Prije 40 godina u Vinkovcima pronađen najstariji indoeuropski kalendar

Prije 40 godina, tijekom arheoloških iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija u Vinkovcima, pronađena je neobična posuda zajedno s još nekoliko drugih artefakata. Iako arheolozi isprva nisu mogli odrediti što znače neobični ukrasi na posudi, kasnije je utvrđeno kako se radi o kalendaru.

Posuda pronađena 21. ožujka 1978. datira iz perioda Vučedolske civilizacije od prije 2600 godina p.n.e., a da se radi o kalendaru, utvrdio je poznati hrvatski arheolog Aleksandar Durman. Do otkrića je došlo tek nakon iskapanja slične posude u blizini Vukovara.

Ukrasi na posudi predstavljaju kalendar utemeljen na astralnom simbolizmu i relevantnim zviježđima za sva četiri godišnja doba. Za razliku od sumerskih ili egipatskih kalendara, ovaj kalendar nije zasnovan na kretnjama Sunca ili Mjeseca, već na zviježđima Oriona, Kasiopeje, Blizanaca, Riba, Labuda i Blizanaca.

Tijekom Vučedolske kulture, koja je prosperirala zapadno od Dunava između 3000. i 2200. g.p.n.e., godina je započinjala proljetnim ekvinocijem, kada bi se Orionov pojas nakratko pojavio posljednji put na zimskom nebu, nestajući idućih nekoliko mjeseci. „Nestanak“ Oriona na proljetni ekvinocij danas se odvija 50 dana kasnije, zbog izmijenjene precesije.

Iako je indo-europska Vučedolska civilizacija cijenila Sunce kao i brojni drugi narodi svijeta, ono se nije uzdizalo i zalazilo na istim mjestima tijekom godine, kao na ekvatoru. To je brojnim narodima sjeverne hemisfere otežavalo određivanje početaka godišnjih doba.

Zviježđe Orion vrlo lako se prepoznavalo na noćnom nebu, budući da su ga formirale tri svijetle zvijezde poredane u liniju. U području Vučedolske civilizacije, Orion bi „potonuo“ ispod horizonta i nestajao tijekom ljetnih mjeseci.

„U vremenu Vučedolske kulture, pojas Oriona, koji je dominantno zimsko zviježđe, potonuo bi ispod horizonta točno na 21. ožujka, obilježavajući tako proljetni ekvinocij,“ rekao je Durman. Tako jednostavnim uočavanjem nastao je i kalendar koji se protezao na cijelu godinu.

Kalendar je na posudi razdijeljen u četiri reda, od kojih svaki simbolizira jedno godišnje doba.

Red najbliži dnu posude predstavlja proljeće. Nažalost, posuda je djelomično oštećena te se ne mogu vidjeti svi kvadranti svakog reda, no ipak se mogu vidjeti obrisi Sunca i pojas Oriona.

Drugi red predstavlja ljeto, a u njemu se očituju zviježđa Plejade, Kasiopeje i Labuda – jednako važna zviježđa koja su koristili i Grci. Tijekom ljeta, zviježđe Kasiopeje formira pet zvijezda tvoreći slovo „W“. Kako prolazi godina, zviježđe se okreće sve dok u zimu ne tvori slovo „M“.

Prema grčkom mitu, kraljica Kasiopeja osuđena je na vezanje za svoj tron gdje će se dovijeka okretati na nebu jer je tvrdila da je njena kćer ljepša od bogova.

Treći red predstavlja jesen, a prikazuje zviježđa Plejada, Blizanaca i Pegaza. Četvrti red red predstavlja zimu, a simbolizira ga zviježđe Kasiopeje okrenuto za 180 stupnjeva te zviježđa Pegaza, Plejade te povratak Oriona.

Danas vjerojatno mnogi još uvijek ne znaju kako su Vinkovci podignuti na prostoru poznatom kao najstarije naselje u Europi, koje datira od prije 8300 godina. Toj činjenici ide u prilog i slaba promocija jednog od ključnih mjesta razvoja indo-europske civilizacije. Ipak, ne treba gubiti nadu zbog te činjenice, već učiniti više na promoviranju onoga što ove prostore čini itekako zanimljivima i pomalo mističnima.