Vatikanski muzeji se nalaze u Vatikanskoj palači koje s 1400 soba tvore izvanredno važan muzejski sklop, kako zbog množine i vrijednosti remekdjela koje su razni pape skupljali stoljećima, tako i zbog raskošnih prostorija u kojima su smještena. Vatikanske palače su veličanstveni zbir zgrada s mnogobrojnim sobama, dvoranama, muzejima, galerijama, bibliotekama, kapelama, hodnicima, dvorištima i vrtovima, bogati svakojakim umjetničkim blagom. U Vatikanske muzeje ulazi se iz Vatikanske aleje.
Jedna od najvećih kolekcija neprocjenjivih antikviteta i umjetnina na svijetu nalazi se u djelu muzeja "Pio Clementino" i muzeju "Chiaramonti".
A, najveća kolekcija talijanskih i europskih slika se čuva u 18 soba vatikanske pinakoteke.
S Vatikanskim muzejima su povezane Rafaelove sobe i Sikstinska kapela.
Muzeje smo posjetili po rasporedu koji smo imali a predhodno kupljene karte zbog bržeg ulaska u Muzeje jer je na ulasku velika gužva.Za redovno stajanje i čekanje u redu potroši se i preko 2h samo čekanja što je i previše za posjet Rimu do 3 dana.I posjetite a kao i sve poznate muzeje kada nije Nova godina,Uskrs,ili neki bitan blagdan je r su stvarno gužve poprilične a i sam posjet tada postaje lagano noćna mora...Od žele za gledanjem umjetnina i umjetnosti brzo dođete do "živčanog sloma"...
No da počnemo, prvo je na redu.
Muzej moderne umjetnosti
Jedan od sigurno zanimljivijih djelova Muzeja je muzej moderne umjetnosti koji je Papa Pavao VI. otvorio kao muzej suvremene sakralne umjetnosti 1973. Od 1973. godine do danas Mario Ferrazza je odgovoran za prikupljanje umjetnina.
Pozamašna zbirka umjetnina danas se sastoji od gotovo 800 radova od toga 250 međunarodnih poznatih umjetnika a posjeduje u kolekciji slike umjetnika kao što su(prepisah iz kataloga): Auguste Rodin, Vincent van Gogh, Paul Gauguin, Maurice Denis, Odilon Redon, Vasilij Kandinski, Marc Chagall, Paul Klee, Ernst Barlach, Max Beckmann, Otto Dix, Maurice Utrillo, Giorgio de Chirico, Giorgio Morandi, Georges Rouault, Oskar Kokoschka, Bernard Buffet, Renato Guttuso, Giacomo Balla, Francis Bacon, Giacomo Manzù, Eduardo Chillida, Salvador Dalí i Pablo Picasso.
Zatim.
Skulpturalni muzej
Jedan od zanimljivih djelova muzeja je skulpturalni muzej nazvan po dvojici papa iz 17.stoljeća Klementa XIV i Pija VI.koji su ostavili poprilično veličanstvenu i bogatu ostavštinu
Muzej skulpturalnih umjetnosti se sastoji od (opet prepisujem):
- Dvorana grčkog križa (Sala Croce Greca): ima dva porfirna sarkofaga U jednom je navodno pronađeno tijelo svete Jelene, a u drugom svete Konstancije, kćeri cara Konstantina.
- Okrugla dvorana (Sala Croce Greca): sadrži podni mozaik pronađen u Otricoliju, kolosalni "Antonijev kip" iz Palestrine, ali i veličanstvena porfirna posuda, promjera gotovo 4 metra - jamačno najbogatiji i najraskošniji izložak ove galerije.
- Galerija kipova (Galleria delle Statue): sadrži Praksitelova "Apolona Sauroktona", te elenistički reljef "Uspavana Arijadna" na kojemu Arijadna, napuštena od Tezeja, spava u nemirnoj pozi.
- Galerija poprsja (Galleria dei Busti): izloženi su portreti uglavnom iz rimskog doba(Poprsje mladog Augusta).
- Kabinet maski (Gabinetto delle Maschere): sadrži grčke kipove Afrodite i Knidske Venere.
- Dvorana Muza (Sala delle Muse): ukrašena je korintskim stupovima, kipovima i poprsjima mitskih likova. U sredini dvorane je čuveni "Belvederski torzo" iz 1. stoljeća, koji je izradio Atenjanin Apolonije.
- Dvorana životinja (Sala degli animali): sadrži reprodukcije velikog broja životinja u mramoru i alabastru (Meleagar).
Nakon toga poprilično polako na redu je, jer kako rekoh gužve su bile jakooo velike.Zapravo me fascinira broj Kineza i Koreanaca u zadnje vrijeme od Rima do Pariza preko Beča i Budimpešte,dakako nisu ni ovdje izostavljeni pa uz stanke sa njihovim vodičem stvori se poprilični "čep" i gužva.
Muzej Chiaramonti
Kojega je osnovao papa Pio VII. Chiaramonti (1800.-1823.), a u čijem sastavu su Hodnik (Corridoio), Lappidarij (Galleria Lapidaria) i Novi krak (Braccio Nuovo) u kojima se i danas odražava tipičan neoklasičan duh.
Duž Hodnika su kipovi, poprsja, sarkofazi, reljefi itd., sve u svemu – gotovo 800 raznovrsnih antičkih djela.
U Lapidariju je više od 5000 poganskih i kršćanskih natpisa.
