Hrvatska na crvenim listama epidemiološki nesigurnih zemalja proteklih je dana bila tema mnogih medija u susjednim nam zemljama. Čemu se nije za čuditi s obzirom da se Hrvatska »zacrvenjela« u kolovozu, dakle, u glavnoj sezoni kada je u našoj zemlji još uvijek bio vrlo velik broj turista.
Primjerice regija Kvarner je bila na blizu 100 posto lanjskih brojki. No, nepridržavanje mjera i rast broja zaraženih COVID-19 dovelo je do reakcija zemalja iz kojih dolazi velik broj turista, Austrija i Slovenija cijelu su Hrvatsku stavile na crvenu listu, Njemačka je na crvenu listu stavila samo dvije dalmatinske županije s najvećim porastom novozaraženih. Sve skupa rezultiralo je velikim povratkom turista kućama preko noći, gužvama na granici, nesnalaženjima. Stoga se nije za čuditi da se situacija u našoj zemlji našla na tapetu mnogih medija.
Ovih dana je, primjerice, predsjednik Nadzornog odbora i suvlasnik Valamara, najveće turističke grupacije u Hrvatskoj, Gustav Wurmböck, u austrijskom tjedniku Profil kritizirao odluku austrijske vlade, uz ostalo ističući kako hotelijere, a u vlasništvu ili pod upravljanjem Austrijanaca je petina kapaciteta u Hrvatskoj, nitko od austrijskih vlasti nije pitao kakva je situacija u hotelima i kampovima.
– A u Valamarovim objektima se nitko nije zarazio, ukazao je hotelijer dodajući kako se u sektoru još ranije apeliralo da se reguliraju žarišta poput noćnih klubova.
Novi režim komentirao je i austrijski novinar Felix Haselsteiner u svojoj kolumni za njemački list Süddeutsche Zeitung, a koji je bio među turistima koji su se zbog stavljanja Hrvatske na austrijsku crvenu listu odlučio ranije vratiti kući. U članku »Virus u autu« tako je postavio i pitanje je li potez Austrije bio potreban i hoće li se to osvetiti austrijskom premijeru Sebastianu Kurzu. Oštro je, naime, kritizirao politiku austrijskog premijera Sebastiana Kurza prema Hrvatskoj. Naime, Kurz je izjavio da virus u Austriju dolazi automobilom, sugerirajući kako je to zbog povratnika iz Hrvatske. Novinar je stoga kazao kako austrijski premijer na ovaj način poriče stvarnost po kojoj je virus u Austriji još od ožujka i nema namjeru otići, naveo i kako je Hrvatska demonizirana kao party destinacija što nije istina, te da Austrijanci u Hrvatsku tradicionalno dolaze kampirati,prenosi Novi list.
Povratak virusa
– Hrvatska četvrtinu svog BDP-a dobiva od turizma i nisu si mogli priuštiti otkazivanje ljetne sezone te su se kao jedna od prvih zemalja Europe otvorili za turiste. S turistima se i virus vratio u Hrvatsku. Korona je, dakle, da nastavimo s Kurzovom metaforom, autom otputovala na ljetovanje pa se tako i vratila – smatra novinar Süddeutschea Zeitunga te se pita »je li bilo potrebno baciti pod kotače članicu Europske unije koja ima povijesno dobre odnose s Austrijom«. Autor također ističe kako bi bilo bolje da je Austrija, isto kao i Njemačka, stavila na crvenu listu određene regije što bi bilo pravo europsko rješenje, te da je u tom slučaju Austrija mogla imati presudnu ulogu u europskom odgovoru na pandemiju.
– Kurz je možda zaboravio da je Hrvatska u istom čamcu kao i Hrvatska. Ako na zimu druge države stave Austriju na crvenu listu, tretirajući je kao party destinaciju iako je u stvarnosti destinacija u kojoj ljudi žele mirno skijati, tada bi Kurzu mogla na naplatu doći njegova sadašnja kratkovidna politika – ukazao je kolumnist njemačkog Süddeutsche Zeitunga.
