NAJZNAČAJNIJA ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA GRČKE

Grčka je svjetski poznata po zapanjujućoj obali i predivnim plažama, po svojim ostocima, mediteranskoj klimi i velikom broju sunčanih sati, po predivnim nijansama kristalnog mora i izvrsnoj mediteranskoj kuhinji. Međutim, putovanje u Grčku pružiće vam mnogo više od uživanja na plažama i kristalnoj vodi, naročito ako ste zaljubljenik u povijest i ako volite da istražujete drevne arheološke lokalitete.

Grčka je jedna od najvećih i najstarijih svjetskih civilizacija, a ostaci drevnih građevina mogu se danas vidjeti na svakom koraku. Zato se za čitavu Grčku s pravom kaže da je jedan veliki arheološki muzej pod otvorenim nebom.  Sa ukupno 18 lokacija svjetske kulturna baštine, bogata grčka povijest i kultura vječita je inspiracija za ljubitelje povijesti iz čitavog svijeta. Ukoliko dođete u Grčku nemojte propustiti priliku da obiđete bar neke od nebrojenih arheoloških lokaliteta, a mi ćemo vam dati prijedloge koje.

Korint je grad smješten na obali Korintskog zaljeva u Jonskom moru, na samom mjestu spajanja poluootoka Peloponeza sa kontinentalnom Grčkom. Nekoliko kilometara jugozapadno od grada u podnožju brda Akrokorint nalazi se arheološki lokalitet drevni Korint.

Na ovom lokalitetu postoje ostaci Apolonovog svetišta, najstarijeg dorskog hrama u Grčkoj podignutog oko 540. godine p.n.e., na temeljima starije građevine. Ovaj zadivljujući hram bio je okružen monolitnim stupovima, a od ukupno 42 stuba danas je sačuvano svega 7 stupova. Ovdje takođe možete vidjeti ruševine jednog rimskog hrama i mnogih drugih građevina iz antičkog i rimskog perioda, ostatke rimskih termi, dobro očuvanu Glauke fontanu iz VI stoljeća pne, ostatke ranokrišćanske bazilike, fragmente nekadašnjeg trga Agore, foruma, grčkog teatra i rimskog odeona.

Drevna Mikena, nastala sredinom drugog tisućljeća p.n.e., imala je veliku ulogu u razvoju grčke civilizacije, o čemu najbolje govori podatak da čitav jedan petostoljetni period od 1.600. do 1.100. godine pne nosi naziv Mikenski period. Grad je nesumnjivo povezan sa Homerovim epovima Ilijadom i Odisejom, koji imaju jak uticaj na europsku književnost i umjetnost već više od 3.000 godina.

Ako volite istraživati drevnu povijest, neka Mikena bude obavezna na vašem popisu mjesta koje treba posjetiti u Grčkoj.  Prođite kroz čuvenu Lavlju kapiju i uđite unutar ruševnih Kiklopskih zidina. Prošetajte drevnim ulicama Mikene, obiđite raskošnu Atrejevu riznicu gdje se nalazi grobnica slavnog mikenskog kralja Agamemnona opisanog u Homerovim epovima, istražite ostatke kraljevske palače Megarona i kraljevske grobnice, tzv. tolose.

Lindos, gradić u sjeveroistočnom dijelu otoka Rodosa, jedna je od najposjećenijih turističkih lokacija na otoku, gdje se između ostalog nalaze i brojni arheološki ostaci unutar zidina drevnog akropolja.

Akropolj u Lindosu bio je jedan od tri najstarija podignuta grada na Rodosu. Smješten je na brdu iznad današnjeg naselja, a gradili su ga svi oni koji su vladali otokom– od Dorana, preko Rimljana i Bizantijaca, pa sve do Vitezova sa Rodosa i Turaka. Na ovom nalazištu danas postoje ruševine brojnih građevina. Najveću znamenitost predstavlja dorski hram Atine Lindije, sagrađen početkom III stoljeća p.n.e., na temeljima starijeg hrama.

