U 2023. godini održat će se osamnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. godine s nekolicinom zagrebačkih muzeja koja je tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju manifestaciju hrvatskih muzeja.

18. NOĆ MUZEJA održati će se u petak, 27. siječnja 2023., TEMA : MUZEJI SU VAŽNI – muzeji diljem Hrvatske su besplatni.

Hrvatska nogometna reprezentacija igrat će protiv Nizozemske u polufinalu Final Foura Lige nacija, koji će se održati od 14. do 18. lipnja u nizozemskim gradovima Rotterdamu i Enschedeu, na stadionima Feyenoorda i Twentea. 

U drugom će se polufinalu sastati Italija i Španjolska. Hrvatska će polufinale igrati 14. lipnja u Rotterdamu od 20:45, utakmica za treće mjesto je 18. lipnja u 15 sati, dok je finale isti dan u Rotterdamu od 20:45.

Hrvatska se na Final Four plasirala osvojivši prvo mjesto u skupini u kojoj je bila s Danskom, Francuskom i Austrijom. Podsjetimo se u natjecanje je naša momčad Zlatka Dalića krenula lošom utakmicom s Austrijom, no prema kraju je igrala sve bolje. Ligu nacija 2019. godine osvojila je reprezentacija Portugala, dok je 2021. godine Francuska u finalu pobijedila Španjolsku.

Sneijder favorizira Hrvatsku

Kuglice je izvlačio proslavljeni bivši nizozemski reprezentativac Wesley Sneijder koji je tijekom ceremonije koja je prethodila izvlačenju kuglica odgovorio na pitanje tko je za njega najveći favorit za osvajanje turnira. "Volio bih da to bude Nizozemska, ali bit će teško. Nakon svega što sam vidio od Hrvatske na Svjetskom prvenstvu, mislim da ona ima veliku šansu", rekao je Sneijder.

Što još čeka Hrvatsku osim Lige nacija?

Hrvatska u ožujku kreće u kvalifikacije za Europsko prvenstvo. Prvu utakmicu igra 25. ožujka kod kuće protiv Walesa, a tri dana kasnije čeka je gostovanje kod Turske. U skupini su još Latvija i Armenija. Nakon tih utakmica u sljedećoj će reprezentativnoj pauzi uslijediti Liga nacija.

Hrvatska potom u rujnu nastavlja kvalifikacije za Europsko prvenstvo pa će 8. rujna biti domaćin Latviji, a tri dana kasnije će gostovati u Erevanu kod Armenije. Kvalifikacije završavaju u studenom, a na Europsko prvenstvo plasirat će se prve dvije reprezentacije iz svake skupine te četiri reprezentacije kroz Ligu nacija.(Hina)

Francuski Senat razmatra u utorak i srijedu olimpijski prijedlog zakona koji će posebno odobriti eksperimentiranje s tzv. “proširenim” kamerama, s video-alatima opremljenim algoritmima, radi sigurnosti Olimpijskih igara u Parizu 2024, piše AFP.

Zakon dolazi nekoliko mjeseci nakon fijaska u finalu Lige prvaka krajem svibnja na Stade de Franceu, kada su se gledatelji bez ulaznica probili na stadion, a nakon finala su uslijedile krađe i napadi, pretvorivši finale između Real Madrida i Liverpoola u noćnu moru.

Vlasti zahtijevaju da se osiguraju Olimpijske igre u Parizu, koje će vjerojatno privući 13 milijuna gledatelja, od čega oko 600.000 ljudi za neviđenu ceremoniju otvaranja uz obalu Seine 26. srpnja, korištenjem kamera za otkrivanje sumnjivih kretanja u gomili.

Te posebne kamere bit će postavljene oko ograđenih prostora i u transportu, također će moći detektirati “napuštene predmete” ili čak omogućiti “statističke analize, primjerice prometnih tokova”, navodi se u studiji utjecaja zakona.

Francuzi očekuju da će se testirati za Svjetsko prvenstvo u ragbiju 2023. koje je na rasporedu u Francuskoj od 8. rujna do 28. listopada, no postoje ozbiljna protivljenja, posebice skupina za ljudska prava.

“Ovi novi videoalati mogu dovesti do masovne obrade osobnih podataka, ponekad uključujući osjetljive podatke”, upozorili su amandmanom oporbeni komunisti, koje traži brisanje stečenih podataka, smatrajući da postoji “nerazmjeran napad na zaštitu privatnosti, kao i drugih temeljnih prava i sloboda sudionika predmetnih događaja, kao što je sloboda dolaska, slobode mišljenja i demonstracija”.

Uloženo je čak stotinu amandmana za ovaj Zakon, tvrdi AFP.(Hina)

Unatoč određenoj zabrinutosti zbog gospodarske situacije, Nijemci ove godine žele putovati, a osim po Njemačkoj najviše žele na Mediteran, pa i u Hrvatsku, koja je među šest najtraženijih inozemnih odredišta, izvijestili su iz Hrvatske turističke zajednice s turističkog sajma CMT u Stuttgartu.

