Archive for siječnja 2022

Home Archive for siječnja 2022

Nove mjere u borbi sa pandemijom.

Kad se ukidaju samoizolacije za učenike odnosno kada počinje njihovo masovno testiranje? Kako će se to provoditi? Jesu li škole spremne? Ali i kako će izgledati nova pravila za određivanje izolacija i samoizolacija i kada se može očekivati njihova primjena?

O tome u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog urednice i voditeljice Marije Gerbec Njavro govore zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin i predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka udruge ravnatelja osnovnih škola Đuro Baloević.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin prvo je govorila o sutrašnjoj izmjeni pravila za putovanja izvan Hrvatske. Rekla je kako je to usklađivanje na europskom nivou.

‘Prvi puta sada Europsko komisija propisuje koliko traje COVID potvrda na temelju cijepljenja. Za završeno cijepljenje od sutra to traje 9 mjeseci. Za booster dozu zasad traje neograničeno, no administrativno će se najvjerojatnije staviti na godinu dana od primitka pa ako se znanstveni dokazi nastave o dugotrajnom imunitetu booster doze onda bi se to produljilo ovisno o novim spoznajama’, rekla je.

Za one koji su cijepljeni s dvije doze pa potom preboljeli omikron-varijantu koronavirusa rekla je da što se tiče EU digitalnih potvrda ostvaruju se sve tri vrste potvrda.

‘Jednu na temelju cijepljenja, jednu na temelju preboljenja, netko tko nakon cijepljenja preboli ostvaruje COVID potvrdu na šest mjeseci na temelju preboljenja, a za cijepljenje ima drugu koja traje devet mjeseci, ovisno o vremenu cijepljenja. Preboljenje se ne uzima kao booster doza, no možda će biti promjena. Ima razmišljanja, jedna od novosti koja bi najprije mogla stupiti na snagu je da bi se preboljenje moglo bazirati na temelju brzog antigenskog testiranja’, objasnila je.

Oko skraćivanja samoizolacija i izolacija rekla je da će to biti ovih dana kada se dogovori dokument o svakom detalju. Samoizolacija za osobe koje su bile u kontaktu trajale bi za sve 7 dana, a od karantene bi bile oslobođene i dalje osobe koje su primile drugu dozu unazad 4 mjeseca, preboljele unazad 4 mjeseca, koje su primile booster dozu i koje su primile dvije doze nakon preboljenja. Što se tiče izolacije pet dana za one koji imaju blage do srednje teške simptome, ali obavezno Brzo antigensko testiranje (BAT) testiranje za povratak rekla je kako će se one tretirati kao zarazne osobe da im ne prestaje izolacija nakon pet dana i da ne prestaje.

‘Cijela ideja počiva na novim saznanjima o omikron-varijanti koji je brže uzrokoje znakove bolesti te bržeg preboljenja, no to se treba peti dan provjeriti BAT testiranjem’, rekla je Pavić Šimetin.(Hina)

WRC Croatia Rally, sportski spektakl i jedno od najgledanijih sportskih događanja u svijetu, u travnju se vraća u Hrvatsku, prvi put i službeno pred gledateljima koji će u ukupno 20 brzinskih ispita kroz pet hrvatskih županija moći pratiti najbolje svjetske reli vozače.

Foto: Sebastian Ogier kraj Ozlja,Walter Sirotic

Zahvaljujući izvrsnoj organizaciji sportskog i popratnog dijela prošlogodišnje, premijerne utrke, Hrvatska je mnogo puta navedena kao osvježenje i pravo iznenađenje u WRC kalendaru, pa su slijedom izvrsnih ocjena za cjelokupni dojam organizatori dobili priliku sklopiti ugovor za organizaciju ovog oktanskog spektakla na tri godine.

WRC Croatia Rally, koji će okupiti najbolje svjetske vozače relija, održat će se od 21. do 24. travnja na atraktivnim brzinskim ispitima kroz pet hrvatskih županija - Zagrebačku, Karlovačku, Krapinsko-zagorsku, Primorsko-goransku i Varaždinsku, dok će ceremonijalni start i cilj te park vozača, u kojemu je ove godine predviđa bogat program, nalaziti u Zagrebu.
Očekuje se 350 tisuća gledatelja

Ove se godine očekuje i rekordan broj gledatelja na nekom od sportskih događanja u našoj zemlji ikada, naime, prema predviđanjima organizatora u posebnim fan zonama i uz stazu natjecanje će pratiti više od 350.000 gledatelja, čiji se dolazak očekuje iz zemalja Europe pa i mnogih zemalja svijeta. Uz brojna iznenađenja i bogat sadržaj za koji su pripreme u punome jeku, 2022. je posebna godina jer WRC slavi pedesetu godinu od svoga postojanja, a tu posebnu godišnjicu će obilježiti i nova, hibridna era Rally1 vozila koja uz održivo gorivo koriste i struju.

WRC sezona je započela protekloga vikenda u Monte Carlu, a u do samog kraja neizvjesnoj utrci pobjedu su izborili Sebastien Loeb i Isabelle Galmiche u Fordu Pumi. Loeb je s 47 godina postao najstariji pobjednik jedne WRC utrke u povijesti, a u Monte Carlu je stigao do 80. pobjede u Svjetskom prvenstvu.