Osim njega, ovde se mogu vidjeti ostaci rimskog hrama iz III stoljeća, koji je bio posvećen Dioklecijanu; gradske zidine podignute u II stoljeću p.n.e.; Bizantska tvrđava, koju su 1317. godine gotovo iz temelja obnovili Vitezovi sa Rodosa; crkva Svetog Ivana iz XIII stoljeća, sagrađena na ostacima starije crkve, kao i ruševine brojnih drugih građevina.

Svjetski poznato antičko kazalište Epidaur na Peloponezu nesumnjivo spada u najznačajnije starogrčke građevine koje su i danas u funkciji. Sagrađen u IV stoljeću pne, u sklopu lječilišta i svetilišta posvećenog grčkom bogu medicine Asklepiju, amfiteatar Epidaurus danas se smatra najvećim starogrčkim kazalištem.

Međutim, jedna druga osobina čini ga još više posebnim – njegova akustičnost. Savršeno uklopljen u prirodni pejzaž, sa besprijekornim građevinskim rješenjima, Epidaur kao da je ozvučen. Čak i u najvišim redovima sjedišta, na 60 metara visine, posjetioci mogu sasvim jasno čuti bilo kakav zvuk iz najnižeg, centralnog dijela (pozornice) – od govora, do neozvučenih glazbenih instrumenata. Jasno se čuju čak i uzdasi.

Epidaur je takođe jedan od najočuvanijih drevnih amfiteatara u Grčkoj, i danas se koristi za održavanje kazališnih predstava i koncerata. Ako ste planirali ljetovanje u Grčkoj na Peloponezu, imati ćete priliku da u Epidauru posjetite ljetnji umjetnički festival  koji traje tokom čitave sezone i da prisustvujete izvedbama drevne grčke drame, koje će vas vratiti dva i po milenijuma u prošlost.

Smještena je u planinskom kraju u predivnom prirodnom okruženju četinarskih šuma, između dvije rijeke – Alfeje i Kladeje, Olimpija je još jedan grad na Peloponezu koji je obavezna grčka destinacija za ljubitelje povijesti i arheologije. U blizini grada nalazi se antička Olimpija, jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta Grčke.

Kao mjesto rođenja olimpijskih igara, najznačajnijeg sportskog natjecanja na svijetu, Olimpija je imala zaista globalni uticaj. Počevši od 776. godine pne, više od jednog milenijuma ovdje su se održavale drevne olimpijske igre, sve dok 393. godine nisu ukinute od strane imperatora Teodozija I. Održavane u čast Zeusa, igre su uključivale niz atletskih natjecanja u kojima je jedina nagrada za pobjednika bila maslinova grančica. Olimpijski plamen za potrebe modernih olimpijskih igara se i danas pali na ovom mjestu.

Uprkos brojnim zemljotresima i razranjima koje je naredio Teodosije I, Olimpija je uspjela da se očuva kroz stoljeća, i većina od nekadašnje slave ovog svjetskog kulturnog nasljeđa je i dalje očigledna. Ovdje danas možete vidjeti ruševine dva impozantna dorska hrama posvijećenih Heri i Zeusu, Fidijev atelje, ostatke luksuznog drevnog hotela Leonidaiona, zatim Filipeona jonskog hrama podignutog u čast Filipa II Makedonskog, kao i Gimnazijuma, drevnog sportskog kompleska  sagrađenog u II stoljeću  pne za potrebe održavanja olimpijskih natjecanja.

Akropolj je stjenovito brdo visoko 150 metara, sa platoom na njegovom vrhu dužine 300 i širine 150 metara, na kom je smješten kompleks svetilišta boginje Atene, sa velikim brojem znamenitih građevina neprocjenjive vrijednosti. Najstariji ostaci koji su danas vidljivi na Akropolju su zidine kojima je on bio opasan još u mikensko doba (između 16. i 11. stoljeća p.n.e.). Bedemi koji danas dominiraju kompleksom podignuti su u prvoj polovini V stoljeća p.n.e., kao uostalom i većina drugih objekata u kompleksu.