Taj se međunarodni sajam održava ovog tjedna do 22. siječnja, a hrvatsku turističku ponudu predstavljaju HTZ, turističke tvrtke i destinacije, pri čemu je naglasak na kampingu, koji na sajmu u Stuttgartu ima veliki udjel. Na sajmu je predstavljeno i istraživanje o putovanjima Reiseanalyse njemačkog instituta FUR, prema kojem je gotovo 70 posto Nijemaca voljno putovati jednom ili više puta tijekom ove godine.

"Vrlo detaljna analiza njemačkog turističkog tržišta"

"To je vrlo detaljna analiza njemačkog turističkog tržišta koja daje uvid u trendove za aktualnu godinu, a koji kažu i da među Nijemcima postoji određena zabrinutost gospodarskom situacijom, pa se tako i smanjio postotak onih koji očekuju da će se njihova osobna ekonomska situacija značajnije poboljšati. Ali kada se govori o turizmu, oko 23 posto ispitanika reklo je da planira veću potrošnju za putovanja ove godine", ističe direktor predstavništva HTZ-a u Njemačkoj Romeo Draghicchio.

Naglašava i da je buking u Njemačkoj u siječnju na pretpandemijskoj razini, što su na sajmu potvrdili i predstavnici turoperatora i drugi. Shodno tome, iz Njemačke se ove godine može očekivati promet sličan pretpandemijskom, a prvo željeno mjesto za putovanja im je Njemačka, zatim Španjolska, Italija, Turska, Austrija, Hrvatska i Grčka.

"Njemačka je najvažnije emitivno tržište za turizam"

"Njemačka je najvažnije emitivno tržište za turizam, s kojeg se tradicionalno ostvaruje najveći turistički promet, pa je tako bilo i u 2022. kada su Nijemci ostvarili najviše, ili gotovo 25 milijuna noćenja, što je više od 23 posto od ukupnih noćenja", kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Podaci iz te analize kažu i da će se iz Njemačke ove godine realizirati oko 65 milijuna turističkih putovanja, naspram 71 milijun prije pandemije, a očekuje se da će udjel na Mediteranu biti oko 38 posto.(izvor:Hina)

Mostarske gradske vlasti su, koristeći iskustva i potporu Dubrovnika, kao i drugih svjetskih turističkih odredišta, donijele odluku o uvođenju propusnice kojom planiraju višestruko povećati prihode od turizma i tako pomoći gradskom proračunu.        

Gradsko vijeće Mostara usvojilo je odluku o uspostavi Mostar passa, turističke kartice kojoj je cilj turistima omogućiti obogaćivanje posjeta, a Mostaru predstavljanje velikog broja kulturnih i prirodnih znamenitosti, osim povijesne gradske jezgre i Staroga mosta. Tako će turisti koji budu koristili Mostar pass moći po povoljnijim uvjetima posjećivati muzeje, sakralne objekte, galerije, ali i ostvariti noćenje u hotelima, objedovati u restoranima ili pak kupovati suvenire.

Turističko čvorište

Savjetnik gradonačelnika Mostara Marin Čuljak naveo je kako su u razvijanju ove usluge imali potporu i stručne savjete Dubrovnika s kojim kane razvijati zajedničku ponudu.

"Mostar ima cilj postati turističko čvorište i čvorište za cijelu regiju. Kada znamo da danas Dubrovnik Card kroz svoju ponudu nudi i hercegovačke bisere, između ostalih i Mostar, logično je da i u ponudi Mostar passa bude ponuda Dubrovnika i ostalih jadranskih bisera", rekao je Čuljak.

Dodao je kako se nada da će ostvariti atraktivnu ponudu za sve turističke agencije i turiste općenito te da će od toga svi imati koristi. Po procjeni iz analize koju su iz UNESCO-a napravili za Mostar, čija je uža gradska jezgra upisana na popis svjetske kulturne baštine, prihodi od uvođenja turističke propusnice iznosili bi dodatnih 12 milijuna maraka (oko 6 milijuna eura).

Iz UNESCO-a su Mostaru preporučili i značajna ulaganja u infrastrukturu u užoj gradskoj jezgri. Prema službenim podacima grad na Neretvi godišnje posjeti oko milijun turista, a taj se broj svake godine povećava.(Hina)

Međunarodni turistički dolasci bi u 2023. mogli dosegnuti do 95 posto iz 2019. godine, u Europi i na Bliskom istoku i više, no sve će se više tražiti vrijednost za novac i putovati bliže domu kao odgovor na izazovnu gospodarsku klimu, prognozira Svjetska turistička organizacija (UNWTO).