"Hrvatska se dokazala kao sportski organizator na kojeg itekako vrijedi računati. Uvrstiti Hrvatsku u svjetski kalendar, dovesti svjetsko prvenstvo i organizirati utrku na tako visokoj razini ogroman je uspjeh za našu zemlju. Sama utrka je i hrvatski proizvod jer je gotovo cijelu organiziraju hrvatski sportski djelatnici na koje smo jako ponosni. Ova utrka, osim što daje vjetar u leđa razvoju autosporta, značajno doprinosi promociji Hrvatske u svijetu, a uvjeren sam da ćemo kao i prošle godine u Hrvatskoj ugostiti neke od najvažnijih ljudi svjetskog sporta“, rekao je Davorin Štetner, predsjednik Hrvatskog auto i karting saveza.

U prodaju će uskoro biti puštene i early bird ulaznice za ograničena mjesta u fan-zonama u kojima će, osim pogleda na najatraktivnije prolaske svjetskih rally zvijezda, biti organizirana bogata ugostiteljska ponuda i cjelodnevna zabava.

Austrija je danas uvela nova pravila za ulaz u zemlju prema kojima više ne kvalificira neke zemlje posebno rizičnima zbog omikrona, nego uvodi nova pravila koja vrijede za sve. O sličnom režimu razmišlja se i na razni cijele Europske unije.

Nova pravila za ulaz u Austriju

U Austriju od danas bez ikakvih ograničenja mogu ući svi oni koji su primili dvije doze i booster dozu cjepiva, s time da je booster doza valjana odmah od trenutka cijepljenja. Oni koji su primili dvije doze cjepiva, ali ne i booster, moraju imati i negativan PCR test. Negativan test moraju imati i oni koji su primili jednu dozu Johnson & Johnsona.

Negativan PCR test obveza je i za sve one koji su preboljeli koronavirus. Oni koji nisu preboljeli virus ili nisu primili dvije doze cjepiva, ne mogu ući u Austriju bez obvezne karantene, čak ni ako imaju negativan PCR test.

Oni koji su preboljeli virus pa su cijepljeni s dvije doze (jedna doza Johnson&Johnsona), zatim oni koji cijepljeni s dvije doze (jedna doza Johnson&Johnsona) pa preboljeli virus, ali i oni koji su preboljeli pa su cijepljeni i potom su opet preboljeli ne trebaju PCR test.
Austrijska pravila za djecu

Što se djece tiče, djeca mlađa od 12 godina koja su u pratnji potpuno cijepljenih ili preboljelih odraslih osoba ne moraju biti cijepljena ili imati negativan PCR test. Djeca iznad 12 godina koja su rođena na dan 1. rujna 2006. ili nakon toga moraju imati PCR testove u skladu s putovnicom Ninja, o kojoj smo već pisali.

Tinejdžeri rođeni prije 1. rujna 2006. moraju ispunjavati sve uvjete kao i odrasli, dakle za ulazak u Austriju moraju imati ili tri doze ili dvije doze odnosno preboljenje uz obavezni PCR test.

Detaljna nova pravila za ulaz u Austriju možete pogledati ovdje.
O sličnim pravilima po kojima je kriterij za prelazak granice status pojedinca, a ne države, razmišlja se i na razini cijele EU

O sličnim pravilima kakva su od danas na snazi u Austriji razmišlja se i u EU. Prema njima, svi građani zemalja članica koji su primili tri doze cjepiva unutar EU bi se kretali bez ograničenja, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze, odnosno kakva epidemiološka situacija je u njoj.

I dalje bi se granice prelazile uz covid-potvrde što znači da bi se priznavalo preboljenje u određenom roku a vjerojatno i testiranje, no ključno je to da bi za prelazak granice kriterij bio status pojedinca, a ne epidemiološka situacija iz zemlje iz koje dolazi.

Da bi se ovakva pravila doista krenula primjenjivati, trebaju ih prihvatiti sve zemlje članice.
Mijenja se korona-karta EU, Božinović objavio detalje

"Covid-potvrde su donesene uredbom Europske unije koja će sutra donijeti neke nove formule koje će svrstavati države po bojama. Dosad se uzimala incidencija i udio pozitivnih među testiranima, u novoj formuli će se uzimati i stopa cijepljenja na 100 tisuća stanovnika. Po tome će se zemlje svrstavati u boje", odgovara na novinarsko pitanje.

"Covid-potvrde se neće ukinuti jer, kad bi se ukinule, naši građani vjerojatno ne bi mogli izaći iz Hrvatske i ući u neku od zemalja EU", rekao je Božinović.(Hina)

U nedjelju 12. rujna 2021.,prve su se bale srebrenog materijala počele spuštati Slavolukom pobjede. Prolaznici su zadivljeno gledali spretne alpiniste dok odmotavaju desetke tisuća kvadratnih metara reciklirane tkanine i njome omotavaju jedan od glavnih pariških spomenika.

Time je započela realizacija posljednjeg projekta umjetničkog dua Christa Javacheffa i Jeanne-Claude de Guillebon koji su zajedno radili pod imenom Christo, a koju je jučer po dovršetku javnosti predstavio predsjednik Emmanuel Macron.

