Dnevnik sa putovanja

Dok jesen boji pariško nebo u zlatne i grimizne nijanse, srce europske magije, Disneyland Paris, ponovno se pretvorilo u spektakularno i "mwah-ha-ha-sretno" igralište. Ovogodišnji Disney Halloween Festival (Festival vještica) nudi savršenu mješavinu uzbuđenja, smijeha i sablasnih iznenađenja, pozivajući posjetitelje da se pridruže "Mischief Makers" (Izazivačima nestašluka) ili se suoče s "Villainous Masters" (Zlim gospodarima).

Činjenice i datumi: Vaš vodič za sablasnu sezonu 2025.

Disneyland Paris, turističko odredište broj jedan u Europi, sastoji se od dva tematska parka (Disneyland Park i Walt Disney Studios Park) te niza hotela i mjesta za zabavu. Park je otvoren 1992. godine i od tada je dom bezvremenske magije, ali i sezonskih proslava.

Disney Halloween Festival 2025. traje od 1. listopada do 2. studenoga 2025. Cijeli Disneyland Park pretvara se u scenu iz bajke ukrašenu bundevama u boji, preslatkim duhovima i vijencima jesenskog lišća.

Najvažnije zanimljivosti Halloweena 2025.

Mickey's Halloween Celebration Cavalcade (Mickeyjeva proslava vještica): Pripazite na ovu živahnu povorku u kojoj Mickey i Prijatelji, prerušeni u vesele vještičje šaljivdžije, klize niz paradnu rutu. Očekujte nova lica i nove odore za 2025., uključujući Chip 'n' Dale u novim kostimima i povratak trojca The Three Caballeros (José Carioca i Panchito pridružuju se Donaldu Ducku).

Susreti s Disney Zločincima: Najhrabriji posjetitelji mogu potražiti Zle Gospodare poput Maleficent, Kapetana Kuke, Cruelle i Kraljice Srca, koji su spremni za nestašluke i savršene "zle" fotografije.

Jack Skellington i Sally: Obožavatelji Tima Burtona mogu se susresti s Kraljem Bundeva (Jack Skellington) i njegovom prijateljicom Sally iz "Predbožićne Noćne More" u posebnom prostoru u Frontierlandu. Jack navodno ima i novi izgled za 2025. godinu!

Projekcije na Main Streetu, U.S.A.: Svake večeri, Main Street, U.S.A. doslovno "oživi" na posve novi način s fascinantnim spektralnim projekcijama koje uranjaju posjetitelje u magičnu, ali pomalo nestašnu noćnu atmosferu.

Unlucky Nugget Saloon (Nesretni Grumen Salon): Po prvi put, restoran The Lucky Nugget Saloon u Frontierlandu pretvara se u The Unlucky Nugget Saloon. Ovo je ukleta priča inspirirana legendarnom atrakcijom Phantom Manor (Fantomski dvorac), a priča govori o svadbenoj gozbi koja se nikada nije održala za Mélanie Ravenswood. Restoran nudi sablasni dekor i tematski jelovnik.

Noć Vještica (31. listopada): Na samu Noć Vještica, Park nudi produženo radno vrijeme, sve do 23:00 sata. To je jedini dan kada su i odrasli pozvani da se kostimiraju (uz ograničenja: bez nošenja maski preko lica i bez ometanja iskustva drugih posjetitelja).

Priče i povijest sablasne atmosfere

Halloween u Disneylandu nije samo dekoracija; on je duboko isprepleten s bogatom pričom parka.

Priča o Phantom Manoru i "Unlucky Nugget"

Disneyland Paris ima jedinstvenu priču za svoju verziju Haunted Mansion (Uklete vile), poznatu kao Phantom Manor. Priča se vrti oko obitelji Ravenswood i njihove kćeri, Mélanie. Henry Ravenswood je nakon pronalaska zlata osnovao grad Thunder Mesa (gdje se danas nalazi Frontierland). Njegova kći, Mélanie, trebala se udati, ali njezini su se prosci nizali i nestajali pod zagonetnim okolnostima. Mnogi vjeruju da ih je ubio osvetoljubivi Fantom.

Preobrazba Lucky Nugget Saloona u Unlucky Nugget Saloon za Halloween 2025. godine nadovezuje se na ovu priču. Navodno je u salonu trebala biti održana gozba u čast vjenčanja Mélanie, ali je neobjašnjivo propao, zbog čega su ga mještani preimenovali u "Nesretni Grumen". Posjetiteljima se nudi prilika da zakorače u ukleto blagovanje koje se nikada nije održalo.

Duh "Pumpkin Men"

Originalna povijest Halloweena u Disneyland Paris je također imala svoju jedinstvenu legendu. Na početku sezone, park je oživljavao priču o Pumpkin Men (Ljudima od Bundeve), živahnim stvorenjima koja izviru iz vinove loze i posvećena su bojanju svega u najsjajniju narančastu boju.

Ova stvorenja su koristila "Pumpkin Paint Pit" (Jam za boju od bundeve) blizu Big Thunder Mountain, boreći se s "Spooky Specter Slime" (Sablasnim sluzavim duhom) kako bi donijeli veselu, narančastu čaroliju u Park. Iako su se elementi proslave mijenjali tijekom godina, duh vesele, nestašne sablasnosti ostao je središnji dio Festivala.

