Dnevnik sa putovanja

Prikazani su postovi s oznakom Srednji vijek. Prikaži sve postove

Foto:Facebook Renesansni festival

ČETVRTAK (18. kolovoza)

19,00 – otvorenje manifestacije na Gradskim bedemima (Festung)
(samo koprivničke viteške skupine i obrtnici)
• postavljanje srednjovjekovnog sajma (domaći obrtnici)
• viteška interaktivna radionica (gađanje lukom i strijelom)
• dolazak putujućih trgovaca i pregovori s Gradskim socem
• drveni labirint
• dječje renesansne igre i plesovi
• svađe kmetova i gubavaca
• tortura
• čarke vitezova
• koprivnički mušketiri – vatreni show

SVAKODNEVNI PROGRAM

PETAK (19. kolovoza) od 15,00 sati
SUBOTA i NEDJELJA (20. - 21. kolovoza) od 10,00 do noćnih sati:

Glavna tema: PUTUJUĆI TRGOVCI
- putujući trgovci – obilježavanje 750 godišnjice prvog spominjanja Koprivnice
- najveći srednjovjekovni prodajni sajam u ovom dijelu Europe (obrtnici i trgovci,
alkemičari…)
- najbogatija ponuda srednjovjekovnih jela i pića (divljač, ribe, kaše, medenjaki…)
Podravkina kraljevska jela, jela i pivo od kopriva, pivo Pan, vino i medovina)
- srednjovjekovna pivarna – Samostansko pivo od koprive
- srednjovjekovno kulinarstvo
- drveni labirint
- život u srednjovjekovnim viteškim logorima
- izložba divljih i domaćih životinja, nastupi sokolara
- viteške igre i čarke (borbe i natjecanja vitezova, gađanje lukom i strijelom, prikaz
gađanja samostrelom, buzdovanom, borbe mačevima, helebardama, arkebuzama
i mušketama, pucanje iz topova)
- gađanje opsadnim spravama
- viteške interaktivne radionice (gađanje lukom i strijelom, samostrelima,…)
- tortura
- nastupi srednjovjekovnih zabavljača – žongleri, dvorske lude, štulaši
- srednjovjekovni ragbi
- srednjovjekovni svirači, bubnjari, trbušne plesačice, ...
- srednjovjekovni vrtić – renesansni plesovi
- srednjovjekovne radionice starih zanata za djecu i odrasle
- srednjovjekovni tabori i nastupi viteških skupina iz Italije, Slovenije, Slovačke, Latvije, Češke, Poljske, Mađarske, Rumunjske, Izraela, BiH i Hrvatske
- opsada Koprivnice
- mistični noćni život u renesansnoj Koprivnici pod mjesečinom i bakljama
- život u selu „gubavaca“
- kmetske igre
- dječje renesansno kraljevstvo – Društvo „Naša djeca“ Koprivnica
Renesansni festival je prva manifestacija bez plastike, a jela i pića bit će posluživana u drvenim i keramičkim posudama. Konzumacija pića bit će moguća samo iz keramičkih krigli koje će se iznajmljivati na info punktovima te ugostiteljskim objektima, a nakon konzumacije moći će se vratiti na iste punktove uz povrat novca.

19. kolovoza – PETAK

KRALJEVSKA POZORNICA
15,00 – Renesansni plesovi i igre (skupina Prsteki-djeca školskog uzrasta)
15,30 - Gradski sodec upoznaje puk s đelatima
16,00 - okupljanje gubavaca
16,15 - dolazak putujućih trgovaca i pregovori s Gradskim socem
17,00 – Renesansni plesovi i igre (skupina Prsteki-djeca školskog uzrasta)
17,30 – Seisenbergensis Tumultus – renesansni plesovi (Žužemberk)
17,45 – glazbeni nastup Pipers of Transylvania (Rumunjska)
18,15 – nastup viteške skupine Aramis (Slovačka)
18,30 – koncert Modi Versus (Italija)
19,15 – nastup dvorske lude Čupakabra (Slovenija)
VITEŠKA POZORNICA
18:30 – Sbandieratori di Palmanova – show sa zastavama (Italija)
19,00 – konjički turnir vitezova Hector (Slovačka)
19,45 – nastup viteške skupine Markus M (Češka)
20,15 - koncert Pipers of Transylvania (Rumunjska)
21,00 – Orientart – orijentalni trbušni ples
21,30 – vatreni show Koprivničkih mušketira
KUHINJA KRALJEVIH KUHARA
18,00 – Renesansni ražanj