Najznačajnije građevine atenskog akroplja su Partenon, posvjećen Ateni Parteno, zaštitnici grada, izgrađen sredinom 5. stoljeća p.n.e., kao i  Erehteon, jonski hram sagrađen u kasnom V stoljeću p.n.e.

Akropolj u Ateni jedna je od najljepših drevnih ruševina, ne samo u Grčkoj, već i u čitavom svijetu. Objekti koji su podizani u njemu predstavljali su najraskošnija djela drevne grčke arhitketure sa ciljem da dočaraju svu moć Atene u vrijeme zlatnog Perikleovog doba.

Najznačajnije proročište stare Grčke, Delfi, i danas izgleda impozantno i bez obzira kakva su vaša interesovanja za arheologiju i drevne grčke građevine, sigurno će vas oduševiti.

Delfi je gradić centralne Grčke, smješten je na jugozapadnim padinama planine Parnas, 15 km sjeverno od obale Korintskog zaliva u Jonskom moru. Gradić se nalazi u prelijepom prirodnom okruženju, na mjestu sa koga se pruža fantastičan pogled na Korintski zaliv i njegovu sjevernu luku Iteju. Ono po čemu je ovo malo planinsko mjesto poznato u čitavom svijetu je arheološko nalazište Delfi, jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Grčkoj, lociran na svega nekoliko stotina metar od centra modernog Delfija prema vrhu planine Parnas.

Za stare Grke, Delfi su bili jedno od najpoštovanijh svetilišta i paganskih proročišta. Apolonovo svetište u Delfima, zajedno sa  svetištem u drevnoj Olimpiji bilo je jedno od dva  najznačajnija svetišta stare Grčke.  U drevna vremena vjerovalo se da se u Delfima nalazi centar svijeta.

Najprije su u kasnoj mikenskoj epohi Delfi bili posvećeni Geji, boginji planete Zemlje. Strašni čuvar Delfa bila je zmija Piton, jedan od Gejinih sinova. Pitona je kasnije strelom usmrtio Apolon, kako bi ga kaznio za patnje koje je nanosio njegovoj majci Leti. Na mjestu na kome je ubio pitona, kod Kastalijanskog potoka, Apolon je osnovao svetilište i proročište.

Isparenja koje je ispuštao Kastalijanski potok, pomagala su Sibili ili Pitiji, proročici iz Delfa, da pjevajući u transu predviđa budućnost. Ona je sjedjela na tronošcu, udisala isparenja i izgovarala proročanstva, koja su se najčešće odnosila na moral, religiju i politiku. Njene dvosmislene savjete i proročanstva tražile su i mnoge slavne osobe antičke Grčke, a  bila je poštovana i u Lidiji, Kariji i Egiptu. Čak su i brojni vladari donosili važne državne i vojne odluke tek nakon konsultacija sa Pitijom.

U Delfima su se održavale i Pitijske igre. One su obuhvaćale pjesnička, glazbena i sportska natjecanja, organizirana su u gimnazijumu, čiji su ostaci i danas vidljivi na lokalitetu. Pitijske igre su, poslije Olimpijskih igara, bile drugo po važnosti nadmetanje u panhelenskom svijetu.

U VIII stoljeću p.n.e. Delfe su naselili moreplovci sa Krita i od tada počinje da se širi kult Apolona, a Delfi se počinju  razvijajti kao veliko svetište i proročište. Prvi hramovi u čast boga Apolona i boginje Atene podignuti su u VII stoljeću p.n.e., da bi u II stoljeću potpuno izgubili svoj značaj. Svetište je definitivno prestalo postojati 391. godine, kada je rimski car Teodozije I naredio uništavanje svih paganskih hramova.

Arheološka istraživanja ovog lokaliteta vrše se i danas. Do sada su otkriveni ostaci kompletnog Apolonovog svetišta, drevnog izvora Kastalije, gimnaziona, stadiona, amfiteatra, Ateninog svetišta sa tolosom i riznice Atenjana.