PHOTO BY SHUTTERSTOCK

Prema tim prognozama, tijekom 2023. godine slijedi nastavak globalnog oporavka turizma nakon snažnijeg od očekivanog u 2022., ali puno će ovisiti o gospodarskih kretanjima, oporavku putovanja u Aziji i Pacifiku te razvoju situacije u Ukrajini, odnosno stalnoj geopolitičkoj nesigurnosti.

U svijetu 2022. preko 900 milijuna turista, Europa u odnosu na 2019. druga

Unatoč uspješnosti turizma u pojedinim odredištima i regijama, globalno je turizam u 2022. s nešto više od 900 milijuna turista koji su putovali u inozemstvo dvostruko premašio brojke iz 2021., ali i dostigao tek oko 63 posto iz 2019. godine.

I sve regije u svijetu su u odnosu na 2021. ostvarile značajne poraste dolazaka stranih turista, dok je u odnosu na 2019. Bliski istok ostvario najveći porast jer je stranih turista došlo 83 posto u odnosu na stanje prije pandemije.

Europa je po tome na drugom mjestu među svjetskim regijama jer ju je posjetilo gotovo 80 posto turista u odnosu na broj posjeta prije pandemije, tj. 585 milijuna.

Afrika i Amerika dostigle su oko 65 posto posjetitelja prije pandemije, a Azija i Pacifik samo 23 posto, zbog jačanja pandemije uz prateća ograničenja ukidanje kojih je počelo tek posljednjih mjeseci 2022. godine.

Oprezni optimizam za proljeće 2023., ali i raste zbog potražnje iz Kine i SAD-a

Poručujući da nova godina donosi više razloga za optimizam za globalni turizam, glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikashvili predviđa i snažnu godinu za taj sektor unatoč izazovima, kao i da ekonomski faktori mogu utjecati na to kako će ljudi putovati, uz očekivanje nastavka snažne potražnje za domaćim i regionalnim putovanjima.

Iz UNWTO-a napominju i kako se i kineski turisti spremaju vratiti, što bi moglo ubrzati globalni i posebno regionalni oporavak turizma nakon nedavnog ukidanja ograničenja putovanja povezanih s covidom-19 u Kini, koja je 2019. bila najveće svjetsko izlazno tržište.

Ipak, za obnovu putovanja iz Kine naglašavaju da će ovisiti i o dostupnosti i cijeni avioputovanja, viznim propisima i ograničenjima vezanim uz covid-19 u odredištima, pri čemu iznose da su do sredine siječnja 32 zemlje uvele posebna ograničenja za putovanja iz Kine, uglavnom u Aziju i Europu.

Istovremeno, snažna potražnja iz SAD-a, potpomognuta jakim američkim dolarom nastavlja se prema svim regijama u svijetu, a najviše prema Europi, čiji bi turizam mogao imati koristi i zbog slabijeg eura u odnosu na dolar.(izvor:Hina)

Nakon što su pandemijska ograničenja obustavila održavanje bečkih balova dvije godine zaredom, mnogi su jedva dočekali da se prepuste valceru u blještavim dvoranama s raskošnim cvjetnim dekoracijama.

Grad Beč izgubio je oko 300 milijuna eura prihoda jer su zbog covida propuštene dvije sezone slavnih balova, no ove se godine sve vratilo na mjesto. Štoviše, sezona balova mogla bi biti jedna od uspješnijih uopće. 

Direktor Odjela za turizam Bečke gospodarske komore Markus Griessler očekuje da će grad ove balske sezone zaraditi 170 milijuna eura. 

"Svaki treći Bečanin stariji od 15 planira na neki od balova", kazao je Griessler, usporedivši to s pretpandemijskom 2019., kad je na bal planirao svaki četvrti stanovnik austrijske prijestolnice. Očekuje da će do kraja sezone biti prodano 550.000 ulaznica za balove. 

Svaki sudionik u prosjeku potroši 320 eura po balu, a svaki deseti stiže iz inozemstva.

Nervozni početnici 

Sezona je počela u petak Cvjetnim balom, jednim od najpoznatijih među 450 bečkih balova, koliko ih se održi svake sezone. Ovaj se ponosi svojim cvjetnim aranžmanima, pažljivo izrađenim od 100 tisuća cvjetova. 

U snježnobijelim haljinama za bal i klasičnim crnim večernjim odijelima, četvero debitanata "prilično je nervozno" jer otvaraju bal. 

"Dvorana je prekrasno dekorirana", rekao je 18-godišnji Eduard Wernisch, najmirniji među njima. "Početnici", kako su se sami opisali, još u rujnu su počeli pohađati satove plesa kako bi se pripremili za bal. Svaki su tjedan vježbali po nekoliko sati. Ritam valcera može biti zahtjevan i 17-godišnja Emma posebno se boji da će joj ispasti cvjetni buket. 