U još jednom članku o situaciji u Hrvatskoj je, pak, donio neka iskustva samih gostiju koji su boravili u našoj zemlji te se navrat-nanos vraćali kućama. Navodi primjer jedne turistkinje kojoj je odmor u Hrvatskoj bio prekrasan. S obitelji je kampirala u Funtani, i kaže, sve je bilo vrlo dobro organizirano, ležaljke kraj bazena su dezinficirane, svi su pažljivo nosili maske i držali se podalje. I, dobro, »u trgovinama je bilo malo gužva, ali ni u Njemačkoj nije drugačije«. Cijela se obitelj pokušala odgovorno ponašati u Hrvatskoj i sve u svemu osjećali su se vrlo sigurno na kampiranju. No na povratku kući, u noći sa subote na nedjelju, poput mnogih tisuća turista, zaglavili su u prometnoj gužvi u tunelu Karavanke te na slovensko-austrijskoj granici 15 sati, jer su pogranične vlasti u Koruškoj protumačile propis austrijskog Ministarstva zdravlja na način da se pregledavalo svako vozilo koje je ulazilo ili samo prolazilo kroz Austriju. Austrijski novinar navodi i primjer gosta koji je s grupom prijatelja ljetovao najprije u Punatu na Krku, a zatim na Kornatima, i to u iznajmljenom brodu. I za ove je goste to bio prekrasan odmor koji se tek s iznenadnim upozorenjima iz Njemačke i Austrije pretvorio u kaos, prenosi Novi list.
I njemački RTL je, primjerice, donio reportažu o iskustvima grupe njemačkih turista na povratku kućama. Podsjećaju kako je Institut Robert Koch 20. kolovoza proglasio Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju rizičnim područjima. No dodaju, samo sat i pol sjeverno od Šibensko-kninske županije, u Ražancu, nisu primijetili mnogo od toga: »tu je 35 stupnjeva, ljudi hodaju preko vrućeg kamenja u more, prodavači na plaži nude svoju robu – ovdje se jedva primjećuje bilo kakav utjecaj pandemije. Idila bez tragova COVID pandemije«.
Testovi u Njemačkoj
– Na ulazu u supermarket nalaze se boce dezinficijensa koje svi prolaze. Zahtjevi za nošenjem maski nisu tako rigorozni kao u Njemačkoj, pa dok se maske barem nose u supermarketu, prodavač voća na cesti nema ni dezinficijens za ruke, kažu, dodajući kako im je vlasnik kuće za odmor na odlasku donio limuna i rajčica iz svog vrta.
»Prijateljski, ali se ne osjećaš stvarno zaštićen«, komentiraju. Prepričavajući, pak, dogodovštine na povratku kući u Njemačku, RTL-ovi novinari su podsjetili kako se svi koji uđu u Njemačku mogu besplatno testirati u roku od 72 sata. Prema saveznom Ministarstvu zdravstva, trebaju se testirati samo oni koji su bili u rizičnom području u posljednjih 14 dana.
– U našoj grupi, međutim, postoji dogovor: Želimo biti testirani kako bismo se bez brige vratili u svakodnevni život. Putovanje zbog straha od gužvi započinje oko 22 sata. Začudo, U Hrvatskoj apsolutno nema problema. Brzo napuštamo Hrvatsku, zatim Sloveniju i konačno Austriju iza nas. Bilo je oko pet ujutro, kada smo stigli na ispitnu stanicu A3 u blizini Passaua. Unatoč tome što je jako rano ima ljudi koji žele biti testirani, kazuju reporteri navodeći kako svako kućanstvo mora ispuniti kontakt obrazac, fotografiranje je izričito zabranjeno. Između ostalog, traži se mjesto putovanja, kućnu adresu i mjesto na kojem osoba može provesti potencijalnu karantenu…
Iako svi moraju nositi maske, malo se pazi na to da li ljudi dezinficiraju ruke ili se drže na udaljenosti. Umjesto toga, ljudi za stolovima traže olovku, iako, obrazac je moguće skenirati putem QR koda i ispuniti ga putem interneta. Zatim, zaposlenik usmjerava prema testnom šatoru gdje slijedi opet čekanje. A u šatoru je četvero zaposlenika i oni ručno prenose ispunjeni obrazac u virtualni oblik. Tu se pojavljuju prve prave prepreke, jer mnogi ljudi slabo govore njemački jezik. Zaposlenici često ne mogu pročitati napisano, što opet dovodi do čekanja…
I tako je godišnji odmor za mnoge turiste naprasno i vatreno završio. Čemu se nije za čuditi obzirom na benevolentnost i neodgovorno ponašanje pojedinaca u Hrvatskoj te »labave« mjere još od početka ljeta. Bilo je samo pitanje dana kada će sezona ovako naprasno završiti, prenosi Novi list.