20. kolovoza – SUBOTA

GRADSKI PARK
10,30 –dolazak svih domaćih i inozemnih viteških skupina u gradski park
11,00 – svečano postrojavanje Kraljevske svite i vitezova u gradskom parku, fotografiranje s građanima i posjetiteljima
11,15 – polazak kraljevske povorke prema bedemima
KRALJEVSKA POZORNICA
11,30 – dolazak viteških skupina na bedeme i početak svečanosti dodjele Povelje slobodnog kraljevskog grada građanima Koprivnice
• predstavljanje viteških skupina
• darivanje Gradskog soca
• predstavljanje kraljevskog stola
13,00 – glazbeni nastup Modi Versus (Italija)
13,20 – Renesansni plesovi i igre (skupina Prsteki-djeca školskog uzrasta)
13,50 – dolazak putujućih trgovaca i pregovori s Gradskim socem
14,50 – Seisenbergensis Tumultus – renesansni plesovi (Žužemberk)
15,20 - dostavljanje hrane „gubavcima“
15,30 – Nastup Grofovija Konjski
16,00 – Igralska skupina viteza Gašperja Lambergerja (Slovenija)
16,30 – viteška skupina Aramis (Slovačka)
17,00 – Seisenbergensis Tumultus – renesansni plesovi (Žužemberk)
17,30 – nastup dvorske lude Čupakabra
18,00 – glazbeni nastup Modi Versus (Italija)
18,45 – nastup dvorske lude Čupakabra
19,15 – lov na Copranitzku coprnicu
19,30 – koncert Pipers of Transylvania (Rumunjska)

VITEŠKA POZORNICA
13,00 - Dragon order of Knighthood of Siklos (Mađarska)
13,30 – glazbeni nastup Pipers of Transylvania (Rumunjska)
14,00 - Freigard (Latvija)
14,30 – Sbandieratori di Palmanova – show sa zastavama (Italija)
14,45 – viteška skupina Markus M (Češka)
15,15 – Renesansni ragbi - viteška skupina Opolskie Bractwo Rycerskie (Poljska)
15,45 – viteška skupina Aramis (Slovačka)
16,15 - glazbeni nastup Pipers of Transylvania (Rumunjska)
17,00 – Sbandieratori di Palmanova – show sa zastavama (Italija)
17,30 – Sokolari Sv. Bavona (Slovačka)
18,30 – konjički turnir vitezova Hector (Slovačka)
19,30 – koncert Modi Versus (Italija)

Večernji sati
• osvjetljavanje bedema žaračima i bakljama
• noćni napad na Grad – gađanje vatrenim kuglama i strelicama, topovima, mušketama, arkebuzama
• Gutači vatre – Markus M (Češka)

21. kolovoza – NEDJELJA – FESTUNG

10,00 – početak manifestacije
10,00 – 12,00 kreativne, likovne i zabavne igraonice i radionice u Dječjem
renesansnom kraljevstvu i vilinskom carstvu, oslikavanje lica i kmetske igre

KRALJEVSKA POZORNICA
12,30 – Renesansni plesovi i igre (skupina Prsteki-djeca školskog uzrasta)
13,00 – dolazak putujućih trgovaca i pregovori s Gradskim socem
13,45 - dostavljanje ručka „gubavcima“
14,00 – Freigard (Latvija)
14,30 – Igralska skupina viteza Gašperja Lambergerja (Slovenija)
15,00 – nastup Pipers of Transylvania (Rumunjska)
15,30 – viteška skupina Aramis (Slovačka)
16,00 – Gradski sodec upoznaje puk s đelatima
16,30 - glazbeni nastup Modi Versus (Italija)
17,00 – nastup dvorske lude Čupakabra
17,30 - renesansni plesovi Kontea
18,00 – glazbeni nastup Pipers of Transylvania (Rumunjska)
18,30 – proglašenje Plemenitaškog kuhara
18,45 - nastup dvorske lude Čupakabra
19,15 – koncert Modi Versus (Italija)
20,15 - lov na Copranitzku coprnicu
20,30 – Modi Versus, srednjovjekovna glazbena skupina (Italija)

KUHINJA KRALJEVIH KUHARA
11,00 - Ukrašavanje renesansnog stola
14,00 – Natjecanje za naslov Plemenitaškog kuhara

