Forum Romanum
Rimski forum (Forum Romanum) bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.Pod forumom se podrazumjevaju sve zgrade, spomenici i ostaci drevnih ruševina.
U vrijeme Rima što republike što carstva, Forum je bio urbano mjesto što se i danas vidi.
Slavoluke su gradili carevi u slavu velikih vojnih pobjeda. Ukupno ih ima tri, od kojih jedan, Augustov, nije sačuvan, Titov slavoluk ispred velikog Koloseuma obilježava pobjedu Rimljana u sukobu s Židovima, a treći je slavoluk Septimija Severa. Najpoznatiji hram je Saturnov, a crkva San Lorenzo in Miranda.
U vrijeme cara Augusta, Forum je dobio svoj sjaj i ljepotu, popločan je mramorom i preuređen. Za vrijeme vladavine rimskih careva poslije Augusta, Forum je služio za religiozne obrede a manje u političke svrhe, pa je i s vremenom pao i u zaborav.
U vrijeme kasne rimske Republike, Forum je naime postao mali, pa su svi vladari poslije Cezara koji je također izgradio Forum Iulium, počeli graditi svoje forume i hramove.
Tek krajem 18. stoljeća izvršena su prva arheološka iskopavanja na mjestu Forum Romanuma.
Ovdje, u podnožju brežuljka Palatin, održavali su se izbori, okupljao senat, držani su neki od najslavnijih govora, ovuda su se pobjedonosno vraćale vojske sa svojih osvajačkih pohoda!
Danas od foruma nije očuvano mnogo, ili barem ne u cijelosti.
Trg je zapravo načrčkan hramovima, crkvama i brojnim slavolucima.
Rim nam je poznat po nazivu Vječni grad.
Tu je mjesto gdje se taj vječni plamen čuvao - hram Vestalki. Vestalke su rimske svećenice koje je u dobi od 6-10 godina izabirao car. Biti izabrana bila je velika čast, a i donosilo je velike privilegije, koje nisu bile dostupne drugim ženama. Ta je dužnost trajala 30 godina, u tom su razdoblju svećenice morale živjeti u djevičanstvu, a glavna im je dužnost bila čuvati vječni plamen u hramu na Forum Romanumu. Inače, legenda kaže da su roditelji Romula i Rema, osnivača Rima, vestalka Rea Silvija i bog rata Mars, koji ju je napastovao.
No vratimo se mi na početak, poslije Trjanovog trga uputili smo se na Forum Romanum preko Cezarovog trga, no morali smo se uputiti prema Koloseju i prije ulaska u crkvu sv.Kuzme i Damjena potražiti glavni ulaz.Ulaznica od Koloseja vrijedi i za Forum, čak dva dana ako se ne stigne sve u jednom danu.No na tom prostoru oko crkve ima jedna zanimljivost Mamertinska tamnica (Carcer Tullianum) smještena točno između crkve sv.Matine i Luke i s.Josipa Tesara.Tu je svakako najzanimljiviji podrum u tufu u kojega su zatvarani osiđeni na smrt,kao što su od poznatih Gaj Grahko,Tiberijev brat:Jugurtha,numidijski kralj,zavjernik Vercingetorix i mnoštvo drugih poznatih i nepoznatih čija su imena zapisana na pločama iza ulaza, to me podsjetilo na Pariški zatvor iz vremena revolucije i godina terora.Tu je navodno po predaji bio zatvoren i zam sv.Petar,a koji je baš i u zatvoru pokrstio neke ljude.Svakako je jedno a to je da se nipošto ne može uživati u tako skučenu,mračnom i vlažnom podzemlju.
Nakon izlaska iz zatvora spontano smo prišli velikomu slavoluku Semptimija Severa i tu smo stali i eto malo razmišljali.Ovaj središnji trg Rimskoga Carstva danas ostavlja poprilično tužnu sliku nekoć neizmjerne slave,mnoštvo kamenja,razrušenih hramova i bazilika.Čak mi se čini da je nekada ovdje proticao i potočić jer je čitavo područje bilo močvarno.U IX.stoljeću prije Krista tu su se nalazili grobovi.Tarqunius Priscus(616.-579. godina prije Krista ,prvi rimski kralj etrušćanskog porijekla) isušio je močvaru kanalizacijama(tzv.Cloaca Maxima)te sagradio Jupiterov hram( poznat i pod imenom Jupiter Capitolinus).
Ovaj prostor je bio središte političkih,gospodrskih i kulturnih zbivanja.