Ne samo da nije neobično, već se podrazumijeva da velike umjetnike njihova djela nadživljavaju, a ipak je neočekivano da se to dogodilo Christu. Hrabrost njihovih radova, kako su sami objasnili, nije u tome da su trajna, već u tome da su prolazna što ovaj događaj čini još posebnijim. Na važnosti mu dodaje i vrijeme koje je prošlo otkako je projekt zamišljen. Christo je 60-ih napravio prve skice za zamatanje Slavoluka, ali tada ne samo da nije postojala šansa da mu vlasti dopuste da svoje ideju provede u djelo, bio je potpuno nepoznati umjetnik zbog čega ni buržujska obitelj njegove djevojke nije htjela da postanu par.

Christo i Jean-Claude 2005. ,Don Emmert/AFP

Christo i Jeanne-Claude rođeni su na isti dan, 12. lipnja 1935. godine u potpuno različitim okolnostima. Njegovi roditelji živjeli su u industrijskom gradiću u Bugarskoj, a on je proveo svoju mladost u teškim uvjetima staljinističke represije. Završio je likovnu akademiju u Sofiji i zatim se preselio u Prag, ali je nakon sloma Mađarske revolucije napustio Istočni blok i završio studij u Beču, zatim neko vrijeme živio u Švicarskoj da bi se naposljetku doselio u Pariz. Njezin otac bio je general u Maroku, obitelj se zatim preselila u Tunis da bi se na kraju i oni, otprilike u isto vrijeme kada i Christo preselili u glavni grad Francuske. Christo je u to vrijeme da bi preživio slikao portrete pa je majka Jeanne-Claude kod njega naručila svoj. Dok je boravio u kući de Guillebon njih dvoje su se zaljubili iako je Jeanne-Claude već bila zaručena. Za tog muškarca se i udala, ali ga je trudna s Christovim djetetom ostavila odmah nakon medenog mjeseca. Dobili su sina 1961. godine, a njihovo prvo zajedničko djelo rodilo se samo godinu dana poslije.
U blizini Christove samostalne izložbe u Parizu par je nekoliko sati blokirao uličicu poslagavši 240 limenih bačvi. Performans je nazvan 'Željena zavjesa' i bila je odgovor kriznim vremenima nakon izgradnje Berlinskoga zida. Ipak, govoreći o njemu, kao i o svim radovima koji će uslijediti, Christo nikada nije želio otkrivati što je imao na umu kada ga je stvarao. Slobodna interpretacija, svaka interpretacija njihova rada bila je dobrodošla i smatrali su je jednako točnom.

U 60-ima New York postaje, a u velikoj mjeri to i ostaje, centar za modernu umjetnost koji okuplja nekonvencionalne talente iz cijelog svijeta pa se Jeanne-Claude i Christo ondje sele sredinom desetljeća te grad postaje njihov doživotni dom. U početku ih se svrstava u umjetnički pravac Arte Povera koji preispituje umjetnički elitizam korištenjem svakodnevnih materijala, u njihovom slučaju uglavnom plastičnih boca, limenki i opet, bačvi koje počinju omatati tkaninama. Njihov rad, ponekad nastao uz odobrenja, ponekad gerilski, zapeo je za oko kritičarima koji ga nisu uvijek odobravali, ali sve se više čuje za ime Christo.

Skice i kolaž za projekt ,Andre Grossmann/AFP

Omatanje postaje jedan od njihovih zaštitnih znakova, kao i projekti na grandioznoj razini. Neki od njihovih najpoznatijih radova uključuju 'Surrounded Islands' u Floridi čime su obilježili svoj pravac kao okolišnu umjetnost s obzirom na to da je unutar njega po prvi put došla do izražaja neporeciva veza njihovih djela, prirode i prostora. U projektu iz 1991. godine par je instalirao 1.340 divovskih plavih kišobrana preko doline rijeke Sato u Japanu i 1.760 divovskih žutih kišobrana u prijevoju Tejon u Kaliforniji što je jedno od najvećih djela koje je ikad itko napravio. Četiri godine kasnije zamotali su Reichstag u Berlinu u metalnu srebrnu tkaninu, a 2005. su postavili sedam i pol tisuća žutih vrata preko 37 kilometara pješačke staze u Central Parku. Tim posljednjim zajedničkim projektom zadali su pečat svome larpurlartizmu objasnivši da instalacija nema baš nikakvu svrhu.
Cijelo to vrijeme svijet je fascinirala ne samo njihova umjetnost već i njihov romantični odnos. Christo i Jeanne-Claude nikad se nisu razdvajali osim kada su letjeli avionom za slučaj da jedan padne kako bi drugi mogao nastaviti provoditi njihove ideje u stvarnost. Oko toga se nisu trebali brinuti sve do 2009. kada Jeanne-Claude umire, a Christo zaista završava njihove projekte samostalno.
Priča kaže da je njena majka odala priznanje i čestitala Christu tek u trenutku kada je Jacques Chirac dopustio da omota Pont Neuf. Navodno su sjedili u restoranu nasuprot slavnoga mosta gledajući njihovu instalaciju i ona je priznala da je njena kćer vidjela ono što ona nije - da je riječ o genijalnom umjetniku. Do danas je taj projekt bio njihovo jedino ostvarenje u Parizu, a Christo nije ni maštao da će doći do realizacije njegove dugogodišnje ideje.
Svaki njihov projekt zahvalnost duguje velikom broju radnika i izvođača, ali i onih koji su trebali dati potrebne dozvole tako da je u svojoj suštini politički čak i kada ne nosi nikakvu poruku. Puno je instalacija koje su osmislili, a koje nikada nisu ostvarene, a to se zamalo dogodilo i sa Slavolukom pobjede.
Kada je Christo naposljetku ipak dobio pristanak za rad imao je samo 18 mjeseci da napravi savršen plan do zadnjeg detalja kako bi vizija mogla biti ostvarena čak i u slučaju njegove smrti. Pažljivo planiranje dovelo je do nebrojenih skica, a upravo su se njihovom prodajom prilikom ostvarivanja svih svojih zamisli financirali. Za potrebe instalacije koja se upravo postavlja u Parizu bit će potrošeno 14 milijuna eura u potpunosti prikupljenih putem njihove fondacije.
Kako su sami govorili, njihovu umjetnost unatoč tome, ne može posjedovati nitko, čak ni oni sami. Instalaciju će prolaznici moći gledati 20 dana nakon čega će se odvezati konopi, skinuti prvo srebrene zavjese, zatim teška željezna konstrukcija i Slavoluk pobjede će izgledati isto kao i prije, spreman za proslavu važnog francuskog blagdana. Christo je rekao da je umjetnost krik slobode, pa će se tako i ovaj nepovratno izgubiti u daljini.(Slobodna Dalmacija)

