Panteon u Parizu

Panteon u Parizu



Panteon u Parizu, prvobitno Crkva Sv. Genoveve i bila je najveća Pariška crkva i jedan od najranijih spomenika neoklasicizma.Graditi ju je počeo Germain Souflot 1757. godine, no dovršena je tek nakon njegove smrti 1792. godine. Prije no što je crkva dovršena, revolucionarna vlada koja je kontrolirala Pariz, oduzela je sve religijske predmete kako bi osigurala sredstva za javne radove.
Umjesto prodaje crkvu,kako su prvotno bili namjerili, odlučili su ipak da ga načine "Hramom Slave" za sahranu "Heroja slobode".

 Preporuka smještaja u Parizu

 Za vrijeme Napoleona (1799.-1814.) građevina je ponovno posvećena kao katolička crkva i kao takva služila je i za kralja Luja-Filipa (1830.-1834.) i Napoleona III. (1852.-1870.).
A nakon čega je ipak proglašena neopredijeljenim hramom –Panthéon.
Godine 1851. zgrada je korištena kao laboratorij za fiziku, gdje je fizičar Jean-Bernard Foucault dokazao svoju teoriju da se zemlja vrti oko svoje osi u pravcu kazaljke na satu mjereći uvijanje oratorija ispod kupole.
I danas se on nalazi na istom mjestu.
Godine 1995. pepeo Marie Curie, dobitnice nobelove nagrade za kemiju 1911. godine, premješteni su u ovaj "spomenik velikim Francuzima", postavši tako prva žena koja je tu sahranjena.
Soufflot je na svojoj crkvi želio spojiti tri tradicije: antičku rimsku arhitekturu koju je vidio na svom putu u Italiju 1749. godine; francuski i engleski barokni klasicizam; te Paladijski stil koji se upravo pojavio u Engleskoj.

 Portik je modeliran prema antičkim rimskim hramovima. Golemi stupovi portika široko su razmaknuti, što je otežalo gradnju zabata iznad njih.
Konstrukcija zgrade je vrlo smiona, stupovi koji podupiru kupolu, neobično su tanki i daju interijeru dojam prozračnosti. Kupola je verzija Wrenove kupole sv. Pavla, ali s rasponima jedinstvenog motiva.

 Preporuka smještaja u Parizu

Geometrijski centralni plan građevine nastavlja kršćansku tradiciju, ali ima uzora i u Burlingtonovoj Chiswick kući.
Na ulasku u kriptu piše vrlo motivirajuće AUX HOMMES LA PATRIE RECONNAISSANTE-DOMOVINA ZAHVALJUJE VELIKIM LJUDIMA.

 U kripti Pantheona su pokopane mnoge slavne i poznate osobe iz civilne Francuske povijesti, slično u kripti Les Invalidesa gdje su pokopane slavne vojne ličnosti.
Među kojima su Voltaire,Rousseau,Victor Hugo,Emile Zola,Jean Moulin,Louis Braille,Jean Jaures,Soufflot arhitekt Pantheona.
1907.godine pokopan je Marcellin Bertholt sa svojom suprugom sophie Berthelot.Marie Curie je pokopana 1995.godine kao sam već rekao.

 Također su tu pokopani posmrtni ostaci Geneviève de Gaulle-Anthonioz i Germaine Tillion heroine Pokreta otpora.

Jedna od zanimljivosti vezana za Pantheon i Voltairea kaže da su navodno ostatci Voltairea ukradeni od strane nekih religijskih fanatika 1814. godine i bačeni u gomilu smeća no oni su lažni.A takve glasine su rezultirale otvaranjem lijesa 1897. godine, te se je i javno potvrdilo da su njegovi ostaci još uvijek prisutni u impozantnom lijesu na samom ulazu u kriptu Pantheona.

Share this: