Masivna statua muške figure, Kolos s Rodosa, bila je jedno od sedam čuda antičkog svijeta, izgrađena negdje oko 280. godine prije Krista.
Statua je ponosno stajala na grčkom otoku Rodos, a izgrađena je u čast boga sunca Heliosa. Ujedno je simbolizirala i uspješnu obranu otoka od opsade makedonskog vojskovođe Demetriusa Poliorketa u 305. godini prije nove ere. Prema legendi, narod Rodosa prodao je opremu koju su za sobom ostavili Makedonci, te su tim novcem financirali izgradnju Kolosa.
Statuu je dizajnirao grčki kipar Hares iz Lindosa, a ona sama je bila 33 metra visoka na 15 metara visokoj platformi.
Stari zapisi ne otkrivaju puno o Kolosu. Rad na statui započeo je 292. godine prije nove ere, a navodno je izrađena od željeznih šipki na koje su učvršćene mjedene ploče koje su tvorile oplošje njegovog tijela. Unutrašnjost kipa postepeno je ispunjavana kamenjem kako su napredovali radovi. Kip je stajao na postolju od bijelog mramora, na ulazu u luku Mandraki.
Trebalo je dvanaest godina da se Kolos izgradi. Kip je stajao na svom mjestu 54 godine, dok otok nije zadesio snažan potres 226. godine prije nove ere. Potres je bio tolike jačine da je izazvao velike štete na cijelom otoku, uključujući i luku.
Kip je također pretrpio ogromnu štetu, prelomio se u području koljena i čitav urušio. Prema zapisima grčkog geografa Straba, ostaci Kolosa ostali su ležati na tlu punih osam stoljeća.
Unatoč tome što je kip bio porušen, i dalje je predstavljao atrakciju, te su mnogi dolazili na Rodos da bi vidjeli njegove ostatke. Plinije Stariji, rimski filozof, komentirao je da su rijetki ljudi bili u stanju rukama obujmiti palčeve kipa, štoviše, sami prsti Kolosa bili su znatno veći od većine poznatih kipova iz tog vremena.
Rodos je 653. godine pao u ruke Arapa, koji su rastopili ostatke kipa i prodali ih židovskom trgovcu iz Edese. Trgovac je navodno došao s 900 deva kako bi odnio teret.
Planovi za izgradnju novog modernog kipa Kolosa postoje u Grčkoj već neko vrijeme. Vladini dužnosnici 2008. godine su najavili plan gradnje novog kipa, koji ne bi bio prava replika već sasvim novi kip.
Prema ideji skupine europskih arhitekata koji su 2015. godine najavili svoj projekt gradnje modernog Kolosa, „novi Kolos obuhvaćati će obje strane ulaza u luku. Okrenut prema Egejskom moru, na vrhu uzdignute ruke držati će svijetlo koje će biti vidljivo ne samo brodovima u prolazu, već skroz to turske obale, udaljene 70 kilometara. Brodovi će uplovljavati u luku prolazeći između njegovih nogu.“ Predviđeni projekt koštao bi 283 milijuna eura. Hoće li u skorijoj budućnosti doista doći do ostvarenja tog ili sličnih projekata povratka Kolosa na Rodos, tek ostaje za vidjeti.