Gotika je umjetničko razdoblje koje je trajalo oko tri stotine godina, odnosi se na doba kasnog srednjeg vijeka tijekom 13. i 14.stoljeća.

Javila se u prvoj polovici 12. stoljeća u sjeverozapadnoj Francuskoj (Île-de-France) i u pojedinim je zemljama trajala različito, a nestala je krajem 15. st.S obzirom na razvojne faze dijeli se na ranu, visoku i kasnu gotiku; prvi su joj širitelji bili cisterciti, dok su nositelji visoke i kasne gotike bili prosjački redovi (dominikanci, franjevci) i građanstvo.

Prvim građevinama gotike smatraju se pariška crkva Saint Denis, koju je 1137. godine dao izgraditi opat Suger, a zatim katedrala u Chartresu i katedrala Notre-Dame u Parizu.
Sveti Denis je svetac zaštitnik Francuske i, prema legendi, bio je prvi biskup Pariza koji je umro mučeničkom smrću nekako poslije 250. god. Na mjestu gdje je sahranjen izgrađeno je svetište oko 475. god. Kralj Franaka, Dagobert I. (vladao od 628. godine do 637. godine) je tu osnovao opatiju Saint-Denis kao benediktinski samostan.
U 12. stoljeću opat Suger je obnovio dijelove opatijske crkve, i to koristeći inovativne konstrukcije i nove dekorativne odlike koji će kasnije postati temeljne odlike novog, gotičkog stila.

Crkveni kor bazilike iz 13. stoljeća je prototip ranogotičke zrakaste (fr. Rayonnant) arhitekture (kao što su katedrale u Chartresu i Amiensu).
Bazilika Saint-Denis je mjesto na kojem su sahranjeni gotovo svi francuski kraljevi od 10. do 18. stoljeća. Nije korištena za krunidbu kraljeva, jer je za tu svrhu sagrađena katedrala u Reimsu, no u Saint-Denisu su krunjene francuske kraljice.

Opatijska crkva je uzdignuta na status katedrale novoosnovane biskupije Saint-Denis 1966. god. Iako je u narodu poznata kao „Bazilika Saint-Denis”, katedrala nikada nije dobila vatikansku titulu „manja bazilika”.
U opatiji Saint-Denis stoljećima su sahranjivani francuski kraljevi i njihove obitelji. Zbog toga se mjesto često naziva kraljevskom nekropolom Francuske. Od 10. stoljeća do 1789. samo tri kralja nisu bila sahranjena u Saint-Denisu. Za vrijeme Francuske revolucije grobovi su bili otvarani po naređenju revolucionarnih vlasti.

Tijela su tada uklonjena i ubačena u dvije velike jame u blizini. Arheolog Alexandre Lenoir je spasio mnogo spomenika od revolucionarnih vlasti tvrdeći da su značajna za njegov muzej francuskih spomenika.
Tijela pogubljenih članova kraljevske obitelji, Luja XVI., njegove supruge Marije Antoanete i sestre Elizabete, nisu pohranjena u Saint-Denisu, već su polivena krečom i zakopana u dvorištu crkve Madeleine. Tijelo dauphina Louisa-Josepha, koji je umro od tuberkoloze, sahranjeno u neoznačenom grobu u Parizu. Napoleon Bonaparte je 1806. ponovo otvorio Saint-Denis, ali ostaci kraljeva su ostali u masovnoj grobnici. Nakon Napoleonovog progona na Elbu, Burbonci su krenuli u potragu za tijelima Luja XVI. i Marije Antoanete. Nešto kostiju za koje su pretpostavili da su njihove sahranili su 1815. u Saint-Denisu.

Masovna grobnica je otvorena 1817. godine, ali bilo je nemoguće utvrditi kome pripadaju pojedine kosti. Sve kosti smještene su u jednu kosturnicu u Saint-Denisu s imenima stotina članova francuskih dinastija. Kralj Luj XVIII. je sahranjen 1824. u središtu kripte, pokraj grobova Luja XVI. i Marije Antoanete. Baziliku je restaurirao arhitekt Viollet le Duc, koji je čuven po radu na crkvi Notre Dame u Parizu.