VITEŠKA POZORNICA
13,00 – Orokeben Hunyadiak (Mađarska)
13,30 – Dragon order of Knighthood of Siklos (Mađarska)
14,00 – počasna paljba Koprivničkih mušketira i haramija
14,15 - nastup viteške skupine Markus M (Češka)
14,45 – Sbandieratori di Palmanova – show sa zastavama (Italija)
15,00 – Renesansni ragbi - viteška skupina Opolskie Bractwo Rycerskie (Poljska)
15,30 – glazbeni nastup Modi Versus (Italija)
16,00 - viteška skupina Aramis (Slovačka)
16,30 - Freigard (Latvija)
17,00 – Sbandieratori di Palmanova – show sa zastavama (Italija)
17,30 – Sokolari Sv. Bavona (Slovačka)
18,00 – konjički turnir vitezova Hector (Slovačka)
19,00 – koncert Pipers of Transylvania (Rumunjska)
19,45 - Orientart – orijentalni trbušni ples

Večernji sati
• osvjetljavanje bedema žaračima i bakljama
• vatreni show (Koprivnički mušketiri)
Sudionici:
Viteške skupine iz Hrvatske:
Vitezovi Zelingradski (Sv. Ivan Zelina)
Red vitezova Ružice grada (Orahovica)
Kliški uskoci (Klis)
Vitezovi Vranski (Pakoštane)
Šibenska gradska straža (Šibenik)
Ordo Sancti Viti (Rijeka)
Viteški red Sv. Nikole (Varaždin)
Trakošćanski streličari (Koprivnica)
Koprivnički mušketiri i haramije (Koprivnica)
Corvi Belli (Zelina)
Plesna udruga Kontea (Konjščina)
Vitezovi Krvavog mosta (Zagreb)
Grofovija Konjski (Konjščina)
OrientArt (Varaždin)
Viteške skupine i ostali izvođači iz inozemstva:
Manufaktura mojster Janez (Slovenija)
Igralska skupina viteza Gašperja Lambergarja (Slovenija)
Markus M (Češka)
Društvo Baron (Slovenija)
Hector (Slovačka)
Sokoliari Sv. Bavona (Slovačka)
Opolskie Bractwo Rycerskie (Poljska)
Aramis (Slovačka)
Varuhi kladiva (Slovenija)
Modi Versus (Italija)
Dragon order of knighthood of Siklos (Mađarska)
Društvo Cesarsko-Kraljevi (Slovenija)
Zsongvolgyi Cornailles (Mađarska)
Orokeben Hunyadiak (Mađarska)
Viteški red Hercega Stjepana Kosače (BIH)
Pipers of Transylvania (Rumunjska)
Viridi Hedera (Slovenija)
Historical group (Izrael)
Sbandieratori di Palmanova (Italija)
Seisenbergensis Tumultus -Žužemberk (Slovenija)
Čupakabra (Slovenija)
Vitezovi Rusag (BiH)

Mostarina 15 kn (petak), 25 kn (subota) i 25 kn (nedjelja)
Besplatan ulaz za djecu do 120cm- oni koji mogu proći kroz Koprivkov prolaz
Naplata parkinga: petak 10 kn, subota i nedjelja – 20 kn dnevna karta
Kretanje i zadržavanje na mjestu održavanja manifestacije na vlastitu odgovornost.
Napomena:
Organizator pridržava pravo izmjene i dopune programa.

Plan je bio nakon Vatikanskih muzeja Anđeoska tvrđava no promijenili smo plan u hodu i polako prošetali do tvrđave a pošto je bilo rano za ulazak u Muzeje, sa agencijom smo dogovorili jedan termin i tako rezervirali karte za ulazak , oni su to promijenili za njihovu grupu pa smo imali malo slobodnoga koji smo pozitivno iskoristili jer ispred tvrđave u 9.20 nije bilo nikoga.Tko su uputi u posjet mora i na to računati da je poslije 10 sati cca,poprilična gužva i čeka se u redu bar 1 h.

No vratimo se mi tvrđavi.

Anđeoska tvrđava (po talijanski Castel Sant' Angelo ili Mausoleo di Adriano) je zapravo mauzolej rimskog cara Hadrijana u Rimu, a na obali rijeke Tiber, koji je sagrađen po njegovoj osobnoj naredbi a kao grobnica za njega i članove njegove obitelji.