"Ljudi dolaze ovamo kako bi iskusili proljeće", u suprotnosti sa sivim i maglovitim zimama kakve prevladavaju u Beču, kaže umjetnički direktor Cvjetnog bala Peter Hucik. Na prvome velikom ovosezonskom balu bilo je 2400 sudionika, što znači da nije bio potpuno rasprodan, ali Hucik tvrdi da je posjetom jako zadovoljan. 

Trn u Crkvinu oku

Direktor bečkog turističkog ureda Norbert Kettner podsjeća na višestoljetnu tradiciju balova koja počinje u 18. stoljeću, kad su balovi habsburškog dvora prestali bili rezervirani samo za aristokraciju. 

Bečani su počeli prihvaćati dvorske običaje i ubrzo su pokrenuli svoje cehovske balove - lovaca, cvjećara, krčmara... Balove su koristili da bi se približili suprotnom spolu, dobro popili i pojeli, pomalo ogovarali i dobro se naplesali.  

"Sezona balova uvijek je bila trn u oku Katoličke crkve", rekao je Kettener. "Plesači su preblizu i previše je zabave. Zato sezona balova otprilike prati kršćanski kalendar i završava prije Pepelnice, odnosno početka korizme."

U moderno vrijeme od balova zarađuju mnogi: cvjećari, hotelijeri, krojači, frizeri, ugostitelji... Svi oni trljaju ruke jer je ova sezona krenula kao nekad. (Hina)

Kineski turisti su nakon tri pandemijske godine zatvorenosti željni putovanja, pa i u predstavništva hrvatskih turističkih agencija stižu konkretni upiti, posebno za jesen, kažu za Hinu iz predstavništva HTZ-a u Kini.

"Kinezima je na popisu popularnijih destinacija za putovanja svakako i Hrvatska, a otkako je donesena službena odluka o ukidanju karantene na međunarodne dolaske u Kinu, ured predstavništva HTZ-a zaprimio je velik broj upita i osjetna je pozitivna atmosfera među partnerima. To budi nadu u pomake tijekom ove godine, odnosno konačnu materijalizaciju truda koji je od početka covid krize uložen u promociju i pozicioniranje Hrvatske kao kvalitetne i atraktivne turističke destinacije na kineskom tržištu", kaže za Hinu direktorica predstavništva HTZ-a (Hrvatske turističke zajednice) u Kini Franka Gulin.

Važnim dodaje da svemu u prilog ide i ulazak Hrvatske u Schengen, jer to dodatno olakšava proces putovanja turistima s tržišta koja su u viznom režimu.

Od 2021. polagani povratak kineskih putnika

Kineski turisti su u godinama prije pandemije po potrošnji na putovanja u svijetu izbili na prvo mjesto te su svim turističkim odredištima poželjni gosti, a njihov se izostanak zadnje tri godine zbog pandemije znatno osjetio u turističkim bilancama mnogih zemalja.

To se posebice odnosi na zemlje jugoistočne Azije, koje Kinezi najviše vole posjećivati i koje će im i sada nakon otvaranja Kine od nedjelje 8. siječnja, a po podacima gotovo 80 posto kineskih putničkih agencija, biti top odredišta.

U Europu, pa i u Hrvatsku su kineski turisti do pandemije koronavirusa svake godine pojačano dolazili te ih je, po podacima HTZ-a, u 2019. u Hrvatsku došlo 494.2 tisuće, ostvarivši 668.3 tisuće noćenja, što je bilo po 23 posto više nego 2018. godine. Već u 2020. ih je zbog pandemije pošlo znatno manje, tek oko 21 tisuće, a ostvarili su 45 tisuća noćenja ili sedam posto iz 2019., dok ih je 2021. došlo nešto više, 12 tisuća, ostvarivši 38 tisuća noćenja.

Te brojke su se u 2022. godini nešto povećale, na 34.3 tisuće dolazaka Kineza i 93 tisuće noćenja, no to se sve više može pripisati poslovnim putovanjima, a jako malo turističkim.

Prve manje grupe u Europi u proljeće, u Hrvatskoj moguće na jesen 

Prvi planovi nekih od hrvatskih većih partnera u Kini uključuju putovanja u travnju i svibnju i to manjih grupa s dužim boravkom u Europi, pri čemu Gulin iz HTZ-a napominje da je s obzirom na cjelokupnu situaciju i još uvijek određenu neizvjesnost, nemoguće iznositi detaljnije procjene turističkog prometa iz Kine, pa i s drugih azijskih i dalekih tržišta.

"Novosti i promjene u relaksacijama mjera u Kini itekako su pozitivan čimbenik na početku tekuće godine, no turistički promet jako ovisi o daljnjoj stabilizaciji zračnog prometa, što u smislu broja letova, što u smislu formiranja povoljnijih cijena za putnike", smatra Gulin.