On je ponovo uzeo sve spomenike iz francuskog muzeja spomenika i vratio ih u crkvu. Tijelo Luja VII., koji je bio sahranjen na drugom mjestu, sahranili su u Saint Denisu. Mumificirano srce dauphina, koji je trebao postati Luj XVII., zapečaćeno je u kriptu 2004.

Za jedne je on pionir arheološkog istraživanja, za druge kopač blaga željan dokazivanja. Nijemac Heinrich Schliemann je još za života smatran otkrivačem Troje. Ali, o njemu se do danas vode prijepori, piše Deutsche Welle.

Dr. Heinrich Schliemann's Excavations in the Acropolis of Mycenae. Corbis via Getty Images / Getty Images

Trgovanjem u Rusiji i investicijama u kopanje zlata u američkoj Kaliforniji Heinrich Schliemann (1822.-1890.) je postao milijunaš. Zahvaljujući tom bogatstvu on se od 1864. mogao upustiti u duža putovanja i pritom iscrpno studirati antiku. Slavu je stekao kad je pritom navodno otkrio ostatke Troje i "Prijamovo blago".

Schliemann je rođen prije 200 godina, 6. siječnja 1822. u Neubukowu u blizini Rostocka kao peto dijete pastora Ernsta Schliemanna i njegove supruge Luise. Otac je 1823. preuzeo važnu pastorsku dužnost u Ankershagenu, a Heinrich je tamo živio do svoje desete godine. Nije to bilo sretno djetinjstvo. Schliemannova majka je rano umrla, a otac je bio, kako sin puno godina kasnije o njemu piše, „neuredan čovjek, razvratnik".

On nije imao dovoljno novca da sina pošalje na gimnaziju. Nakon prekinute izobrazbe za trgovačkog pomoćnika Schliemann najprije radi kao uredski dostavljač u Amsterdamu. Tamo samostalno uči više jezika i uskoro postaje uspješan poslovni čovjek na međunarodnoj razini. Kao bankar, investitor u željeznicu i opskrbljivač carske vojske za vrijeme Krimskog rata zaradio je veliko bogatstvo. Zatim prodaje svoju tvrtku i studira u Parizu arheologiju, književnost i jezike.

Sudbonosni poklon za Božić

Kad je navršio 40 godina posvećuje se isključivo traženju Troje, što je bio njegov dječji san, kako je kasnije ispričao svjetskoj javnosti. Kao sedmogodišnjak je dobio za Božić knjigu Povijest svijeta za djecu Georga Ludwiga Jerrersa. U toj knjizi je naišao na sliku Troje koja gori. Nakon toga je svom ocu rekao da će iskopati zidine Homerovoga grada o kojem su kružile brojne priče.

Foto:Wikipedia

Schliemann je doista kao prvi istraživač vodio opsežna iskapanja na području Hisarlika na zapadu Turske. 1873. je otkrio "Prijamovo blago", blago legendarnog kralja Troje – barem je on tako vjerovao. Danas je znanost sigurna da je u datiranju pogriješio za oko 1250 godina. Zlatni predmeti su pripadali jednoj starijoj kulturi. Krajem Drugog svjetskog rata to je blago kao plijen odnijela Crvena Armija u Rusiju.

1876. je Schliemann bio uvjeren da je u Mikeni pronašao zlatnu masku kralja Agamemnona. I tu znanstvenici polaze od toga da se radi o grobu mikenskoga kneza jedne ranije dinastije.
Kopao preduboko

Schliemann je sanjar kojeg nisu znanstvene spoznaje navele na to da kopa upravo na brežuljku Hisarliku tražeći glasoviti grad, nego grčka junačka priča, napisao je povjesničar Theodor Kissel u jednom članku. U tomu je "stvarna tragika ovoga velikoga amaterskog arheologa": kod svoje "žestoke potrage" za Trojom, kako je opisao Homer, Schliemann je kopao upravo tamo na pravom mjestu, ali previše duboko.

Schliemann je prodro u prošlost za oko 1000 godina previše, do sloja koji se danas naziva Trojom II. Pritom je ostatke Homerovoga grada - po sadašnjem poimanju Troja VI ili VIIa - uništio. Znanost predbacuje Schliemannu da je pronađene predmete koji nisu odgovarali njegovoj Troji jednostavno bacio s ostatkom zemlje.

Kao posljednji veliki projekt hobi-arheolog si je krajem 1880-ih u glavu utuvio pronalazak groba Aleksandra Velikoga. Ali to nije uspio. Umro je 26. prosinca 1890. godine u talijanskom Napulju. Njegovo tijelo je prevezeno u Atenu i pokopano tamo u raskošnom u neoklasicističkom mauzoleju na atenskom Prvom groblju.
Marljivi i uporni autodidakt

Schliemann je bio jedan od prvih kozmopolita svoga vremena i istovremeno "identifikacijska figura", kaže Undine Haase, voditeljica Schliemannovog muzeja u Ankershagenu. Muzej svojim stalnim postavom i tri posebne izložbe u 2022. godini pokazuje kako je Schliemann "dolazeći iz meklenburške provincije uspio marljivošću i srećom i unatoč svim nezgodama ostvariti svoj dječački san i postati jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena".