Anđeoska tvrđava je sagrađena na mjestu tadašnjih Domicijanovih vrtova (Horti Domitiani).
Ona je cilindrična građevina na kvadratnoj osnovi.Građena je četiri godine i to od 135. do 139. god. A nekoć je izvana bila sva obložena mramornim pločama.

Njezin vrh krasila je pozlaćena kočija kojom upravlja Hadrijan prerušen u boga sunca Apolona.

Careve se pokapalo pod lukove mauzoleja približno do 271.Kada je pod prijetnjom najezde germanskih pljačkaša postao tvrđavom i vojnom utvrdom. Zbog toga je priključen gradskim zidinama u svrhu obrane grada od napada i pljački.

Sadašnje ime ustanovljeno je god. 590., pošto se po legendi Grguru Velikom, dok je predvodio procesiju Rimom moleći se za zaustavljanje tada kuge, navodno ukazao anđeo kako uvlači mač u korice, što je bio čin za koji se tada vjerovalo da simbolizira kraj pošasti.
Na vrhu tvrđave se od tada nalazi spomenik anđela.
Godine 847. papa Lav IV. preuredio je tvrđavu u papinsku utvrdu, a 1277. pap Nikola III. povezao ju je s Vatikanom dugim, još uvijek vidljivim, podzemnim hodnikom, passettom.

1527. godine prolaz je iskorišten za spaktakularni i poznati bijeg pape Klementa VII. pred vojskom Karla V.

Taj događaj je upisan i u povijest Švicarske garde jer je papa bježeći, a braneći papu veliki dio Švicarske garde, tj. papinske vojske, izginuo je braneći papu. Zbog toga događaja i danas članovi Švicarske garde polažu prisegu papi na isti datum kada se to dogodilo, 6. svibnja svake godine, a spominjući se ovog tragičnog događaja.

U doba renesanse tvrđava je služila kao zatvor, a nakon toga kratko je bila opet vojarna.

Zanimljivost iz vremena dok je bio zatvor je i to što su u njoj su bile zatočene čuvene i poznate osobe tadašnjeg vremena a kao što su Giordano Bruno i Alessandro Cagliostro.

Godine 1933. tvrđava je restaurirana i pretvorena u muzej sa 58 soba koji čuva drevne željezne blagajne (nekoć su sadržavale crkvena blaga koja su pape sklanjali na sigurno u unutrašnjosti tvrđave), freske i različitu građu koja se odnosi na izgradnju tvrđave.

Ondje se nalaze apartmani papa i zatvorske ćelije.

Izlošci su raštrkani po sva četiri kata i razbacani uokolo po zbunjujuće, ali očaravajuće raspoređenim sobama i hodnicima.

Najljepša je ipak Sala Paolina, ukrašena štukaturom, freskama i iluzionističkim slikama.

Najdojmljiviji pak prizor pruža pogled na sve strane s terase dvorca, mjesta gdje se podsjetimo se odigrava posljednji čin Puccinijeve Tosce.
A pogled pruža prema Anđeoskom most (Ponte Sant' Angelo), nekoć Elijev most (Pons Aelius),koji je povezivao je mauzolej sa središtem Rima.

Nakon tvrđave smo se uputili prema Vatikanu i Muzejima jer je polako vrijeme bilo za unaprijed dogovoren ulazak prilikom kupovine karata preko interneta,što je svakako nešto što bih preporučio.

Bazilika Svetog Ivana Lateranskog (talijanski: Basilica di San Giovanni in Laterano) rimska je katedrala, službeno crkveno sjedište rimskog biskupa, tj.pape.

On line ulaznica za Baziliku :

Službeni naziv na latinskome glasi: Archibasilica Sanctissimi Salvatoris et sancti et Iohannes Baptista Evangelista in Laterano (hrvatski: Arhibazilika Presvetog Spasitelja,Svetog Ivana Krstitelja i Svetog Ivana Evanđelista na Lateranu.)

Pošto je to najstarija i prva po važnosti (kao rimska katedrala) među četiri velike (papinske) bazilike u Rimu, posjetili smo je slijedom toga prvu.Bazilka nosi i počasni naslov Omnium urbis et orbis ecclesiarum mater et caput (lat., majka i glava svih crkava u Rimu i u cijelom svijetu).