Nakon 509. godine i osnutka republike grade se svetišta Saturna i Dioskura, a 370.nakon sukoba patrijcija i plebejaca gradi se i hram sloge(Concordia).U II.stoljeću(još uvijek smo cijelo vrijeme prije Krista) gradi se bazilika Aemillia za koju Plinije Stariji kaže da je bila jedna od triju najljepših građevina svijeta.Ime je dobila po Marku Emilu Lepidu.Čini se da je služila osobito za novčene poslove,što svjedoče i zeleni tragovi ,a upučuju na požar i na novac koji je u njemu izgorio..
Gradi se i bazilika Sempronia,te 79.Tabularium(državni arhiv).
Julije Cezar 54. gradi svoj Forum, ruši Comitium, gradi Kuriju i Rostu.
Veliki slavoluk sa početka pobuđuje mnoštvo pitanja pripada Septimiju Severu i potječe iz 203. godine poslije Krista,prikazujući svojim reljefima pobjede protiv Parta.
Visok je 21,širok 23,dubok 11 metara. Načinjen je od cigle i travertina,te obložen mramorom.
Malo dalje od ovog slavoluka vide se osam velikih stupova ,a kao ostaci Saturnovog hrama,mjesta velikih slavlja tzv.saturnalija a u doba rimske republike, a izgrađen je u V.stoljeću prije Krista.
Lijevo se nalazi Rosta( riječ koja označuje zapravo kljun broda,a budući da je pozornica bila urešena brodskim kljunom iz Ancija).To je zapravo uzdignut prostor koji je služio za govornike.Pokraj ove tribine nalazi se zapravo i najmlađi spomenik na Forumu, stup sa početka VII.stoljeća, posvećen caru Foki poznat po tome da je papi Banifaciju IV.dao Panteon za kršćansko bogoštovlje.
Ispred slavoluka je vidljiv crni kamen (Lapis niger) koji upućuje na podzemne spomenike koji čuvaju vjerojatno ostatke žrtvenika.To se mjesto naziva i Romulovim grobom, a tu je sačuvan i najstariji latinski natpis.
Najcjelovitija zgrada Foruma je zasigurno Curia, sjedište rimskog Senata.Utemeljena je za kraljevstva,obnovio ju je Silla 80.prije Krista,a zatim Cezar i nakon velikog požara 283.Dioklecijan.U VII.stoljeću papa Honorije I.pretvara ju u crkvu posvećenu sv.Hadrijanu.1937.godine crkva je sasvim uništena i vrećen je izgled stare građevine.
Veliku baziliku imena Basilica Iulia(izgrađena na mjestu spomenute Sempronije) gradi Cezar,a dovršava August.Vidljivi su također ostaci Augustova slavoluka (iz 19.godine prije Krista),Vestin hram i palača.Ispod slavoluka prolazi sveti put(via Sacra) gdje se još jedamput može vidjeti pravu rimsku cestu i prisjetiti se filmova u kojima se prikazuju slavni trenuci kada rimske trupe dolaze pred cara.
Na rasrkižju Svetog puta nalazi se Cezarov hram(podigao ga je Oktavijan August , a na tome mjestu je 19.ili 20.ožujka spaljeno Cezarevo tijelo, dok je Marko Aurelije čitao slavnu oporuku)
Pored njega se nalazi hram Kastora i Poluksa(Dioskuri), izgrađen 484.prije Krista kao ispunjenje zavijeta nakon bitke protiv Latina i Tarkvina,jer su Dioskuri prema legendi su nosili vijest u Rim,nakon što su se borili na strani Rimljana.
Pokraj Augustova hrama nalazi se i crkvica s.Marija Antiqua.To je zapravo najvažnija i najstarija kršćanska crkva na Forumu.Posvećna je prije VI.stoljeća.Obnovili su je papa Ivan VII.,Zaharija i Pavao I.te je ukrasili freskama.Najzanimljivije su zidne freskarije.
Nakon potresa i oštećenja koju su joj nanjeli Saraceni papa Lav IV. prenosi prava ove crkve na crkvu Marije Nove.
Sa trga se može vidjeti i hramm Antonina i Faustine (iz 141.prije Krista) koji u XI.stoljeću postaje kršćanskom crkvom pod imenom Sv.Lovro u Mirandi.
Okrigli hram s kupolom je hram božanskoh Romula,Maksencijeva sina koji je umro kao dječak 309.godine.
Iza te gređevine nalazi se crkva sv.Kuzme i Damjana,u kojoj su najvažnije jaslice u gradu.Unutrašnjost građevine još vrijeme XVII.stoljeća.Na njoj je najviše radio Aggrigucci,Berninijev učenik,a na stropu se vidi grb Urbana VIII.No ipak su najvrijedniji mozaici u apsidi iz VI.stoljeća koji prikazuju Krista među svecima i Feliksa VI. sa modelom crkve.
