Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac objavila je najnovije rezultate turističke sezone.

Zakon o turizmu, prvi krovni zakon o toj djelatnosti, na snagu bi trebao stupiti početkom 2024. godine, a između ostalog će kao obavezu predviđati donošenje plana upravljanja destinacijom, rečeno je na predstavljanju prijedloga tog zakona. 

Prijedlog zakona je danas pušten u javno savjetovanje, koje će trajati idućih mjesec dana, do 26. kolovoza, a kako je istaknula ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, od početka mandata ove vlade radi se na sveobuhvatnoj reformi turizma.

Tako je između ostalog donesena i počela se provoditi Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a osigurana su i bespovratna sredstva za turistički sektor iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i državnog proračuna u visini od oko 1.3 milijarde eura.

"Kruna reformi"

Donošenje zakona o turizmu predstavlja svojevrsnu "krunu" reformskih napora, a njegov je cilj, rekla je ministrica, stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu. 

Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, pa tako predviđa i alate za praćenje - indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti.

Pokazatelji održivosti primjerice se odnose na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad i promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa, kao i izradu planova upravljanja i strateških dokumenata. Štoviše, donošenje plana upravljanja destinacijom će biti zakonska obaveza.

Kako je kazala Brnjac, s obzirom na neravnomjernu turističku razvijenost Hrvatske, odgovornost za upravljanje razvojem turizma se mora spustiti na lokalnu i regionalnu razinu, pri čemu su ti planovi nužni jer pokazuju jasan smjer što netko želi napraviti s destinacijom.

Četverogodišnji planovi

Donosit će se na četiri godine, izrađivat će ih turističke zajednice, uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući i jedinice lokalne i regionalne samouprave i građane, usvajat će ih tijela turističkih zajednica, a naposljetku, čelnici lokalnih jedinica će predlagati predstavničkim tijelima donošenje odluka o upravljanju destinacijom.

Pritom, temelj za izradu plana upravljanja u najrazvijenijim destinacijama, s indeksom turističke razvijenosti 1 i 2, bit će izračun prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko pojedina destinacija može prihvatiti turista. 

Predstavnička tijela će moći na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom između ostalog donositi odluke o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja, zatim kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, kao i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture, navedeno je.

Kada je riječ o projektima od posebnog značaja za razvoj destinacije, navela je Brnjac, ministarstvo će uspostaviti javnu bazu takvih projekata, a oni će s moći financirati iz Fonda za turizam.

Predstavljeni prijedlozi uredbi za zakup turističkih zemljišta

Za "punjenje" Fonda za turizam bitne su i dvije uredbe koje su također danas upućene u javno savjetovanje, koje bi na snagu također trebale stupiti od prvog dana iduće godine i odnose se na turistička zemljišta koja su u vlasništvu lokalnih jedinica i države, a predstavio ih je potpredsjednik vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Riječ je o prijedlogu uredbe o određivanju početnog iznosa jedinične cijene zakupnine za turističko zemljište u kampu, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu, te prijedlogu uredbe o načinu određivanja jediničnog iznosa zakupnine za turističko zemljište na kojemu je izgrađen hotel i turističko naselje, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu.

Naime, na državnoj površini od oko 14,5 milijuna metara kvadratnih nalazi se 75 kampova, a na više od šest milijuna metara kvadratnih 150 hotela i turističkih naselja, pri čemu su imovinsko-pravni odnosi trenutno regulirani Zakonom o neprocijenjenom građevinskom zemljištu.

Prema prijedlogu uredbi, cijena zemljišta u kampu će moći iznositi od 1.26 eura do maksimalno dva eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa, a cijena zemljišta gdje se nalaze hoteli i turistička naselja od 1.50 eura do maksimalnih tri eura po metru kvadratnom godišnje u priobalju i Zagrebu, a na ostalim područjima od 0.20 eura do jednog eura, ovisno o odluci jedinica lokalne samouprave.

Fond za turizam

Kada je riječ o raspodjeli uprihođene zakupnine od kampova, 30 posto će ići u državni proračun, 20 posto u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp, 10 posto će pripasti jedinici područne (regionalne) samouprave, a 40 posto će ići u Fond za turizam. Pritom, od kampova se očekuju godišnji prihodi od oko 15 milijuna eura.