Zanimljivost vezana uz sama baziliku je to da je smještena u skoro pa centru Rima, ali je i izvan granica Vatikanskog grada.Stoga je Lateranskim ugovorom što su ih sklopile tada Kraljevina Italije i Sveta Stolica 11.veljače.1929 godine bazilici je dodjeljen poseban eksteritorijalni status kao vlasništvo Svete Stolice i Vatikanskog grada te je time zapravo rješeno tzv.rimsko pitanje talijanski : La Questione romana.

A zapravo naziv za politički spor između Talijanske vlade i pape između 1861.godine do 1929.godine.Spomenuto Rimsko pitanje pojavilo se proglašenjem grada Rima glavnim gradom novoosnovane Kraljevine Italije 27.ožujka 1861.godine, a konačno je riješeno potpisivanjem kako sam već rekao Lateranskih ugovora.

Zanimljivo iz tog perioda je što su od zauzimanja Rima 20.rujna 1870.godine pa do konačnog rješenja, pape sebe smatrali "zatočenicima Vatikana" a sve prema riječima pape Pija IX.

Do bazilike smo došli Metrom te nakon izlaska prolazeći kroz poznatu Rimsku portu, Porta Sian Giovanni.

Pokraj vrata se mogu vidjeti skulpture koje prikazuju sv.Franju Asiškog sa njegovom subraćom Franjevcima.

To je zapravo spomenik dolasku "asiškog siromaha" papi Inocentu III. koji mu je odobrio redovnička pravila.

Nakon prolaska proz vrata pred očima vam se ukaže veliki trg i Bazilika sv.Ivana Lateranskog.

Najdojmljiviji je ulaz kroz glavni ulaz.Kada se prijeđe cesta na drugu stranu i produži pokraj zgrade u kojoj boravi rimski vikar(to je kardinal koji papi pomaže u upravljanju Rimskom biskupijom), te se otvori još širi pogledna prekrasni trg.

Također se i vide zidine koje su opasivale Rim i veličanstvena vrata kroz koja smo došli.Zadnja obnova vrata je bila za pape Grgura XIII.

Sa lijeve strane trga nalazi se zgrada koja je tek ostatak palače pape Lava III.iz IX stoljeća.

Papinsko je sjedište naime u početku bilo u Lateranu,a ne u Vatikanu. U toj se zgradi nalazi i sveto stubište ( Scala Sancta).

Ovakav renesansni izgeld zgrada je dobila u vrijeme pape Siksta V.a u sebi čuva privatnu papinu kapelicu (Sancta sanctorum-Sveto svetih) u kojoj je bilo svojevremeno pohranjeno mnoštvo moći svetaca.Jedna od zanimljivosti svakako je i Kristova ikona iz VI/VII.st.za koju je prošlost zapisala da nije naslikana ljudskom rukom.

Da bih se uopće došlo do te kapelice treba poči jednom od triju stubišta.Središnje je stubište posebno.Riječ je o 28 stuba za koje predaja drži da su iz Pilatove (da baš onaj Pilat,Poncije Pilat) palače u Jeruzalemu,a u Rim ju je donjela majka cara Konstantina.sv.Jelena. Ovdje nam je sva usredotočenost nije bila usmjerena na povijesnu danost,već i na spomen Kristove muke.Fascinantno je bilo vidjeti ljude kako seklećeći penju do vrha stuba. Lijepo je bilo na trenutak vidjeti i slavlje službu rijeći vezanu uz muku i ljude kako mole deseticu žalosne krunice onako u miru i dostojanstveno kako i doliči.

A isto tako se i sjetiti svih nepravedno osuđenih za koje je Krist bio doveden k Pilatu i čime je započeo njegov hod prema uskrsnoj pobijedi.

Sve je to ostavilo snažan dojam u vrlo kratkom vremenu i ostala su ljepa sjećanja na povratku ka bazilici koja je i bila bit posjete Lateranu.

Ona je vjerojatno najstarija crkva na Zapadu i prva tzv.patrijahalna crkva.Nakon rigorozne sigurnosne kontrole ušli smo predio pred bazilike i ušli u nju.

Na ulasku smo vidjeli natpis da je to majka i glava( mater et caput) svih crkava grada Rima i čitava svijeta što je dakako bio i razlog posjeta.