U nastavku zadivljuje dalje veličina Maksencijeve(i Konstantinove) bazilike(65x100 metara).U njezinoj se apsidi nalazila velika mramorno-brončana statua cara Konstantina,čiji se danas ostaci mogu vidjeti u dvorišu palače Conservatori( samo primjerice veličina glave je 2,6 metara a dužina stopala 2 metra).Potres u IX.stoljeću potaknuo je da se od ove bazilike uzme građevinski materijal,a već je ranije Honorije I.625.uzeo broncu,dok papa Pavao V.1613. godine jedan stup postavlja na Trg Marije Velike.Izgled stopala bio je nadahnuće mnogim građevinarima i umjetnicima u doba renesanse.
Susrećemo još jednu crkvu - sv.Franciske Rimske.Ona se naziva i "nova" jer je u X.stoljeću sagrađena na mjestu stare.U nju je uključen i oratorij sv.Petra i Pavla.Ondje je pokopana sv.Franciska inače utemeljiteljica oblata a kanonizirana je 1608.goine.Inače je ona zaštitnica automobila.Na glavnom oltaru se nalazi mozaik iz XII.stoljeća.
Iza bazilike sv.Franciske Rimske nalaze se ostaci hrama božice Venere i Rome koju je sagradio Hadrijan na mjestu dvorane Neronova Domus aurea.Hram božice Rome bio je okrenut prema Forumu, dok je Venerin gledao prema Koloseju
Na samom početku uspona prema Palatinu još na Svetoj cesti(Via sacra) srećemo se sa slavolukom cara Tita.Sagradio ga je 81.godine Domicijan bratu Titu,kako bih ovjekovječio pobijedu oca Vespasijana i brata Tita nad Židovima,što je i prokazano poprilično vjerno na reljefu koji prikazuje odnošenje sedmerokrakog svijećnjaka .
Nakon slavoluka krenuli smo uz brijeg prema brežuljku Palatinu vidjeti što nam se nudi od nekadašnje stare slave.Kaže se za Palatin da čuva najstarije rimske uspomene i da je moguća njajljepša šetnja pokraj ruševina rimskih palača u ozračju posebnog zelenila.Sreća Rismke zime nisu oštre pa je sve bilo relativno u vegetaciji.Brežuljak je zapravo trapezoidna oblika i sastoji se od tri djela :
Palatin(južna strana),
Germalus(sjeverna),
i Velia,"sedlo" koje zapravo povezuje Palatin i Eskvilin.
Ime je vjerojatno dobio prema božici pastira Pales,u čiju su se čast slavila slavlja (Palilia) koja su kasnije postala slavlja utemeljenja grada.To utemeljenje rimska historiografija stavlja na datum 21.ožujka 754.ili 753.prije Krista dakako.Ostaci groblja i nastambi nekako i potvrđuju i datiraju vrijeme VIII.stoljeće.Odatle se naselje štirilo dalje na okolne brežuljke.
Osim hramova i javnih zgrada ovdje su boravišta poznatih pojedinaca,kao što su Hortenzije,Kras,Ciceron,Agripa,Druz,Katul, a tu je svakako za napomenuti rođen i August Oktavijan.
Oktavijan je kasnije sebi sagradio kuću poslije koje su kasnije pokraj nje sagrađene Tiberijeva i Flavijevska palača koja je bila Domus Augustana tj.sjedište rimskih careva.Kasnije premda je to neko vrijeme bila prijestolnica gotskih kraljeva i bizantskih egzarha i careva novog Zapadnog Carstva sve do Otona III.,ovo je mjesto zapravo sve više pustjelo u odnosu na sjaj i slavu za vrijeme Julijevaca i Flavijevaca.
Poslije 1000. nicale su samostani,crkve,vrtovi,utvrde.Obitelj Frangipani izgradila je i svoj dvorac.U XVI.stoljeću tu su i Farnezijanski vrtovi,zapravo kao prvi botanički vrt na svijetu.U XVIII.stoljeću započinju iskapanja,ali sustavno iskapanje započinje tek s Napoleonom III.,poslije 1860.godine.
