredištima najviše noćenja imali Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Split, Poreč, Umag i Zadar.

Sa stranih tržišta u prvoj polovici 2024. u hrvatskom su turizmu najviše noćenja ostvarili Nijemci, 5.7 milijuna, dok su domaći turisti na drugom mjestu s 3.7 milijuna. Slijede turisti iz Slovenije s 2.7 milijuna noćenja, Austrije s 2.6 milijuna, Poljske s 1.8 milijuna te iz Velike Britanije s 1.3 milijuna noćenja.

Prema vrstama smještaja, iz HTZ-a navode da je najviše noćenja u pola godine - 9.2 milijuna - bilo u hotelima, a zatim u objektima u domaćinstvu više od osam milijuna i u kampovima 5.5 milijuna.

Komentirajući polugodišnje rezultate, ministar turizma i sporta Tonči Glavina ističe da su još jedna potvrda da se Hrvatska profilira kao cjelogodišnja turistička destinacija, koja nudi sve više sadržaja i izvan ljetnih mjeseci.

Direktor HTZ-a Kristjan Staničić naglasio je pak da se u turizmu nakon prvog polugodišta s velikim optimizmom ulazi u nastavak turističke godine, uz podatak da sada na dnevnoj bazi u Hrvatskoj ima oko 700 tisuća turista.

Lipanj s pet posto manje noćenja, ali više turista

Na upit Hine, iz HTZ-a su iznijeli i podatke za lipanj, u kojemu je ostvareno više od polovice ukupnih polugodišnjih noćenja ili 14.3 milijuna, ali je to pet posto manje nego u lipnju 2023. godine. Iako je noćenja bilo manje, podaci eVisitora pokazuju da je u lipnju došlo dva posto više turista nego u istom lanjskom mjesecu ili njih tri milijuna.

Najviše noćenja u lipnju su ostvarili turisti iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Poljske, a među destinacijama najviše je noćenja bilo u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Splitu i Umagu.(Hina)

U Hrvatskoj se za ovaj produljeni vikend očekuje pojačani turistički promet i nastavak pozitivnog trenda od početka godine tijekom kojeg je ostvareno 10 posto više noćenja nego lani, od čega su najviše ostvarili domaći turisti, pokazuju podaci HTZ-a.

Pojačani turistički promet za ovaj vikend, kojim počinje glavna turistička sezona, očekuje se slijedom najava HTZ-a i iz privatnog sektora (hotelijera, agencija, privatnog smještaja, zračnih i morskih luka, i drugih) većinom na moru, ali i za unutrašnjost zemlje i kontinentalne županije najave su dobre.

Domaći turisti s najviše noćenja, Nijemci, Poljaci i Kinezi s najvećim porastima

Porasti od 11 i 10 posto u odnosu na lani rezultat su dolaska 3,4 milijuna turista u Hrvatsku od početka do sada ove godine (do pred kraj svibnja) i njihovih 10,4 milijuna noćenja, što su, po ocjeni MINTS-a (Ministarstva turizma i sporta) te HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice), novi rekordni rezultati predsezone, čijim se jačanjem, kao i posezone, Hrvatska više približava smanjenju sezonalnosti, ravnomjernijem i cjelogodišnjem turizmu.

Analiza podataka HTZ-a iz sustave eVisitor, predstavljena na ovotjednom prvom sastanku novog ministra turizma i sporta s turističkim sektorom, pokazuju i da je do sada ove godine među turistima bilo najviše domaćih, 831 tisuća ili 4,1 posto više nego lani u isto vrijeme, a ostvarili su i najviše noćenja, 1,9 milijuna ili 2,5 posto više.

Na drugom su mjestu turisti iz Njemačke, kojih je bilo gotovo dvostruko manje nego domaćih ili 414,4 tisuće, ali i s 1,6 milijuna noćenja, što su i najznačajniji porasti među top deset tržišta, od 23,6 i 16,5 posto.

Treći su slovenski turisti kojih je došlo 341,1 tisuća ili 8,4 posto više, a ostvarili su 9,2 posto više noćenja ili nešto malo više od milijun, a slijede Austrijanci s 3 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja te turisti iz Poljske, koji su i najviše iznenadili jer su nakon par zadnjih godina s nešto manjim prometom ponovo u velikom plusu od 31,1 posto sa 111,5 tisuća dolazaka i od 30,5 posto s 476,4 ostvarenih noćenja do sada ove godine.

I ostala tržišta u top deset su u plusu s noćenjima u odnosu na lani - UK, BiH, Francuska (također porast noćenja iznad 30 posto) te SAD, koje s Kinom predvode top deset dalekih tržišta, koja se, kažu iz HTZ-a, "vidljivo snažno vraćaju".

To potvrđuje i 108,7 posto više dolazaka i 76,3 posto više noćenja turista iz Kine do sada ove godine u odnosu na isto vrijeme prošle, a slijede Kanada, Koreja, Australija, Indija, Brazil, Japan, Argentina i Meksiko, čiji su turisti također ostvarili znatno više noćenja nego lani.

Zagreb među odredištima prvi u noćenjima

Među svim odredištima u Hrvatskoj, Zagreb je do sada ove godine na prvom mjestu s najviše dolazaka i noćenja turista - njih 418 tisuća ostvarilo je 846 tisuća noćenja, što je 12,4 odnosno 7,4 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Dubrovnik je na drugom mjestu s 303 tisuće turista ili gotovo 15 posto više nego lani, i još većim porastom od gotovo 20 posto s 841 tisućom noćenja, dok je Split treći sa 197,6 tisuća turista i 532,3 tisuće noćenja, čime je u plusu od 16 i 6,3 posto.