Iz jedne od većih domaćih turističkih agencija Uniline, koja je godinama prisutna na kineskom i radi i s drugim azijskim i dalekim tržištima, direktor prodaje Dario Guljelmović ističe da će otvaranje kineskog tržišta biti postupno s obzirom na najave i konkretne poteze koje prate u Kini.

Spominje pritom izjavu glasnogovornika kineskog ministarstva vanjskih poslova kako će pružiti usluge i jamstva za kineske građane da putuju u inozemstvo, kao i da je u siječnju uveden i prvi međunarodni let nakon početka pandemije China Southern Airlinesa u Amsterdam, dok je sredinom prosinca letio njemački Condor Airlines iz grada HeFei izravno u Frankfurt. 

"S obzirom na sve to, počeli smo primati i konkretne upite od naših partnera iz Kine za jesen ove godine. Za sada možemo pretpostaviti da će u prvom valu iz Kine krenuti poslovna putovanja, a nakon toga i privatna, a koliki će biti volumen tih putovanja ovisit će o nizu faktora, uz ostalo i eventualno epidemiološkim mjerama EU prema Kini s obzirom na ponovno jačanje epidemije", kaže Guljelmović.

Dodaje da se u cijeloj Europi planira značajan turistički promet iz Kine ove godine, ali, naravno, ako epidemiološka situacija to dopusti.

Kinezi naviknuti na poštivanje mjera, a zabrane i karantene usporavaju turistički promet

Na pitanje o mjerama uvođenja covid testova i karantene za kineske putnike u svijetu i Europi, a koje su već primjerice objavile Francuska, Španjolska, Italija, Grčka, Švedska, Njemačka, UK i druge, Gulin odgovara da kineska vlada nije najbolje prihvatila takve poteze i odluke te su jasno dali do znanja što misle o tome u medijskim istupima.

Sami građani u Kini, kako kaže, nisu se puno izjašnjavali oko toga, a ured HTZ-a u Šangaju nije zaprimio nikakve njihove ni prigovore putničkih agenata.

"Kinezi su navikli na odgovornost i poštivanje određenih mjera i donedavno učestalih testiranja pa im mjere drugih zemalja neće predstavljati problem ni prepreku za realizaciju željenog putovanja. Ipak, mjere poput eventualne zabrane ulaska u zemlju ili višednevne karantene zasigurno bi dovele do daljnjeg usporavanja turističkih trendova i procesa", poručuje Gulin.

Time odgovara i na pitanje što misli kako će se postaviti Hrvatska, dok Guljelmović smatra da Hrvatska ima mnogo iskustva i dobrih praksi oko upravljanja epidemijom koronavirusa i turizmom.

"Vjerujemo da će vlada u slučaju eventualnog značajnijeg pogoršanja epidemiološke situacije ponovo dobro odraditi posao. No, za sada nema naznaka da bi se takvo nešto dogodilo", kaže taj direktor u Unlineu.

Pozitivne turističke najave i s drugih azijskih tržišta za 2023.

I Gulin i Guljelmović podsjećaju da od kraja 2019. nije bilo turističkog prometa s kineskog tržišta zbog pandemije, koja je zaustavila ili jako usporila i promet s drugih azijskih tržišta sve do proljeća odnosno jeseni 2022. godine.

"Južna Koreja bila je prvo azijsko tržište s kojeg smo počeli ostvarivati promet nakon što su u toj zemlji ukinuli mjere za putovanja, pa smo tako prve putnike imali u lanjskom svibnju. Ostale azijske zemlje su bile rezervirane sve do kraja rujna prošle godine, kada su krenule prve grupe iz Singapura i Tajlanda", iznosi Guljelmović, najavljujući da već ovaj mjesec očekuju i prve putnike iz Japana.

Za 2023. Uniline s južnokorejskog tržišta ima, kako kaže, jako pozitivne najave za 2023. te se od tamo planiraju i čarteri prema Hrvatskoj, a vrlo dobre najave su i iz Singapura, Tajlanda, Hong Konga te Tajvana. 

I Gulin iz HTZ-a kaže da imaju kontakte i s drugim tržištima u Aziji, koji su se i intenzivirali uslijed potpunog otvaranja nekih od zemalja poput Singapura, Malezije, Indonezije, Tajlanda, a javljaju se i agenti iz Japana i Južne Koreje te Indije.

"Zanimanje ima, a i zračni promet s jugoistoka Azije ide polako prema stabilizaciji. S druge strane, istoku Azije, napose Japanu i Južnoj Koreji, svakako ne ide u prilog činjenica da većina aviokompanija izbjegava ruski zračni prostor, što dodatno produljuje putovanje", komentira Gulin uz poruku da treba i dalje aktivno pratiti situaciju i promociju i druge aktivnosti prilagođavati novostima.(Hina)

The city of Gödöllő is located 30 km northeast of Budapest. The most notable attraction of the former royal holiday resort is the Baroque palace, named after its builder as the Grassalkovich Palace. 