Samo je područje zapravo višeslojno.Najprije se ulazi u prostor koji se i danas naziva Farnezijevim vrtovima a koji se nalaze dijelom na Kaligulnoj i Tiberijevoj palači.silazi se zatim spontano zapadnim djelom do područja gdje predaja pokazuje romulovu i Livijinu kuću.Romulova je kuća pokraj staroga Cibelina( Magna Mater) hrama, izgrađena 208.godine prije Krista,da bih se spomenuo spomenuti već crni kamen.Ta je kuća vezana uz kriptoportik,a na prijelazu iz te zgrade u Flavijevsku palaču nalazio se hram Jupitera pobjednika ili Apolona.Flavijevska kuća je u sebi imala jednu baziliku,kraljevsku aulu te lalarium,zapravo nekakvu vrstu privatnog hrama.
Od svega je zapravo najdojmljivija središnja zgrada Domus Augustana -Carska kuća,s predivnim pogledom na Circus Maximus( o njemu poslije u poslebnom tekstu).Na toj strani je i Paedogogium, neka vrsta kuće carskih paževa.
U nastavku je Antiguarium sa zbirkom različitih iskopina, a tu je i jedan grafit skinut upravo sa kuće paževa ,famozni "grafit Raspetoga".To je zapravo bila rugalica kršćanima,jer je nacrtan križ,na njemu raspet čovjek s magarećom glavom,a ispod piše Aleksamenos se klanja svom bogu.
Na tu se carsku palaču naslanja sa desne strane prema Koloseju Dominicijanov stadion za koji se ne zna da li je imao javni ili privatni karakret, dakako to nije stadion kakav možda zvuči niti je velika površina.
No unutar stadiona se nalazi tzv."Teodorikov okvir" koji je obično služio u ranom srednjem vijeku za konjaništvo.U nastavku stadiona na njega se naslanjaju palača terme Septimija Severa,a pokraj nje je terasa s koje puca izvrstan pogled na Celij i na okolni prostor koji je impresivan pred zalazak sunca( imali smo sunca ).Na izlasku s Palatina najprije se prolazi pokraj vrkve sv.Bonaventure,te crkve sv.Sebastijana i ponovno pokraj Titovog slavoluka Via Sacrom desno izađe pred Kolosej , a zatim se ulicom Fori Imperijali pođe uz vanjski zid Maksencijeve bazilike pokraj koje se nalaze zemljovidi, vrlo zanimljiv detalj jer pokazuju razvoj Rimskog carstva.Nakon toga smo se uputili prema Koloseju.
Provjerite dostupnost i kupte on line kartu:
U nastavku zadivljuje dalje veličina Maksencijeve(i Konstantinove) bazilike(65x100 metara).U njezinoj se apsidi nalazila velika mramorno-brončana statua cara Konstantina,čiji se danas ostaci mogu vidjeti u dvorišu palače Conservatori( samo primjerice veličina glave je 2,6 metara a dužina stopala 2 metra).Potres u IX.stoljeću potaknuo je da se od ove bazilike uzme građevinski materijal,a već je ranije Honorije I.625.uzeo broncu,dok papa Pavao V.1613. godine jedan stup postavlja na Trg Marije Velike.Izgled stopala bio je nadahnuće mnogim građevinarima i umjetnicima u doba renesanse.
Susrećemo još jednu crkvu - sv.Franciske Rimske.Ona se naziva i "nova" jer je u X.stoljeću sagrađena na mjestu stare.U nju je uključen i oratorij sv.Petra i Pavla.Ondje je pokopana sv.Franciska inače utemeljiteljica oblata a kanonizirana je 1608.goine.Inače je ona zaštitnica automobila.Na glavnom oltaru se nalazi mozaik iz XII.stoljeća.
Iza bazilike sv.Franciske Rimske nalaze se ostaci hrama božice Venere i Rome koju je sagradio Hadrijan na mjestu dvorane Neronova Domus aurea.Hram božice Rome bio je okrenut prema Forumu, dok je Venerin gledao prema Koloseju
Na samom početku uspona prema Palatinu još na Svetoj cesti(Via sacra) srećemo se sa slavolukom cara Tita.Sagradio ga je 81.godine Domicijan bratu Titu,kako bih ovjekovječio pobijedu oca Vespasijana i brata Tita nad Židovima,što je i prokazano poprilično vjerno na reljefu koji prikazuje odnošenje sedmerokrakog svijećnjaka .
Nakon slavoluka krenuli smo uz brijeg prema brežuljku Palatinu vidjeti što nam se nudi od nekadašnje stare slave.Kaže se za Palatin da čuva najstarije rimske uspomene i da je moguća njajljepša šetnja pokraj ruševina rimskih palača u ozračju posebnog zelenila.Sreća Rismke zime nisu oštre pa je sve bilo relativno u vegetaciji.Brežuljak je zapravo trapezoidna oblika i sastoji se od tri djela :
Palatin(južna strana),
Germalus(sjeverna),
i Velia,"sedlo" koje zapravo povezuje Palatin i Eskvilin.