U top deset odredišta su još Rovinj, Poreč i Zadar, koji ima i najveće povećanje broja noćenja u odnosu na lani od 23,5 posto, te Umag, Opatija, Pula i Medulin, također svi s porastima noćenja.

Rast broja komercijalnih i još više nekomercijalnih turističkih kreveta

Osim fizičkog prometa (dolazaka i noćenja), u hrvatskom turizmu je do sada ove godine u odnosu na prošlu porastao i broj kreveta i u komercijalnom i u nekomercijalnom smještaju koji su bili u ponudi za turiste, za 4 posto, s ukupno gotovo 1,9 milijuna kreveta.

Od toga je komercijalnih 1,24 milijuna ili 3,6 posto više nego krajem svibnja prošle godine, dok je nešto više, za 5 posto, na 657 tisuća, porastao broj kreveta u nekomercijalnom smještaju (u kojem vlasnici plaćaju paušale turističke pristojbe i druge, dok se u komercijalnom naplaćuje turistička pristojba za svako noćenje i drugo).

Najviše kreveta među komercijalnim smještajem kao i ranijih godina bilo je u objektima u domaćinstvima i na OPG-ovima, ukupno 651,4 tisuće, što je i za 4,6 posto više nego u isto vrijeme prošle godine odnosno 29 tisuća kreveta više.

Istodobno, broj kreveta u hotelima porastao je 1,2 posto ili za oko 2.500, na ukupno 181 tisuću, dok je u kampovima bilo 250,2 tisuće kreveta ili slično kao lani.

Podaci HTZ-a pokazuju i rast broja kreveta ove godine i u kategorijama "ostali ugostiteljski objekti za smještaj", od 6,1 posto, na 153,3 tisuće kreveta, te "ostali smještaj", gdje je kreveta čak 142,2 posto više nego lani ili oko 5.200.(Hina)

Većina Europljana planira ove godine putovati na odmor, a među top deset najtraženijih destinacija, posebice za ljeto, je i Hrvatska, pokazalo je novo istraživanje Europske putničke komisije (ETC) predstavljeno na sastanku ETC-a u Litvi, izvijestili su iz HTZ-a.

Na sastanku odbora direktora ETC-a u litvanskom gradu Kaunasu sudjelovao je i direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, ujedno i potpredsjednika ETC-a, koji je poručio da novo ETC-ovo istraživanje, kao i najave s tržišta potvrđuju dobru poziciju turističke Hrvatske.

"Istraživanje potvrđuje naše najave i pozitivna očekivanja od turističke 2024., a da je Hrvatska među traženijim europskim destinacijama pokazuju i podaci do sada ove godine iz sustava eVisitor, s više od 3,4 milijuna dolazaka turista i 10,4 milijuna noćenja, što je za 11 odnosno 10 posto više nego u isto vrijeme prošle godine", ističe Staničić.

Staničić je izvijestio i da se se na sastanku direktora ETC-a razgovaralo i o prioritetima Europe za razdoblje od 2024. do 2029. s naglaskom na održivost i zelenu tranziciju, konkurentnost i digitalizaciju, kao i o aktualnim geopolitičkim i tržišnim trendovima.

O istraživanju ETC-a napominje da je provedeno na deset europskih tržišta, među kojima nisu bile obuhvaćene zemlje poput Slovenije, Češke, Slovačke ili Mađarske, na kojima je Hrvatska vodeća inozemna destinacije za ljetna putovanja, a da jesu, rezultati bi za Hrvatsku, smatra Staničić, bili i bolji.

Hrvatska na 7. mjestu najtraženijih destinacija

Riječ je o 18. istraživanju ETC-a o namjerama turističkih putovanja unutar Europe, provedenom u travnju ove godine na uzorku od gotovo 6000 odraslih pojedinaca iz 10 zemalja - Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva. Francuske, Nizozemske, Italije, Belgije, Švicarske, Španjolske, Poljske i Austrije - od kojih 75 posto u 2024. ili 3 posto više nego 2023. planira putovati između svibnja i listopada.

Oni od oko 55 godina će najviše putovati, njih 81 posto, a većina Europljana ili 60 posto planira bar jedno putovanje po regiji (Europi), dok su najpopularniji mjeseci za putovanje srpanj i kolovoz, za 44 posto njih. Najviše ih, oko 36 posto, pritom želi odmarati na suncu i plažama te kratko posjetiti gradove ('city breaks''), a slijede motivi poput ljepota krajolika, lokalne kuhinje, atrakcije i drugi.

Hrvatska je u tom istraživanju, među preferiranim destinacijama u Europi za odmore, u top deset, odnosno na 7. mjestu, dok su na prva dva Italija i Španjolska, koje slijede Francuska, Grčka, Njemačka, Portugal, a nakon Hrvatske do desetog mjesta su još Austrija, Velika Britanija i Turska.

Iz ETC-a komentiraju i da Španjolska inače privlači najveći broj stalnih posjetitelja, a slijede Grčka, Italija i Francuska. Za Grčku, Portugal i Hrvatsku prognoziraju da će u proljeće i ljeto 2024. ugostiti više novih posjetitelja od ostalih destinacija. Iznose i da među 10 tržišta gdje su provodili istraživanje, u 2024. u idućih šest mjeseci najviše namjeravaju putovati turisti iz Italije, Španjolske, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Nizozemske.(Hina)