Da se malo podsjetimo, gradnja je počela u Konstantiovo doba, a nije posvećena mučenicima već Kristu Spasitelju. Tada je izgrađena drvena peterobrodna bazilika,čiji je tlocrt u veličini sačuvan, no izgled danas mu je u baroknom stilu.Stara je bazilika doživjela izmjene u V.stoljeću,za vrijeme pape Lava Velikog,u VIII.stoljeću za vrijeme pape Hadrijana I,a krajem IX.stoljeća teško ju je oštetio potres.

Papa Nikola IV.obnavlja ju 1288.,no nakon samo 20.godina doživljava veliki požar.

Do značajnih promjena dolazi krajem XVI.stoljeća(vrši ih Domenico Fontana) i polovinom XVII.stoljeća (što je Borrominijevo djelo).

Pročelje je bilo dovršeno 1736.godine.

U povijesti Crkve je značajna činjenica da je ovdje zasjedalo čak pet općih crkvenih sabora-koncila i to redom 1123.,1139.,1179.,1215.,1515.

Osim što je posvećena Spasitelju,u X.je stoljeću bila posvećena sv.Ivanu Krstitelju,kako ju i danas svi zovu,premda je ipak glavni titular Kristovo Uzašeće.

Zanimljivo je i da je papa Bonifacije VIII. ovdije otvorio Svetu jubilarnu godinu 1300.godine i tu su se otvorila prvi puta Sveta vrata 1423.godine.

To su krajnja desna vrata na ulasku u baziliku.

O prvome Jubileju govori i freska koju je naslikao Giotto,a koje je ostala sačuvana na prvome pilastru desno od ulaza.

Na samom pročelju bazilike se danas vidi najjasnije trag pape Klementa XII( 1730.-1740.) koji je ondje smjestio Krista,Ivana Krstitelja i Ivana Evangelista, te desno svece,zapadne crkvene naučitelje(Ambrozija,Jeronima,Grgura Velikoga,Bernarda iz Clairvauxa) a lijevo istočne (Bazilija,Atanzija,Ivana Zlatoustoga,Grgura Nazijanskoga,Euzebija).

U predvorju bazilike na ulazu se nalazi kip Konstantina iz IV.stoljeća.

Glavna ulazna vrata potječu sa zgrade starorimskog Senata..

Unutrašnjost je kako rekoh već Barokna no vidljivi su i drugi stilovi.

Ulazeći zapravo u ovu peterobrodnu crkvu važno je zasigurno gledati detalje ali i cjelinu.Glavna je ideja vodilja Crkva izgrađena na temelju apostola.

To potvrđuju i kipovi apostola( najzanimljiviji su kipara Legrosa),visoki su oko 4m a koji vode prema glavnom oltaru izvedenu u gotičnom stilu(1367.). Pod je izgrađen u kasnokozmatskom stilu.

Iznad kipova se nalaze freske dvanaestorice proroka i starozavijetni i novozavjetni prizori koji se zapravo međusobno tumače.

Na glavnom su oltaru relikvije apostola Petra i Pavla.

Ispod oltara vidi se nadgrobna ploča pape Martina V.

A osim njega tu su pokopani i Aleksandar III.,Sergije IV.,Silvestar II.,Klement XII.

U apsidi se nalazi mozaik sa ranokršćanskim motivima križa sa dijamantima kao slika izvora žive vode na kojemu se napajaju košute. To je zapravo slika svih nas koji smo krštenjem,potvrdom i euharistijom uronjeni u Kristovo otajstvo.Neki djelovi navodno sežu u IV.stoljeće a dok je čitava freska iz XIII.stoljeća.Osim Krista naslikani su i djevica Marija,papa Nikola IV.,sv.Petar,sv.Pavao,sv.Ivan,sv.Andrija.

Freske koje se nalaze na zidovima poprečnih lađa prikazuju i propovjedaju povijest bazilike i život cara Konstantina.

I ova bazilika ima svoj klaustar iz XIII.stoljeća. Za nas je osobito značajno to što je papa 640.godine ovdje zaredio Ivana Ravenjanina za prvog solinskog biskupa,te time zapravo je počelo sustavno pokrštavanje Hrvata.

Izlazeći iz bazilike još jednom treba izbliza promotriti hijeroglife na obelisku i ući u krstionicu koja svojim , ne uvijek otvorenim,vratima nije baš naklonjena turistima ili hodočasnicima.

Provjerite i kupite on line ulaznice:

Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Follow

Pages

Support donation