Konstantinov slavoluk
Taj se slavoluk spomen na Konstantinovu pobjedu nad Maksencijem 312.godine na Milvijskom mostu.Ujedno je i najočuvaniji slavoluk u Rimu.Ipak ne spominje samo Konstantina koji je i kršćanima dao 313. slobodu ispovijedanja vjere,već i vojne te političke uspijehe njegovih predšasnika i to Trajana,Hadrijana,Marka Aurelija.Jedna od teza kojima se to objašnjava jest to da se Konstantina, koji je vladao u kriznim vremenima, htjelo povezati s carevima koji su uspješno vladali u doba prosperiteta. No, neki tvrde da su onodobni umjetnici bili manje vješti od ranijih te su posegnuli za tim rješenjem kako bi se 'podigla kvaliteta'. Po trećoj pak teoriji za izradu više reljefa jednostavno nije bilo vremena, pa se 'popunilo praznine' starim i dokazanim djelima.
Konstantinov slavoluk podignut je 315.godine po Kristu,a kako se može pročitati,izgradio ga je rimski senat i puk,o čemu nam govori vjerojatno svima najpoznatija kratica S.P.Q.R.-Senatus populusque romanus.
Preporuka smještaja u Rimu
Premda natpisi ne spominju poznato Konstantinovo viđenje križa,u kojemu mu je prema legendi bilo rečeno da je njegova pobijeda u tome znaku,natpis spominje da je "potaknut božanstvom" križu vratio dostojanstvo.
Naime povijesničar Eusebije kaže u svojim spisima,da se caru Konstantinu uoči bitke protiv Maksencija ukazao križ i oko njega grčki natpis Touto nika!,što bih u prijevodu značilo Time pobjeđuj! a koji se danas obično navodi na latinskome : In hoc signo vinces.
Reljefi slavoluka
Reljefi koji prikazuju borbe s Dačanima prvotno su bili ukras Trajanova foruma dovršenog 113. godine gdje su tvorili znatno duži niz od onog koji bi se mogao sastaviti iz dijelova na Konstantinovom slavoluku i iz drugih sačuvanih fragmenata.
Preporuka smještaja u Rimu
Premda natpisi ne spominju poznato Konstantinovo viđenje križa,u kojemu mu je prema legendi bilo rečeno da je njegova pobijeda u tome znaku,natpis spominje da je "potaknut božanstvom" križu vratio dostojanstvo.
Naime povijesničar Eusebije kaže u svojim spisima,da se caru Konstantinu uoči bitke protiv Maksencija ukazao križ i oko njega grčki natpis Touto nika!,što bih u prijevodu značilo Time pobjeđuj! a koji se danas obično navodi na latinskome : In hoc signo vinces.
Reljefi slavoluka
Reljefi koji prikazuju borbe s Dačanima prvotno su bili ukras Trajanova foruma dovršenog 113. godine gdje su tvorili znatno duži niz od onog koji bi se mogao sastaviti iz dijelova na Konstantinovom slavoluku i iz drugih sačuvanih fragmenata.
Ratni prizori izmjenjuju se s scenama alegorijskog karaktera. Stil ovih reljefa na kojima su likovi tijesno zbijeni jedan uz drugog i na kojima ima više diferencijalnih slojeva nadovezuje se na flavijsku umjetnost.
Reljef koji je nekad ukrašavao slavoluk Marka Aurelija predstavlja „congiarium“,dijeljenje novca rimskom puku u povodu pobjede nad Markomanima. U dvjema zonama što su jedna nad drugom prikazan je car sa svojim pratiocima. Stupovi iza njih vjerojatno predstavljaju Faustin hram.Osam okruglih reljefa s Konstantinovog slavoluka prvotno je bilo smješteno u parovima na tetrapilonu, četverovratnom spomeniku kojim je Hadrijan ovjekovječio svoje lovačke uspjehe. Svakom lovačkom prizoru odgovara i žrtva, dva reljefa opisuju polazak u lov i žrtvovanje pri povratku.
Iz doba samog Konstantina potječu impresivni „tondi“ na užim stranama koji su prikazivali Selenu, božicu mjeseca kako zalazi, i Sola, boga sunca koje se rađa.
Vodoravni reljefni friz koji se nalazi ispod Hadrijanovih medaljona prikazuje Konstantinov govor na Forumu. Konstantin, danas bez glave, stoji na „rostri“, javnoj platformi, i drži govor. Na obja kraja platforme nalaze se skulpture Hadrijana i Marka Aurelija, careva koji su oživjeli grčki stil u rimskoj umjetnosti. Poredani u nizu s obje strane platforme su figure iza kojih su nizovi arkada i stupova. U usporedbi sa starijim reljefima, odmah se uočava manjak realizma na Konstantinovim: proporcije individualnih figura su zdepaste, njihove glave su uvećane, njihove poze se ponavljaju i klesane su mnogo pliće, tj. plošnije.
Vodoravni reljefni friz koji se nalazi ispod Hadrijanovih medaljona prikazuje Konstantinov govor na Forumu. Konstantin, danas bez glave, stoji na „rostri“, javnoj platformi, i drži govor. Na obja kraja platforme nalaze se skulpture Hadrijana i Marka Aurelija, careva koji su oživjeli grčki stil u rimskoj umjetnosti. Poredani u nizu s obje strane platforme su figure iza kojih su nizovi arkada i stupova. U usporedbi sa starijim reljefima, odmah se uočava manjak realizma na Konstantinovim: proporcije individualnih figura su zdepaste, njihove glave su uvećane, njihove poze se ponavljaju i klesane su mnogo pliće, tj. plošnije.
Prošavši slavoluk tzv.Svetim putem (Via Sacra) slijeva,sugestivno smo popratili ulaz u Forum,no brzo smo se ispravili i krenuli prema ostatcima Venerina hrama,koji su i poznati po tome da Sveti Otac obično završava pobožnost Križnog puta na Veliki Petak.