Ime je vjerojatno dobio prema božici pastira Pales,u čiju su se čast slavila slavlja (Palilia) koja su kasnije postala slavlja utemeljenja grada.To utemeljenje rimska historiografija stavlja na datum 21.ožujka 754.ili 753.prije Krista dakako.Ostaci groblja i nastambi nekako i potvrđuju i datiraju vrijeme VIII.stoljeće.Odatle se naselje štirilo dalje na okolne brežuljke.
Osim hramova i javnih zgrada ovdje su boravišta poznatih pojedinaca,kao što su Hortenzije,Kras,Ciceron,Agripa,Druz,Katul, a tu je svakako za napomenuti rođen i August Oktavijan.
Oktavijan je kasnije sebi sagradio kuću poslije koje su kasnije pokraj nje sagrađene Tiberijeva i Flavijevska palača koja je bila Domus Augustana tj.sjedište rimskih careva.Kasnije premda je to neko vrijeme bila prijestolnica gotskih kraljeva i bizantskih egzarha i careva novog Zapadnog Carstva sve do Otona III.,ovo je mjesto zapravo sve više pustjelo u odnosu na sjaj i slavu za vrijeme Julijevaca i Flavijevaca.
Poslije 1000. nicale su samostani,crkve,vrtovi,utvrde.Obitelj Frangipani izgradila je i svoj dvorac.U XVI.stoljeću tu su i Farnezijanski vrtovi,zapravo kao prvi botanički vrt na svijetu.U XVIII.stoljeću započinju iskapanja,ali sustavno iskapanje započinje tek s Napoleonom III.,poslije 1860.godine.
Samo je područje zapravo višeslojno.Najprije se ulazi u prostor koji se i danas naziva Farnezijevim vrtovima a koji se nalaze dijelom na Kaligulnoj i Tiberijevoj palači.silazi se zatim spontano zapadnim djelom do područja gdje predaja pokazuje romulovu i Livijinu kuću.Romulova je kuća pokraj staroga Cibelina( Magna Mater) hrama, izgrađena 208.godine prije Krista,da bih se spomenuo spomenuti već crni kamen.Ta je kuća vezana uz kriptoportik,a na prijelazu iz te zgrade u Flavijevsku palaču nalazio se hram Jupitera pobjednika ili Apolona.Flavijevska kuća je u sebi imala jednu baziliku,kraljevsku aulu te lalarium,zapravo nekakvu vrstu privatnog hrama.
Od svega je zapravo najdojmljivija središnja zgrada Domus Augustana -Carska kuća,s predivnim pogledom na Circus Maximus( o njemu poslije u poslebnom tekstu).Na toj strani je i Paedogogium, neka vrsta kuće carskih paževa.
U nastavku je Antiguarium sa zbirkom različitih iskopina, a tu je i jedan grafit skinut upravo sa kuće paževa ,famozni "grafit Raspetoga".To je zapravo bila rugalica kršćanima,jer je nacrtan križ,na njemu raspet čovjek s magarećom glavom,a ispod piše Aleksamenos se klanja svom bogu.
Na tu se carsku palaču naslanja sa desne strane prema Koloseju Dominicijanov stadion za koji se ne zna da li je imao javni ili privatni karakret, dakako to nije stadion kakav možda zvuči niti je velika površina.
No unutar stadiona se nalazi tzv."Teodorikov okvir" koji je obično služio u ranom srednjem vijeku za konjaništvo.U nastavku stadiona na njega se naslanjaju palača terme Septimija Severa,a pokraj nje je terasa s koje puca izvrstan pogled na Celij i na okolni prostor koji je impresivan pred zalazak sunca( imali smo sunca ).Na izlasku s Palatina najprije se prolazi pokraj vrkve sv.Bonaventure,te crkve sv.Sebastijana i ponovno pokraj Titovog slavoluka Via Sacrom desno izađe pred Kolosej , a zatim se ulicom Fori Imperijali pođe uz vanjski zid Maksencijeve bazilike pokraj koje se nalaze zemljovidi, vrlo zanimljiv detalj jer pokazuju razvoj Rimskog carstva.Nakon toga smo se uputili prema Koloseju.
Provjerite dostupnost i kupte on line kartu:
 bio je središte političkog, pravnog, gospodarskog, kulturnog i religioznog života drevnog Rima.Pod foru...){kind=link}