Povjesničar Kissel iz Mainza nasuprot tomu kritično gleda Schliemannovu ostavštinu. On je "gradio imidž alternativnim faktima", tako što je zadaću svoga života jako idealizirao i povremeno potpuno izmišljao priče. Ali, "narativ koji je on sam proširio o građanskom autodidaktu koji marljivošću i upornošću postaje veliki pronalazač djeluje i nakon njegove smrti."

Diljem svijeta incidencije rastu munjevitom brzinom. Neke zemlje pooštravaju mjere, a druge ukazuju na blagi protok oboljenja kod omikrona. Deutsche Welle donosi pregled mjera diljem svijeta.

Francuska: Svađa oko škola

Sedmodnevna incidencija preko 2800 i gotovo 370.000 novooboljelih, i to u roku od 24 sata. Pod utjecajem tih brojki Senat u Parizu krajem tjedna pooštrio je pravila za necijepljene. Oni od sada više neće smjeti ulaziti u ugostiteljske objekte ili javne ustanove ili se koristiti željezničkim ili zrakoplovnim sredstvima. Do sada je to bilo moguće uz predočenja negativnog testa.

Te strože mjere trebale bi biti na snazi toliko dugo dok je broj pacijenata na intenzivnim odjelima francuskih bolnica veći od 10.000. Trenutno je takvih pacijenata preko 24.000.

Senat je, međutim, istodobno odbio pooštrenje kazni u slučaju nepoštivanja pravila. I škole ostaju otvorenima. Francuska je ionako samo na početku pandemije kratko zatvarala obrazovne ustanove. Od tada se ustraje na nastavi uz prisustvo.

No među učiteljima vlada nezadovoljstvo. Prošlog četvrtka (13.1.) stupili su u opći štrajk kojim se htjelo ukazati na to da još uvijek nema jasnih pravila o tome kako bi se trebala odvijati nastava. Kap koja je prelila čašu bilo je mijenjanje pravila o testiranju tri puta u posljednjih nekoliko tjedana.

Danska: Popuštanje mjera i cijepljenje

Za razliku od Pariza, na ulicama Kopenhagena vladaju normalni uvjeti. Ništa ne ukazuje na to da zemlja prolazi kroz fazu ekstremne incidencije od preko 2500. Dnevno se u Danskoj zarazi preko 20.000 osoba. Usprkos tomu, zoološki vrtovi, zabavni parkovi, kina i kazališta i dalje su otvoreni. Ulaz je, međutim, dozvoljen samo onima koji su cijepljeni ili su preboljeli koronavirus, kao i onima koji pokažu negativan test.

Omikron-val protječe mnogo blaže od očekivanog, situacija na odjelima intenzivne njege, kako kaže ministar zdravstva Magnus Heunicke, je pod kontrolom. Trenutne brojke su visoke, no posljednjih dana su u konstantnom padu. Danska opušteno prolazi kroz omikron-val prije svega zbog visoke stope procijepljenosti od 80 posto. Gotovo 55 posto je primilo booster.

Za posebno ugrožene skupine stanovništva je u pripremi i četvrta doza cjepiva.

Španjolska: Sporna "gripalizacija"

Španjolska već neko vrijeme raspravlja o intervjuu premijera Pedra Sancheza u kojem je rekao kako bi na koronavirus, s obzirom na visoku stopu procijepljenosti i blagom tijeku omikron-vala, u međuvremenu trebalo sve više gledati kao na gripu.

Na reakcije premijer nije trebao dugo čekati: mnogi liječnici i znanstvenici su, s obzirom na incidenciju od 1400 i intenzivne odjele pune covid-pacijenata, poručili da se koronavirus ne može uspoređivati s gripom.

"Pandemija još nije gotova, a trenutno ni ne znamo u kojem smjeru se kreće", rekao je Oscar Zurriaga, potpredsjednik Španjolskog epidemiološkog društva. On kaže da se zbog velikog broja umrlih od koronavirusa ne mogu donositi usporedbe s gripom.

Španjolsko društvo je podijeljeno oko mjera. I dok je u Madridu, usprkos incidenciji od preko 1000, od mjera na snazi samo nošenje maske, u drugim regijama Španjolske je u javni život uvedeno pravilo 2G, dakle pristup samo cijepljenima ili onima koji su preboljeli virus.

Velika Britanija: Na tragovima Španjolske?

I u Velikoj Britaniji su, slično kao i u Španjolskoj, duhovi oko pitanja kako se odnositi prema koronavirusu podijeljeni. I ovdje je incidencija s 1500 visoka, ali je to slučaj i s procijepljenošću od 80 posto.

Jedni pozivaju na opuštanje, drugi na oprez. Voditelj britanske udarne grupe za koronavirus, Clive DIx, poziva na "novu normalnost" s obzirom na to da je kod omikrona smrtnost usporediva s onom kod vala gripe. On traži "ciljanu strategiju" samo za ugrožene grupe. U Velikoj Britaniji je preko 90 posto stanovništva cijepljeno, a preko 60 je primilo i booster.

Krajem tjedna je u Velikoj Britaniji karantena skraćena na pet dana kako bi se ublažili izostanci u poduzećima, školama i bolnicama. Još prije nekoliko dana je u bolnice poslano 200 vojnika koji su zamijenili osoblje koje je na bolovanju zbog koronavirusa. Broj operacija koji je odgođen zbog pandemije je porastao na šest milijuna. Stoga nije ni čudo da se o popuštanjima mjera kontroverzno raspravlja na Otoku.