Primjerice regija Kvarner je bila na blizu 100 posto lanjskih brojki. No, nepridržavanje mjera i rast broja zaraženih COVID-19 dovelo je do reakcija zemalja iz kojih dolazi velik broj turista, Austrija i Slovenija cijelu su Hrvatsku stavile na crvenu listu, Njemačka je na crvenu listu stavila samo dvije dalmatinske županije s najvećim porastom novozaraženih. Sve skupa rezultiralo je velikim povratkom turista kućama preko noći, gužvama na granici, nesnalaženjima. Stoga se nije za čuditi da se situacija u našoj zemlji našla na tapetu mnogih medija.
Ovih dana je, primjerice, predsjednik Nadzornog odbora i suvlasnik Valamara, najveće turističke grupacije u Hrvatskoj, Gustav Wurmböck, u austrijskom tjedniku Profil kritizirao odluku austrijske vlade, uz ostalo ističući kako hotelijere, a u vlasništvu ili pod upravljanjem Austrijanaca je petina kapaciteta u Hrvatskoj, nitko od austrijskih vlasti nije pitao kakva je situacija u hotelima i kampovima.
– A u Valamarovim objektima se nitko nije zarazio, ukazao je hotelijer dodajući kako se u sektoru još ranije apeliralo da se reguliraju žarišta poput noćnih klubova.
Novi režim komentirao je i austrijski novinar Felix Haselsteiner u svojoj kolumni za njemački list Süddeutsche Zeitung, a koji je bio među turistima koji su se zbog stavljanja Hrvatske na austrijsku crvenu listu odlučio ranije vratiti kući. U članku »Virus u autu« tako je postavio i pitanje je li potez Austrije bio potreban i hoće li se to osvetiti austrijskom premijeru Sebastianu Kurzu. Oštro je, naime, kritizirao politiku austrijskog premijera Sebastiana Kurza prema Hrvatskoj. Naime, Kurz je izjavio da virus u Austriju dolazi automobilom, sugerirajući kako je to zbog povratnika iz Hrvatske. Novinar je stoga kazao kako austrijski premijer na ovaj način poriče stvarnost po kojoj je virus u Austriji još od ožujka i nema namjeru otići, naveo i kako je Hrvatska demonizirana kao party destinacija što nije istina, te da Austrijanci u Hrvatsku tradicionalno dolaze kampirati,prenosi Novi list.
Povratak virusa
– Hrvatska četvrtinu svog BDP-a dobiva od turizma i nisu si mogli priuštiti otkazivanje ljetne sezone te su se kao jedna od prvih zemalja Europe otvorili za turiste. S turistima se i virus vratio u Hrvatsku. Korona je, dakle, da nastavimo s Kurzovom metaforom, autom otputovala na ljetovanje pa se tako i vratila – smatra novinar Süddeutschea Zeitunga te se pita »je li bilo potrebno baciti pod kotače članicu Europske unije koja ima povijesno dobre odnose s Austrijom«. Autor također ističe kako bi bilo bolje da je Austrija, isto kao i Njemačka, stavila na crvenu listu određene regije što bi bilo pravo europsko rješenje, te da je u tom slučaju Austrija mogla imati presudnu ulogu u europskom odgovoru na pandemiju.
– Kurz je možda zaboravio da je Hrvatska u istom čamcu kao i Hrvatska. Ako na zimu druge države stave Austriju na crvenu listu, tretirajući je kao party destinaciju iako je u stvarnosti destinacija u kojoj ljudi žele mirno skijati, tada bi Kurzu mogla na naplatu doći njegova sadašnja kratkovidna politika – ukazao je kolumnist njemačkog Süddeutsche Zeitunga.