The Hungarian state bought the palace in 1867 and gave Franz Joseph I and Queen Elizabeth the right to use the building and the park as a coronation gift. The royal suites are located in the main building, north and south of the ballroom. Elizabeth's suite was characterized by the colour of her favourite flower, violet. From the first floor, a spiral staircase led to her three-room suite downstairs, in front of which stood a wooden porch. The palace was surrounded by an English landscape garden with two swan lakes in front of the main façade.

The royal family first stayed in the Palace of Gödöllő in the autumn of 1867. From then on, they spent several months each year here, mostly in the fall and spring. The palace was the venue for all the Queen’s pastimes, if she wanted to be alone, it was possible for her to do so. She was able to read, study languages, write and take walks without being bothered. If she desired company, large-scale equestrian competitions, hunts, greyhound races and pigeon shootings were organized. The elite of Hungarian equestrian sports also visited, including the Prime Minister, Count Gyula Andrássy.

  

In Gödöllő, everyday life and holidays were more relaxed than in Vienna. The Queen’s name day (on November 19th), which was celebrated by locals with a serenade and torchlight procession, also fell into the autumn season. Christmas was held in an intimate atmosphere and was also a perfect opportunity for charity. The family often stayed in Gödöllő until the New Year. The Queen spent a total of 2,663 days in Hungary - of which above 2,000 days were spent in Buda and Gödöllő. Her last visit to the Royal Palace of Gödöllő was in October 1897.

After the Second World War, the main building of the palace was badly destroyed. After an extensive renovation, the palace opened its doors to the public in 1996. On the first floor you can see the restored suites of Franz Joseph I and Queen Elizabeth with the ceremonial hall. The permanent exhibition, which is reminiscent of the Baroque era of the palace, also includes the memorial exhibition of Queen Elizabeth. The restored Baroque theatre of the palace is an unique rarity in Europe. There is a cosy café and gift shop located on the ground floor. The palace is surrounded by 26 hectares of English gardens, home to many magnificent ancient trees planted during the royal period.

After visiting the palace, it is also worth visiting the nearby Elizabeth Park, where the statue of Queen Elizabeth by József Róna was inaugurated in 1901.
Today, it is still the number one centre of Queen Elizabeth's fan base in Hungary.

Ne znam je li vas šokirao naslov, no hodajući Budimpeštom i posječujući njihove poznate slastičarne svašta se dozna.

Isto kao i po Francuskoj saznanje  da francuska salata zapravo nije francuska. Eto, ako se uputite u Mađarsku, primjericu u jednu od budimpeštanskih slastičarni (cukrászda) koja će sigurno imati kolača da vam pamet stane, a vi nabrušeni da probate pravu “Mađaricu” – zaboravite, ništa od toga. Jednostavno, taj kolač nije njihov. Niti znaju za njega, niti ga konzumiraju,niti postoji. A “Mađarica” je naš tradicionalni kolač za kojeg na samoj coolinariki imate oko 300 recepata da ne govorim dalje po webu. 300 recepata za kolač od tankih kora i čokoladne kreme!

Dugo nisam ni imao ideju zašto bi mi nazvali kolač “Mađarica”, i to onako, iz čista mira, ničim izazvani. Mislim si i a zašto ne, zašto bi nam trebao razlog da nazovemo kolač “Mađarica”, iako nema veze s ničim što započinje s M/mađar. Ali u međuvremenu samo razvili jednu malu "teoriju", promatrajući kolače koji su u standardnoj ponudi mađarskih slastičarni i pročitavši jedan blog a ovako glasi ta teorija.

U drugoj polovini 19. stoljeća došlo je do procvata slatičarstva u Austro-Ugarskoj Monarhiji. U Budimpešti su posebne zasluge za inovativne recepte dobili Francuz  Emil Gerbeaud čije ime i danas nosi napoznatija slastičarna na Trgu Vörösmartya (Vörösmarty tér) i József C. Dobos. Prvi je postao poznat po žarbo kockama (Zserbó Szelet), a drugi po Doboš torti (Dobostorta). Jezična napomena: torta se i na mađarskom kaže i piše torta. i jedan i drugi kolač u presjeku izgledaju slično i neodoljivo podsjećaju na Mađaricu, pogotovo zbog višebrojnih tankih kora i tamnih krema. 

Žarko kocke za kremu imaju orah i džem, a Doboš torta u kremi ima karamelu i čokoladu kao u Mađarici. 

Oba kolača imaju danas i moderne varijante, pogotovo Žarbo kocka koja ima raznorazne kombinacije krema, pa i čokoladne. Dakle, iako je Mađarica okusom i izgledom drugačiji od jednog i od drugog, izgledom sličniji Žarbo kocki jer se slično režu, dok je Doboš torta viša i ima tvrdi karamel na vrhu, okusom sličniji Doboš torti jer u kremi ima čokoladu, vjerujem da je dobio naziv po uzoru na ta dva kolača. Oni su prije sto godina bili zadnja moda, i nije čudo da smo se prilagodili tadašnjem trendu sa svojom varijantom.