Kina: Niski brojevi, nulta tolerancija

Nasuprot mnogim europskim zemljama, u Kini se ne može govoriti o popuštanju mjera. I to usprkos činjenici da se u narodnoj republici već mjesecima bilježi incidencija ravna nuli. Usprkos tomu, tri grada, Xian s 13, Anyang s 5.5 i Yuzhou s milijun stanovnika, nalaze se u potpunoj izolaciji.

Stroge mjere su dio stroge nulte strategije covida. Već kod pojave prvih slučajeva cijeli gradovi smještaju se u karantenu. Svi stanovnici se testiraju i ne smiju napuštati svoje domove. Prakticira se i prisilno smještanje u karantenske hotele. Aplikacija za praćenje koronavirusa je u Kini obvezna, tako da je relativno jednostavno moguće praćenje zaraza i zaraženih.

Oni koji stižu u Kinu nekim od preostalih zrakoplovnih linija, prisiljeni su na dugotrajnu karantenu.

Službeno se u Kini od početka pandemije zarazilo oko 100.000 osoba. Francuska i Španjolska trenutno bilježe više zaraženih tijekom jednog dana. Ako se izuzmu pojedini gradovi u izolaciji, svakodnevni život u Kini se više-manje normalizirao. No računa se s tim da će se rigorozna politika nulte tolerancije zadržati najmanje do početka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu sredinom ožujka.

Svi oni koji do 1. veljače ne prime dopunsku ili booster dozu cjepiva protiv covida-19, u Grčkoj više neće moći pristupiti mjestima rezerviranim za cijepljene osobe, rekao je danas grčki ministar zdravstva Thanos Plevris.

Foto: Gettyimages

"Od 1. veljače će se svi oni koji nisu primili dopunsku dozu cjepiva protiv koronavirusa, a nakon što je prošlo sedam mjeseci od prethodne, druge doze, smatrati necijepljenima", rekao je Plevris u programu tv Ant1.

"Potvrda će biti valjana i dalje jer je riječ o europskom certifikatu koji vrijedi devet mjeseci, no te osobe više neće moći koristiti prednosti poput pristupa zatvorenim prostorima rezerviranim za cijepljene osobe", dodao je.

Porast broja zaraženih

U Grčkoj je dosad protiv covida cijepljeno više od sedam milijuna od ukupno 11 milijuna stanovnika, a više od 3.9 milijuna ljudi primilo je i dopunsku dozu.

Suočena s naglim porastom broja zaraženih varijantom omikron, grčka je vlada 29. prosinca najavila niz novih restriktivnih mjera, među kojima se našla i zabrana puštanja glazbe u barovima i restoranima, a sve da bi ograničila izlaske za proslavu Nove godine.

Rad na daljinu u javnom i privatnom sektoru porastao je s 20 posto na 50 posto.

FFP2 maska ili dvije kirurške zaštitne maske, jedna preko druge, postale su obvezne za osoblje ugostiteljskog sektora te za odlazak stanovnika u supermarkete ili vožnju javnim prijevozom.
Do sada umrlo više od 21.000 ljudi

Od početka pandemije u Grčkoj su evidentirana ukupno 1,489.024 slučaja zaraze koronavirusom.

Atena i Solun, drugi najveći grad u Grčkoj, gdje živi gotovo polovica sveukupnog stanovništva Grčke, najpogođeniji su varijantom omikron, kažu vlasti.

Zdravstvene su vlasti 14. prosinca izvijestile o rekordnih 130 smrtnih slučajeva od posljedica covida u 24 sata. Broj svakodnevno evidentiranih smrtnih slučajeva od tada je pao ispod 100.

U subotu je od posljedica covida umrlo 65 ljudi, a u zemlji je dosad zabilježeno 21.328 smrtnih slučajeva.(Hina)

Ryanair je najavio tri nove linije za Zračnu luku Rijeka, a RegioJet uz dosadašnju liniju iz Češke, najavljuje i željezničku liniju iz poljske prijestolnice piše Novilist

Pandemija je u zadnje dvije godine donijela velike promjene po pitanju povezanosti Kvarnera sa svojim emitivnim tržištima. Lani je, nakon niza godina, regija ostala bez avionskih linija Ryanaira, no s druge strane još 2020., u prvoj pandemijskoj godini stigla je sasvim nova linija, i to željeznička, češkog prijevoznika RegioJeta iz Praga.

Ova se linija pokazala kao pun pogodak već prve godine tako da je lani RegioJet u svoj itinerer uveo i Split te promijenio i rutu koja je obuhvatila i Budimpeštu te Zagreb, umjesto Ljubljane.

Od kraja svibnja do kraja rujna ukupno su prevezli čak 90.000 putnika s prosječnom popunjenošću većom od 90 posto te su u odnosu na 2020. godinu imali 50 posto putnika više.

Ryanair se vraća

Kako stvari za sada stoje, regiju ove godine očekuje jačanje povezanosti koja bi trebala donijeti i veći broj gostiju, uz ostalo vraćanje avioprometa pa je tako Ryanair već najavio tri linije za Zračnu luku Rijeka, a RegioJet uz dosadašnji liniju iz Češke, najavljuje i liniju iz Poljske.