Od zakupa zemljišta na kojima se nalaze hoteli i turistička naselja procjene su godišnjih prihoda od oko pet milijuna eura, pri čemu će 40 posto ići u Fond za turizam, isti postotak će pripasti i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi hotel ili naselje, a 20 posto je namijenjeno proračunu jedinici područne (regionalne) samouprave.

Kako je istaknuo Bačić, uredbe će značiti i veći trošak za trgovačka društva koja na zemljištima imaju turističke komplekse, no s druge strane će im pružiti i sigurnost u korištenju tih zemljišta, te ono što je najvažnije - nakon potpisivanja ugovora će moći pokrenuti nove investicijske cikluse.

Ocijenio je i da je visinom zakupnina postignut "fini balans", da je iznos troška za trgovačka društva prihvatljiv i opravdan, pri čemu su ukupno predviđeni godišnji prihodi od oko 20 milijuna eura za oko 2.5-3 puta veći od onoga što su do sada hoteli i kampovi bili dužni plaćati.(hina)

Hrvatskim Jadranom u prvih pet mjeseci ove godine plovilo je 40 stranih kruzera ili osam manje nego lani, a na njima je u posjet Hrvatskoj došlo 162.5 tisuća ili 68 posto više nego u istim mjesecima prošle godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Osim što ih je bilo nešto manje ove godine nego u lanjskih prvih pet mjeseci, strani kruzeri ostvarili su i devet kružnih putovanja manje nego lani, odnosno 126, što je 6.7 posto manje, ali su dulje boravili na Jadranu - ukupno 299 dana ili 7.6 posto više. Od ukupnih kružnih putovanja u pet mjeseci 2023., najviše je ili 71 ostvareno u svibnju, što je dva manje nego u istom mjesecu 2022., ali je na njima u Hrvatsku došlo 83 posto više putnika ili 103 tisuće.

Kako u pet mjeseci tako i u svibnju, tradicionalno je najviše stranih brodova na kružnim putovanjima bilo pod zastavom Bahama, a veliki su kruzeri dolazili pod zastavama još osam zemalja, među kojima iza Bahama slijede brodovi sa zastavama Malte, Paname, Norveške i drugi.

Najviše kružnih putovanja u prvih pet mjeseci kao i cijele godine, a što je višegodišnji trend, ostvareno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - 50.8 posto od ukupnih 126, te zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 26.2 posto od ukupnog broja. Preostalih 23 posto od ukupnih putovanja ostvareno je u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.

Među hrvatskim morskim lukama, na prvom je mjestu također uobičajeno Dubrovnik, koji je imao najviše posjeta stranih brodova - 95. Slijede luke Split sa 64 posjeta, Zadar s 33, Šibenik s 24, Korčula s 20, Hvar s 15 i Rovinj s deset posjeta kruzera.(Hina)

It's a little over a year until the opening ceremony of the Paris 2024 Olympic Games and the city is buzzing with extensive construction projects. However, the city council is looking beyond the Games as it seeks to make the city more climate-friendly.

Pregršt svjetlosnih čarolija, koncerti, dječje predstave i noćne utrke u čast 167. obljetnice rođenja Nikole Tesle

Nadajmo se da će i ove godine, barem jednom munjom na večernjem nebu, prošaranom prekrasnim svjetlosnim instalacijama, svevremenski genije Nikola Tesla pozdraviti svoj kraj i mnogobrojne posjetitelje, koji će se okupiti od 8. do 10. srpnja, kako bi obilježili 167. godišnjicu njegovog rođenja. U organizaciji Grada Gospića i Turističke zajednice grada Gospića, održat će se mnogo raznovrsnih, vrlo atraktivnih događanja; umjetničkih, sportskih, glazbenih, kao i dječjih. Program Tesla – Power of Lights, samo je dio cjelomjesečnih događanja koji će zasigurno privući mnoge posjetitelje, bilo da samo prolaze ovim prekrasnim krajem ili odabiru atraktivnu Liku za svoj godišnji odmor u zelenilu, na ugodnim temperaturama.

