Najživopisnije europsko selo danas bez turista
Prije samo nekoliko mjeseci stanovnici nevjerojatno živopisnog austrijskog sela Hallstatta raspravljali su o tome kako smanjiti priljev turista u njegove uske uličice, stiješnjene između visokih planina i blistava jezera.
Pazite što želite, kaže se. Kolapsom međunarodnog turizma zbog pandemije, nestale su i grupe koje su gušile uličice. U Hallstatt je dnevno dolazilo stotinu autobusa, a sada gotovo da nema nijednog, piše Hina.
U predvirusna vremena glavna zabrinutost mještana svodila se na to da će im selo biti pretvoreno u tematski park na otvorenom i da će postati još jedan simbol prekomjernog turizma.
S milijun posjetitelja godišnje na 750 stanovnika, selo je u broju turista po glavi stanovnika bilo u rangu Venecije i Barcelone. Na primjer, na Instagramu ima više od 600.000 fotografija Hallstatta.
Prošle godine u selo je stiglo više od 21.000 autobusa s turistima, a mnogi od njih bili su iz Azije.
Pazite što želite, kaže se. Kolapsom međunarodnog turizma zbog pandemije, nestale su i grupe koje su gušile uličice. U Hallstatt je dnevno dolazilo stotinu autobusa, a sada gotovo da nema nijednog, piše Hina.
U predvirusna vremena glavna zabrinutost mještana svodila se na to da će im selo biti pretvoreno u tematski park na otvorenom i da će postati još jedan simbol prekomjernog turizma.
S milijun posjetitelja godišnje na 750 stanovnika, selo je u broju turista po glavi stanovnika bilo u rangu Venecije i Barcelone. Na primjer, na Instagramu ima više od 600.000 fotografija Hallstatta.
Prošle godine u selo je stiglo više od 21.000 autobusa s turistima, a mnogi od njih bili su iz Azije.
NPMxv8uq23k/XwROoqpxI4I/AAAAAAAA_PE/tTVfSJjRq5suqqtS3gjCTPFZb3SZi8oMwCLcBGAsYHQ/s640/109554381-typical-austrian-houses-standing-on-the-mountain-hillside-in-alps-hallstatt-austria.jpg" width="640" />
Hallstatt je, naime, bio poprište jedne južnokorejske televizijske serije, a njegova replika od 2012. postoji u kineskoj pokrajini Guangdong što je pridonijelo rastu njegove slave u tom dijelu svijeta.
Stanovnici novonastalu situaciju iskorištavaju za raspravu o budućnosti turizma nakon otpuštanja mjera i njegovoj održivosti.
– Ako ne možete hodati ulicom zbog gužve, ako ljudi jedu dok ih drugi u njih zure čekajući svoj stol, to postaje neugodno – kaže mještanka Sylvia Skrilec. Iako je vlasnica suvenirnice i ovisi o turistima, smatra da je njih broj pretjeran.
Osamdesetogodišnja Verena Lobisser vodi hotel i također živi od turizma, ali se slaže da je turista prije virusa bilo „daleko, daleko previše”.
– Hrlili su kao pčele na med – kaže i nada se da je ova kriza ljudima otvorila oči da je Hallstatt postao žrtva vlastita uspjeha.
Razni znakovi oko sela svjedoče da zbog pretjeranog turizma ima i napetosti. „Dronovi su zabranjeni”, piše na jednom, a drugi podsjeća da „Hallstatt nije muzej”.
Otkako je Austrija ublažila mjere u svibnju, na gradskom parkiralištu ima ponešto zauzetih mjesta, ali radi se uglavnom o Austrijancima i posjetiteljima iz susjednih zemalja, navodi Hina.
– To nas podsjeća na to kako je Hallstattu nekada bilo i željeli bismo da tako i ostane – rekao je jedan mještanin penjući se stubama do svoje kuće na rubu planine.
Načelnik Alexander Scheutz razmišlja slično i misli da bi selo trebalo kvantitetu zamijeniti kvalitetom kad je turizam u pitanju. – Ali jednostavno napraviti taj prijelaz – dodaje.
Slava je pomogla da Hallstatt izbjegne depopulaciju koja pogađa mnoge druge ruralne zajednice i donijela mu je radna mjesta i prihode. Uz to, mnoge socijalne politike zapravo plaćaju turisti.
Unatoč tome, mjesni vijećnik i aktivist Friedrich Idam nije uvjeren u koristi masovnog turizma i šali se da čak ne bi trebao razgovarati s novinarima. – Svaki novi članak o selu samo pogoršava situaciju – kaže s osmijehom.
On smatra da bi se ulaz u selo trebao naplaćivati. – Znam da zvuči grubo, kao da smo muzej, ali mislim da bi to moglo biti rješenje – dodao je Idam.
Hallstatt je, naime, bio poprište jedne južnokorejske televizijske serije, a njegova replika od 2012. postoji u kineskoj pokrajini Guangdong što je pridonijelo rastu njegove slave u tom dijelu svijeta.
Stanovnici novonastalu situaciju iskorištavaju za raspravu o budućnosti turizma nakon otpuštanja mjera i njegovoj održivosti.
– Ako ne možete hodati ulicom zbog gužve, ako ljudi jedu dok ih drugi u njih zure čekajući svoj stol, to postaje neugodno – kaže mještanka Sylvia Skrilec. Iako je vlasnica suvenirnice i ovisi o turistima, smatra da je njih broj pretjeran.
Osamdesetogodišnja Verena Lobisser vodi hotel i također živi od turizma, ali se slaže da je turista prije virusa bilo „daleko, daleko previše”.
– Hrlili su kao pčele na med – kaže i nada se da je ova kriza ljudima otvorila oči da je Hallstatt postao žrtva vlastita uspjeha.
Razni znakovi oko sela svjedoče da zbog pretjeranog turizma ima i napetosti. „Dronovi su zabranjeni”, piše na jednom, a drugi podsjeća da „Hallstatt nije muzej”.
Otkako je Austrija ublažila mjere u svibnju, na gradskom parkiralištu ima ponešto zauzetih mjesta, ali radi se uglavnom o Austrijancima i posjetiteljima iz susjednih zemalja, navodi Hina.
– To nas podsjeća na to kako je Hallstattu nekada bilo i željeli bismo da tako i ostane – rekao je jedan mještanin penjući se stubama do svoje kuće na rubu planine.
Načelnik Alexander Scheutz razmišlja slično i misli da bi selo trebalo kvantitetu zamijeniti kvalitetom kad je turizam u pitanju. – Ali jednostavno napraviti taj prijelaz – dodaje.
Slava je pomogla da Hallstatt izbjegne depopulaciju koja pogađa mnoge druge ruralne zajednice i donijela mu je radna mjesta i prihode. Uz to, mnoge socijalne politike zapravo plaćaju turisti.
Unatoč tome, mjesni vijećnik i aktivist Friedrich Idam nije uvjeren u koristi masovnog turizma i šali se da čak ne bi trebao razgovarati s novinarima. – Svaki novi članak o selu samo pogoršava situaciju – kaže s osmijehom.
On smatra da bi se ulaz u selo trebao naplaćivati. – Znam da zvuči grubo, kao da smo muzej, ali mislim da bi to moglo biti rješenje – dodao je Idam.