U Novom kraku ističe se Augustov kip ( August prima porta ) pronađen 1863. na Flaminijevoj cesti u Rimu, a tu ga je postavio sam papa Pio IX.
Tu se nalazi i skulptura Kolosalna grupa "Nil",egipatska skulptura koju je, između brojnih umjetnina, August ponio kao trofej u Rim, nakon poznate bitke kod Akcija.
Muzej Gregoriano Etrusco
Muzej je osnovao papa Grgur XVI. 1836. godine. U ovom muzeju ima osam galerija a posjeduje važne komade iz etrurskih domova, koji su pronađeni za vrijeme arheoloških istraživanja iz okoline Rima i ostalih mjesta Etruščanske kulture.
Nakon male pauze došli smo puževim korakom do Muzeja Gregoriano Egiziano ili Egipatski muzej u žargonu.
Muzej Gregoriano Egiziano
Osnovao ga je papa Grgur XVI. 1839. godine.
Tu nam je svakako najviše bilo zanimljivo,jer je i jedan od razloga posjeta Vatikanskim muzejima.Pošto ovaj muzej čuva veliku zbirku staroegipatskih predmeta. Izloženi su papirusi, mumije, hijeroglifski natpisi kao i možda pored mumija najatraktivniji eksponat replika slavne Knjige mrtvih. Muzej je podijeljen u 9 soba koje su daleko najzanimljivije u cijelom nizu soba i muzeja.
Vatikanska pinakoteka
Na kraju nas je čekala već pomalo umorne od gužve i hodanja ali nikako nešto što se propušta poznata Vatikanska pinakoteka čiju je zbirku započeo skupljati još papa Pio VI., a obogatili su je njegovi nasljednici papa Pio VII. i papa Pio X. Treba još napomenuti da je godine 1936 papa Pio XI. dao izgraditi današnju zgradu u kojoj se muzej nalazi (Luca Beltrami).
Od ulaska u Muzej tj. vatikansku "Galeriji slika", po kronološkom redu se može pratiti razvoj slikarstva kroz stoljeća što je zasigurna jako zanimljivo vrsnom poznavatelju umjetnosti i to redom :
-Bizantski stil i predrenesansne slike.
-Gitto i Giottovci. Tu je moguće pratiti redom postupan nastanak i razvoj talijanske renesanse: u Sieni djelima Duccia i Simone Martina, te u Firenzi djelima Cimabuea i Giottoa (poznati Giottov Poliptih Stefaneschi je iz 1300.).
-Nakon toga slijede slike slikara iz 15. stoljeća među kojima je poznata Djevica s anđelima (Beato Angelico), tu su i Krunidba Djevice (Fra Filippo Lippi) iz 1460. naslikana za Carla Marzuppinija koji je prikazan na slici. Anđeli glazbenici (freska iz 1472.) i Portret pape Siksta IV. s Palatinom (Melozzo da Forli), kao i Sveti Jeronim (Leonardo) i Pietà (Giovanni Bellini) su iz 15. stoljeća.
-U slijedećoj izložbenoj dvorani nalaze se slike stranih slikara iz 15. stoljeća, a u drugoj poliptisi (Carlo Crivelli) kao i Tizianova djela iz 16. stoljeća.
-Perugino i Umbrijska škole su u posebnoj galeriji u slijedećoj prostoriji i to Gospa s Djetetom (Pinturicchio) i Sv.Benedikt (Perugino) su iz 1495. Perugino je na svojoj slici Uskrsnuće iz 1502. prikazao svoj autoportret na vojniku koji bježi, dok je vojniku koji spava dao lice svog učenika Rafaela, za kojega se vjeruje kako je sudjelovao u izradi ovog djela. Sveti Jerolim je rad Giovannija Santija, Rafaelova oca.(prepisao iz kataloga).
-Još jedan zanimljiv dio muzeja je svakako Rafaelova soba koja sadrži više Rafaelovih slika. Primjerice Krunidbu Djevice ,Rafael je naslikao za Maddalenu Oddi 1503. još kao devetnaestogodišnjak. Basnoslovne kreposti je naslikao 1507. kao prethodnicu Skidanja s Križa koja je u Rimskoj Galeriji Borghese. Bogorodicu od Folignoa je naslikao za Sigismonda Contija, kao njegov zavjetni dar Djevici. Tu je dakako i njegovo Uznesenje Kristovo, koje je Rafael uradio 1512., spada u najpoznatije slike na svijetu.
Galerija sadrži također i barokna djela umjetnika kao što su Anthonis Van Dyck, Pietro da Cortona, Nicolas Poussin i izvrsno Skidanje s Križa (1604.) od Caravaggia.
Nakon pinakoteke i poprilične gužve slijedio je izlaz u vt Muzeja i poslije razgleda izlazak iz Muzeja pošto smo se žurili do Vatikanskog trga i crkve Sv.Petra i Sikstinske kapele,gdje je isto bila poprilična gužva.No lakše se diše sa novinarskom akreditacijom.O sv.Petru u nastavku.
Nakon pinakoteke i poprilične gužve slijedio je izlaz u vt Muzeja i poslije razgleda izlazak iz Muzeja pošto smo se žurili do Vatikanskog trga i crkve Sv.Petra i Sikstinske kapele,gdje je isto bila poprilična gužva.No lakše se diše sa novinarskom akreditacijom.O sv.Petru u nastavku.