Program započinje 8. srpnja (subota) u večernjim satima, kreativnom  predstavom za djecu Krijesnice. Iako namijenjena najmlađima nikoga neće ostaviti ravnodušnim, jer maleni umjetnici poigrat će se sa svjetlosnim efektima na tlu i u zraku. Nakon umjetničkog uvoda, kostimirani “Nikola Tesla” povest će posjetitelje u šetnju Gospićem te ih upoznati s njegovim životom i radom. Šetnja je tek uvertira u zanimljivu večer, koja se nastavlja nastupom/radionicom Poi –  Nakon njih, kao zagrijavanje se priprema mlada gospićka nada elektronske glazbe Mak Kolić, a atmosferu će svojim izvedbama dovesti do usijanja  Andrologic aka Fabric of Dreams, u atriju gospićkog KIC-a (besplatan koncert). Andrologic savršeno kombinira beatove i već godinama surađuje s mnogim jakim svjetskim imenima elektronike. 

Nedjelja, 9. srpnja, kao stvorena je za druženje s prijateljima i obitelji, a radi li se o boravku na svježem zraku vrijednost je još veća. Od 19 sati starta 4. izdanje utrke Lika Night Run, uz vodstvo Atletskog kluba Velebit, a prije nje djeca će odmjeriti snage na dječjoj utrci. Od 21.30 pozornicu na otvorenom preuzima grupa Dalmatino, koja trenutno puni Arene, a sad će ju imati prilike slušati i posjetitelji u Gospiću.  Zapjevat će vam “Dvi, tri riči”, i pozvati vas da s njima potražite “Zvizdu Danicu” No, da ne bi sve ostalo samo na glazbi, koncert će pratiti i interaktivna igra svjetla (laserska harfa, labirint, laser show) i tako na jedinstven način zaokružiti kompletan doživljaj. 

Memorijalni centar Nikola Tesla u Smiljanu domaćin je trećeg dana manifestacije, 10.07. (ponedjeljak), kada je i ulaz za posjetitelje besplatan. Od raznolikog sadržaja izdvajamo okrugli stol na temu: “Tesla – čovjek ljudskih osobina”, a vješti u biljaru sigurno će se okušati u karambol biljaru s Teslom, s početkom u 16 sati. Večernji program zahuktava se od 21 h glazbeno-scenskom predstavom Janeza Dovža, predstavnika Nikola Tesla networka. 

Ljubitelji kazališta moći će odabrati prave poslastice: 12.7. je na rasporedu predstava Teatra Kerekeš, 13.7. na pozornicu stiže Pero Juričić sa svojom predstavom, 19.7. se može pogledati kazališna predstava Teatra Lectirum, a umjetnički četverolist zatvara 25.7 Teatar Planet Art. 

No, ljeto u Lici traje čitav mjesec, pa izdvajamo još neka od događanja koja svakako vrijedi posjetiti. Grupa Vatra svojim će hitovima sve zagrijati 15.7. , a 20.07 od 17  kreće noćni uspon na Visočicu. U koncertima grupe Latino i Slavonskih Lola Gospićani će guštati 22.7., a već sljedećeg jutra, 23.7., zagrijat će se ljubitelji bicikliranja na uvijek veseloj biciklijadi. Svega nekoliko dana prije kraja mjeseca, 28.7. stiže prava glazbena poslastica – grupa Urban&4 koja će s prisutnima podijeliti svoju ljubav i posvećenost prema glazbi. 

Ulaznice za koncerte Urban&4 i grupe Vatra mogu se kupiti u gospićkom KIC-u, a svi ostali programi su besplatni. 

Više informacija o programu pogledajte na: https://visitgospic.com/

U Primorsko-goranskoj županiji u prvoj polovici godine u komercijalnom turističkom smještaju ostvareno je sedam posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje rekordne 2019. te šest posto više u odnosu na isto razdoblje lani, priopćeno je iz Turističke zajednice Kvarnera.

Lipanj gotovo na razini 2019.

U prva dva tjedna lipnja nastavili su se dobri rezultati te je u prvom tjednu ostvareno 69 posto, a u drugom tjednu 15 posto više noćenja u usporedbi s istim razdobljima 2019.

U trećem tjednu lipnja ostvareno je manje noćenja s obzirom na to da je blagdan Tijelova i 2019. i 2022. godine padao kasnije, napominju iz TZ-a Kvarnera te dodaju da je lipanj gotovo na razini 2019. godine.