U još jednom članku o situaciji u Hrvatskoj je, pak, donio neka iskustva samih gostiju koji su boravili u našoj zemlji te se navrat-nanos vraćali kućama. Navodi primjer jedne turistkinje kojoj je odmor u Hrvatskoj bio prekrasan. S obitelji je kampirala u Funtani, i kaže, sve je bilo vrlo dobro organizirano, ležaljke kraj bazena su dezinficirane, svi su pažljivo nosili maske i držali se podalje. I, dobro, »u trgovinama je bilo malo gužva, ali ni u Njemačkoj nije drugačije«. Cijela se obitelj pokušala odgovorno ponašati u Hrvatskoj i sve u svemu osjećali su se vrlo sigurno na kampiranju. No na povratku kući, u noći sa subote na nedjelju, poput mnogih tisuća turista, zaglavili su u prometnoj gužvi u tunelu Karavanke te na slovensko-austrijskoj granici 15 sati, jer su pogranične vlasti u Koruškoj protumačile propis austrijskog Ministarstva zdravlja na način da se pregledavalo svako vozilo koje je ulazilo ili samo prolazilo kroz Austriju. Austrijski novinar navodi i primjer gosta koji je s grupom prijatelja ljetovao najprije u Punatu na Krku, a zatim na Kornatima, i to u iznajmljenom brodu. I za ove je goste to bio prekrasan odmor koji se tek s iznenadnim upozorenjima iz Njemačke i Austrije pretvorio u kaos, prenosi Novi list.
I njemački RTL je, primjerice, donio reportažu o iskustvima grupe njemačkih turista na povratku kućama. Podsjećaju kako je Institut Robert Koch 20. kolovoza proglasio Šibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku županiju rizičnim područjima. No dodaju, samo sat i pol sjeverno od Šibensko-kninske županije, u Ražancu, nisu primijetili mnogo od toga: »tu je 35 stupnjeva, ljudi hodaju preko vrućeg kamenja u more, prodavači na plaži nude svoju robu – ovdje se jedva primjećuje bilo kakav utjecaj pandemije. Idila bez tragova COVID pandemije«.
Testovi u Njemačkoj
– Na ulazu u supermarket nalaze se boce dezinficijensa koje svi prolaze. Zahtjevi za nošenjem maski nisu tako rigorozni kao u Njemačkoj, pa dok se maske barem nose u supermarketu, prodavač voća na cesti nema ni dezinficijens za ruke, kažu, dodajući kako im je vlasnik kuće za odmor na odlasku donio limuna i rajčica iz svog vrta.
»Prijateljski, ali se ne osjećaš stvarno zaštićen«, komentiraju. Prepričavajući, pak, dogodovštine na povratku kući u Njemačku, RTL-ovi novinari su podsjetili kako se svi koji uđu u Njemačku mogu besplatno testirati u roku od 72 sata. Prema saveznom Ministarstvu zdravstva, trebaju se testirati samo oni koji su bili u rizičnom području u posljednjih 14 dana.
– U našoj grupi, međutim, postoji dogovor: Želimo biti testirani kako bismo se bez brige vratili u svakodnevni život. Putovanje zbog straha od gužvi započinje oko 22 sata. Začudo, U Hrvatskoj apsolutno nema problema. Brzo napuštamo Hrvatsku, zatim Sloveniju i konačno Austriju iza nas. Bilo je oko pet ujutro, kada smo stigli na ispitnu stanicu A3 u blizini Passaua. Unatoč tome što je jako rano ima ljudi koji žele biti testirani, kazuju reporteri navodeći kako svako kućanstvo mora ispuniti kontakt obrazac, fotografiranje je izričito zabranjeno. Između ostalog, traži se mjesto putovanja, kućnu adresu i mjesto na kojem osoba može provesti potencijalnu karantenu…
Iako svi moraju nositi maske, malo se pazi na to da li ljudi dezinficiraju ruke ili se drže na udaljenosti. Umjesto toga, ljudi za stolovima traže olovku, iako, obrazac je moguće skenirati putem QR koda i ispuniti ga putem interneta. Zatim, zaposlenik usmjerava prema testnom šatoru gdje slijedi opet čekanje. A u šatoru je četvero zaposlenika i oni ručno prenose ispunjeni obrazac u virtualni oblik. Tu se pojavljuju prve prave prepreke, jer mnogi ljudi slabo govore njemački jezik. Zaposlenici često ne mogu pročitati napisano, što opet dovodi do čekanja…
I tako je godišnji odmor za mnoge turiste naprasno i vatreno završio. Čemu se nije za čuditi obzirom na benevolentnost i neodgovorno ponašanje pojedinaca u Hrvatskoj te »labave« mjere još od početka ljeta. Bilo je samo pitanje dana kada će sezona ovako naprasno završiti, prenosi Novi list.