Usporedite sami! 

S dužinom od 43 metra i širinom od gotovo deset metara, Velika galerija bila je idealna kulisa za dvorska događanja. Veličanstveni interijer sa svojom pozlaćenom štukaturom i stropnim freskama predstavlja vrhunac rokoko umjetnosti.

Fotografija: palača Schönbrunn

Velika galerija je svečana dvorana palače i nije samo arhitektonsko središte palače: njezin dekorativni program veliča habsburšku vladavinu pod Marijom Terezijom.

STROPNE FRESKE

U sredini dvorane nalazi se kip Marije Terezije koji prikazuje monarha odjevenu u svoje mađarske krunidbene haljine u dobi od dvadeset tri godine. Iznimne energije, Marija Terezija i danas slovi za jednu od najpopularnijih europskih vladarica.

Naslikao ih je talijanski umjetnik Gregorio Guglielmi, stropne freske slijede značajan program.

U središtu srednje freske na prijestolju su Marija Terezija kao vladarica Habsburške Monarhije i njezin suprug Franz Stephan kao car Svetog Rimskog Carstva. Okruženi su personificiranim vrlinama vladara, uključujući pravdu, milosrđe i velikodušnost. Moderni element unose žanrovski prikazi habsburških krunskih zemalja i njihovih proizvoda koji aludiraju na program reformi koje je pokrenula Marija Terezija na području uprave i gospodarstva.

Zapadna stropna freska simbolizira pax austriaca: u svom zenitu stoji Concordia (Concord), koja omogućuje procvat Krunskih zemalja. Okružena Abundantiom i Paxom (obilje i mir), ona stoji iznad tri boga Ceresa (božanstvo skrbnika poljoprivrede), Bacchusa (bog vinogradarstva) i Merkura (božanstvo skrbnika trgovine). Četvrto božanstvo, Apolon, stoji okruženo personifikacijama umjetnosti i znanosti.

Istočna stropna freska alegorija je vojne moći vojske Marije Terezije. U središtu bog rata Mars galopira nebom na bijelom konju, dok genij upućuje skupinu visokih časnika na zapovjednoj visini Minervi, božici ratovanja. Potonja je istovremeno ustoličena kao zaštitnica iznad animiranog prikaza predavanja na Vojnoj akademiji Marije Terezije, koju je monarh osnovao u Bečkom Novom Mjestu 1752. godine.

Ova je freska stradala od bombe bačene u travnju 1945., u posljednjim danima Drugog svjetskog rata. Zamijenjena je kopijom koju su naslikali Paul Reckendorfer i Carl Krall 1947./48.

Svjetlost koja pada kroz visoke prozore učinkovito je umnožena ogledalima postavljenim na suprotnom zidu. Zajedno sa stropnim lusterima i zidnim svijećnjacima, svjetlom njihovih svijeća koje se reflektira u poliranim površinama zida, osiguravaju da je ova veličanstvena dvorana okupana svjetlom. Središnji dio dekora su dva velika izrezbarena drvena i pozlaćena lustera, koji su izvorno nosili sedamdeset i dvije svijeće. Struja je u palaču uvedena 1898. godine, kada je dograđen gornji red zidnih svijećnjaka. Od tada je Veliku galeriju osvjetljavalo ukupno 868 žarulja. Tijekom posljednje sveobuhvatne restauracije Velike galerije 2011./2012. godine ugrađen je inovativan sustav koji je ipak u skladu s povijesnim okvirom: LED svjetla u obliku svijeće s integriranim kristalima koji oponašaju treperavu svjetlost svijeća.

Nakon raspada Monarhije Veliku galeriju nastavila je koristiti Republika Austrija kao mjesto za službena državna primanja. U skladu s tim upriličen je prijem nakon potpisivanja Austrijskog državnog ugovora 15. svibnja 1955. u Gornjem dvoru Belvedere.

Najznačajniji službeni događaj koji se dogodio u Velikoj galeriji u međunarodnom kontekstu bio je legendarni susret između američkog predsjednika Johna F. Kennedyja i sovjetskog premijera Nikite Hruščova 1961. Danas Velika galerija pruža ATMOSFEREN OKVIR ZA KONCERTE I PRIJEMKE.

U Hrvatskoj je tijekom 2022. godine ostvareno 18.9 milijuna dolazaka i 104.8 milijuna noćenja, tj. 37 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na 2021. godinu, objavilo je Ministarstvo turizma.