Gosti s najvažnijeg, njemačkog tržišta ostvarili su 12 posto više noćenja u prvih šest mjeseci.

Iz TZ-a Kvarnera ističu da su u prvoj polovici godine na Kvarneru, ako se komercijalnom smještaju pribroje noćenja ostvarena u nekomercijalnom smještaju, ostvarena gotovo 4.5 milijuna noćenja.

Najviše na Krku

Od siječnja do lipnja najviše noćenja ostvareno je na otoku Krku (1.5 milijuna noćenja ili tri posto više nego 2022.), zatim na Cresu i Lošinju, opatijskoj i crikveničko-vinodolskoj rivijeri te na Rabu i u tzv. riječkom prstenu. U Gorskom kotaru bilo je 55 tisuća noćenja ili 17 posto više nego lani.

Najviše je turista iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Mađarske, Poljske i Češke, a najviše, 38 posto noćenja, ostvarili su u obiteljskom smještaju, potom u hotelima i kampovima.(Hina)

Od početka godine do kraja lipnja u hrvatskim kampovima bilo je sedam posto više noćenja u odnosu na isto razdoblje lani, a 22 posto više u odnosu na 2019. godinu, pri čemu prednjače gosti iz Njemačke, izvijestilo je Kamping udruženje Hrvatske (KUH).

Europska komisija navodi da 70 posto privatnih iznajmljivača nije registrirano za plaćanje PDV-a pa je stoga pokrenula promjenu Direktive o PDV-u po kojoj će svi koji rentaju stanove ili kuće turistima, a nisu u sustavu PDV-a, također morati plaćati PDV na smještaj, piše Večernji list.

PDV neće naplaćivati iznajmljivači, već platforme preko kojih gosti pronalaze smještaj. PDV na smještaj u Hrvatskoj iznosi 13 posto, a Europska komisija nada se da će promjene stupiti na snagu u siječnju 2025. godine, nakon što se o prijedlogu izjasne sve države članice.

Lani je u privatnom smještaju EU ostvareno 550 milijuna noćenja, a Hrvatska se nalazi u grupi zemalja koje su premašile pretpandemijske brojke. Sredine uz more i dalje su apsolutni hit, ali male seoske sredine i ruralna područja sve više dobivaju na cijeni, pokazuju objavljeni podaci Eurostata o noćenjima gostiju koji su smještaj rezervirali preko Airbnba, Bookinga, Expendije i TripAdvisora.

Regije s najvećim rastom

Od deset regija s najvećim rastom, devet su bile ruralne regije u Francuskoj, dok su druga popularna područja bila u Poljskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Od 20 najpopularnijih regija u Europi šest ih je u Španjolskoj i Francuskoj, pet u Italiji, dvije u Portugalu i jedna u Hrvatskoj, i to jadranska Hrvatska.

Inače, Europska je komisija prije nekoliko godina obvezala spomenute četiri internetske platforme da dostavljaju podatke o broju noćenja, a pojedine države i sada od njih traže podatke za porezne svrhe.

Hrvatska je lani povećala broj noćenja u privatnom smještaju s 20 na 28 milijuna, dok je u prva tri mjeseca ove godine ostvareno 530 tisuća noćenja, desetak posto više nego lani. Lani je procvjetao kratkotrajni boravak turista u glavnom gradu Hrvatske te se broj noćenja gotovo udvostručio na 980 tisuća u odnosu na 2021. godinu. Dobro je u raspodjeli turističkog kolača prošla i panonska Hrvatska gdje se broj noćenja povećao oko 50 posto, na 248 tisuća. U sjevernoj Hrvatskoj lani je ostvareno za trećinu više noćenja u privatnom smještaju, odnosno oko 135 tisuća noćenja.

Jadran i sredine uz more i dalje su hit s oko 26.6 milijuna noćenja u privatnom smještaju, što predstavlja 95 posto svih noćenja u Hrvatskoj ostvarenih preko četiri popularne internetske platforme. Preostalih 3.5 posto noćenja pokupio je Zagreb, a 1.5 posto svi ostali, piše Večernji list.(Hina)