Konkretno, prema trenutnim najavama, Ryanair će s Krka letjeti za Bruxelles, London te Stockholm. Ovaj je niskobudžetni avioprijevoznik, a koji je lani otvorio novu bazu u Zagrebu, krajem prošle godine najprije najavio liniju Bruxelles – Rijeka.

U Bruxellesu će se letjeti iz Zračne luke Charleroi od 27. ožujka s time da će linija biti u prometu dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom. Na liniji će prometovati zrakoplovi tipa B737-800 kapaciteta 189 sjedala pa će Ryanair na ovoj liniji ponuditi više od 23 tisuće sjedala. Inače, Zračna luka Rijeka je prije pandemije imala direktnu liniju s Bruxellesom, međutim, samo u vršnim ljetnim mjesecima.

Ryanair je krajem prošle godine u prodaju pustio i karte na liniji Rijeka – London, i to kao i inače, za Zračnu luku Stansted. I ova je linija nakon izbijanja pandemije bila ukinuta te regija nije imala direktnu vezu s Velikom Britanijom.

Na 62 povratna leta Ryanair će sljedećeg ljeta između Rijeke i Londona ponuditi više od 23.000 sjedala. Rijeka će biti povezana sa Stanstedom, zračnom lukom udaljenom od centra Londona sat vremena vožnje autobusom, i to već od 27. ožujka. Prema najavljenom redu letenja, letovi će biti dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom, tijekom cijelog ljetnog reda letenja sve do kraja listopada.

U najavi je od 27. ožujka do 27. listopada ponovo i linija za Stockholm također dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom. Ryanair je već letio iz Rijeke za Stockholm, ali prema sporednoj zračnoj luci Skavsta, s time da je ova linija prekinuta prije početka pandemije.

Ove godine, Ryanair će umjesto na sporednu Skavstu letjeti na glavnu zračnu luku u Stockoholmu, dakle na Arlandu. Za sada su u najavi i letovi Condora za Düssledorf i Frankfurt, kao i Lufthansina linija za Frankfurt.

RegioJet i iz Poljske

Ovogodišnja je novost i to da će češki RegioJet, dakle, u svoj itinerer uvesti novu željezničku liniju iz Poljske. Još uvijek nisu definirani svi detalji, no izgledno je da će prepoznatljivi žuti vlakovi češkog prijevoznik prometovati iz Krakowa.

Naime, RegioJet je dostavio nacrt voznog reda nadležnom češkom uredu za željeznički promet koji će se primijeniti u ljetnoj sezoni 2022., a prema kojem će vlak voziti tri puta tjedno, pišu poljski mediji.

Prema portalu Nakolei.pl, Ured za željeznički promet objavio je zahtjev češkog prijevoznika RegioJet u vezi s pokretanjem putničkog vlaka na relaciji Kraków Główny – Rijeka/Split – Kraków Główny.

Prijevoznik je izrazio spremnost za pružanje nove usluge prijevoza putnika od 15. lipnja ove do 26. rujna 2026. godine, s tim da će se nova usluga obavljati svake godine od lipnja do rujna tijekom ljetnih školskih praznika.

To pokazuje da Česi dugoročno računaju i na ovu liniju te da vide potencijal u poljskom tržištu. A koje je i ove godine bilo izuzetno značajno za Hrvatsku te je jedno od četiri najjača hrvatska emitivna tržišta, s time da su Poljaci ove godine u Hrvatskoj ostvarili čak osam posto bolji promet nego rekordne 2019. godine.

Samim time, jasno je da u RegioJetu vrlo ozbiljno računaju na ovo veliko srednjoeuropsko tržište i želju Poljaka da svoj odmor i nagodinu provedu na Jadranu.

Preliminarni dogovori govore kako RegioJet planira tri linije tjedno, i to ponedjeljkom, srijedom i subotom s postaje Rijeka/Split i tri linije tjedno utorkom, petkom i nedjeljom s postaje Krakow Główny.

S time da, u slučaju velike potražnje za kartama, prijevoznik ostavlja otvorenu opciju da vlak tijekom ljeta prometuje svakodnevno kao što je to slučaj s linijom iz Praga koja kroz srpanj i kolovoz vodi svakodnevno.

Kako pojašnjavaju poljski mediji, na području Poljske vlak će biti dostupan samo u međunarodnom prometu pa kao rezultat toga, nova usluga RegioJeta neće biti dostupna za domaći prijevoz.

Iz Krakova preko Beča i Graza do Rijeke i Splita

Iako je vozni red RegioJeta još u razradi, okvirno je riječ o tome da bi nova željeznička linija kretala iz Krakowa u popodnevnim satima pa prolazila Katowice, Tychy, Rybnik, Wodzisław Slaski, Ostaw, Hranica na Morawie, Przerów, Otrokowice, Brzecław, Beč, Wiener Neustadt, Graz, Zagreb te stigla do Ogulina.

Ovdje bi se, kao i kod linije iz Praga, vlak podijelio na dva te bi jedan dio vagona išao dalje za Rijeku, a dio za Split. Vlak će se sastojati od 7 do 15 vagona sa sjedećim i spavaćim mjestima.

Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Zabrinutost zbog omikrona

Siječanj bih mogao biti izazovan

Follow

Pages

Support donation