Malo lošiji rezultati od rekordne 2019. što se tiče dolazaka i noćenja

Pri tome su strani turisti ostvarili 92.3 milijuna noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 12.5 milijuna noćenja. Ostvareno je 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja ostvarenih u 2019. godini. Prvi su to podaci sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew).

Najviše noćenja u Istarskoj županiji

Najviše je turističkih noćenja ostvareno u Istarskoj (29,5 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (19.5 milijuna) i Primorsko-goranskoj županiji (18.3 milijuna).

Zatim slijede Zadarska županija (14.9 milijuna noćenja), Dubrovačko-neretvanska (8 milijuna) te Šibensko-kninska županija (6.8 milijuna).

Promatrajući rezultate destinacija, najviše je noćenja u 2022. godini ostvareno u Rovinju (4.2 milijuna), Dubrovniku (3.8 milijuna), Poreču (3.4 milijuna), Splitu (3.1 milijun) i Medulinu (3 milijuna).

Najviše je bilo gostiju iz Njemačke

Gledano prema tržištima, u 2022. godini najveći broj noćenja ostvarili su strani gosti iz Njemačke (24.9 milijuna), Slovenije (10.1 milijun), Austrije (8.2 milijuna), Poljske (6.7 milijuna), Češke (6 milijuna), Italije (4.2 milijuna), Ujedinjenog Kraljevstva (3.7 milijuna), Slovačke (3.3 milijuna) i Nizozemske (3.3 milijuna).

Prema vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno je u objektima u domaćinstvu (39.4 milijuna), hotelima (22.9 milijuna) i kampovima (20.8 milijuna).

"Čestitam još jednom svim turističkim djelatnicima i svima onima koji su doprinijeli ovoj povijesnoj turističkoj godini. Ostvarili smo rezultate koji su na razini dosad rekordne 2019. godine kada je u pitanju turistički promet, dok smo prihode već u prvih devet mjeseci premašili za više od milijardu eura.

Već u prvih devet mjeseci premašene su i procjene HNB-a o prihodima od stranih turista za cijelu 2022. godinu, koje su govorile o ukupno 11.3 milijarde eura. U tom kontekstu očekujemo kako će prihodi od stranih turista za 2022. godinu iznositi oko 13 milijardi eura, što je odličan pokazatelj rasta kvalitete ponude, kao i nastavka potražnje za Hrvatskom.

Ova godina bila je rekordna i u pogledu nekih od naših najvećih tržišta, poput Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Slovačke i Nizozemske, s kojih smo ostvarili gotovo 800.000 dolazaka više nego u 2019. godini.

To je i odlična najava za 2023. godinu, posebice u kontekstu ulaska Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu. Naš fokus u 2023. godini ostaje na kvaliteti, održivosti i inovativnosti kako bi uspjesi turizma bili dugoročni te dodatno doprinijeli cjelokupnom gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske", istaknula je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

"Cilj je potpuni oporavak turizma"

"Hvala još jednom cjelokupnom turističkom sektoru za sinergiju kojom smo treću godinu zaredom ostvarili ponajbolji rezultat na Mediteranu. Uz ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, koji će naš turizam učiniti još konkurentnijim, ušli smo optimistično u 2023. godinu u kojoj nas čekaju implementacija novog Strateškog marketinškog i operativnog plana hrvatskog turizma, novi krovni komunikacijski koncept i slogan te novi marketinški smjer prema održivom razvoju i očuvanju resursne osnove po kojoj nas prepoznaju i hvale milijuni gostiju diljem svijeta.

U 2023. godini cilj nam je potpuni oporavak turizma, dosezanje pretpandemijskih turističkih rezultata na razini cijele zemlje te još jača disperzija turističkog prometa na pred i posezonu.

Naglasak ćemo staviti na promociju hrvatskih otoka, skrivenih bisera hrvatske turističke ponude u unutrašnjosti zemlje, luksuznu ponudu, gastronomiju, ali i sve one turističke proizvode koji generiraju turističku potrošnju tijekom cijele godine", izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, najavivši kako je pred nama, s obzirom na inflaciju, rast cijena energenata te geopolitičke napetosti, još jedna vrlo zahtjevna i izazovna turistička godina.

Rekordni prihodi

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2022. godine prihodi stranih turista iznosili su 11 milijardi i 641 milijun eura, što predstavlja rast od 43 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine, odnosno prihodovano je 3 milijarde i 527 milijuna eura više.

U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. godine, prihodovano je 2 milijarde i 206 milijuna eura više, odnosno prihodi od stranih turista u 2022. godini su za 23 posto viši nego u istom razdoblju 2019. godine.

U trećem tromjesečju 2022. godine prihodi od stranih turista iznosili su 8 milijardi i 469 milijuna eura, što predstavlja rast od 27 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. U odnosu na treće tromjesečje 2019. godine, prihodi od stranih turista u trećem tromjesečju 2022. godine su za 28 posto viši nego u istom razdoblju 2019. godine.(hina)