Turističke informacije i kako doći do Disneylanda

Disneyland Paris nalazi se u Marne-la-Vallée, otprilike 32 km istočno od Pariza, što ga čini idealnim mjestom za jednodnevni izlet iz francuske prijestolnice ili za dulji boravak.

Kako doći do Disneylanda iz Pariza

1. Vlakom (RER A): Najlakši i najbrži način

Linija: Uzmite regionalni vlak RER A iz središnjeg Pariza (stanice poput Charles-de-Gaulle-Étoile, Auber, Châtelet-Les Halles, Gare de Lyon ili Nation).

Stanica: Krajnja stanica je Marne-la-Vallée Chessy, a putovanje traje oko 35-40 minuta.

Stanica RER A je udaljena samo 2 minute hoda od ulaza u Disneyland Park i Walt Disney Studios Park.

2. Autobusom (Disneyland Paris Express):

Disneyland Paris Express nudi direktne shuttle buseve od glavnih lokacija u Parizu (npr. Gare du Nord, Eiffelov toranj, Opéra).

Ova opcija nudi praktičnost direktnog prijevoza, često s kupnjom ulaznice za Park.

3. Automobilom:

Putovanje traje oko 40 minuta, ovisno o prometu. Dostupno je veliko parkiralište. Gosti Disney hotela imaju besplatan parking.

Savjeti za uživljavanje u Halloween sezonu

Rezervirajte Rano: Halloween je jedna od najpopularnijih sezona za posjet Disneylandu Paris. Preporučuje se rano rezerviranje ulaznica i smještaja.

Odsjednite u Disney Hotelu: Boravak u jednom od Disney hotela omogućuje vam pogodnosti poput "Extra Magic Hours" (Dodatni magični sati), što znači raniji ulazak u Park prije službenog otvaranja.

Posjetite Atrakcije s Jezivom Tematikom: Osvježite svoje strahove u atrakcijama poput Phantom Manor(Fantomski dvorac) ili The Twilight Zone Tower of Terror u Walt Disney Studios Parku.

Disneyland Paris u listopadu nije samo turistička atrakcija, već potpuno tematsko iskustvo. Bilo da volite vesele nestašluke ili susrete sa zlim majstorima, Disney Halloween Festival 2025. obećava recept za vraški zabavnu avanturukoju ne smijete propustiti.

Dok se večernja svjetla pale Parizom, malo je mjesta koja odišu takvom grandioznošću i skrivenom jezom kao Place de la Concorde. Na prvi pogled, ovo je oličenje pariške elegancije: golem, otvoren prostor koji povezuje Vrtove Tuileries s Elizejskim poljanama, ukrašen raskošnim fontanama i drevnim egipatskim obeliskom koji se uzdiže prema nebu.

No, ispod ove blistave površine leži povijest ispisana krvlju. Ovo je trg koji je mijenjao imena kao što je mijenjao sudbine, mjesto gdje je kraljevska slava ustuknula pred oštricom giljotine. Posjetili smo ovaj najveći pariški trg kako bismo istražili njegovu fascinantnu i zastrašujuću preobrazbu.

Od kraljevskog trga do pozornice terora

Trg je nastao sredinom 18. stoljeća, a dizajnirao ga je kraljevski arhitekt Ange-Jacques Gabriel. Prvotno je nazvan Place Louis XV i u njegovom središtu se nalazila velebna konjanička statua kralja. Bio je to simbol apsolutne monarhije i moći. No, samo nekoliko desetljeća kasnije, Francuska revolucija pretvorila ga je u svoju najkrvaviju pozornicu.

Kraljeva statua je srušena, a trg je preimenovan u Place de la Révolution. Na mjesto gdje je stajao kralj postavljena je zloglasna giljotina. Tijekom Jakobinskog terora (1793.-1794.), ovdje je pogubljeno više od 1.200 ljudi.

Zrak, koji danas ispunjava buka prometa i žamor turista, tada je bio ispunjen klicanjem gomile i zvukom "nacionalne britve". Ovdje su svoje živote pod oštricom giljotine skončali kralj Luj XVI., njegova supruga kraljica Marija Antoaneta, ali i sami vođe revolucije poput Dantona i Robespierrea, postavši žrtve terora koji su sami pokrenuli.

Obelisk iz Luksora – spomenik pomirenja

Nakon što je revolucija pojela svoju djecu, Francuska je desetljećima tražila način kako zalijеčiti rane i pomiriti se sa svojom prošlošću. Kako bi se izbjeglo postavljanje bilo kakvog spomenika koji bi favorizirao rojaliste, revolucionare ili bonapartiste, kralj Luj-Filip prihvatio je spektakularan dar od egipatskog potkralja Muhameda Alija.

Tako je 1836. godine u središte trga, na mjesto gdje su stajali i kralj i giljotina, postavljen Obelisk iz Luksora.

Drevni Div: Obelisk od ružičastog granita star je više od 3.300 godina i potječe iz hrama Ramzesa II. u Luksoru. Njegovo transportiranje iz Egipta i postavljanje u Parizu bio je kolosalan inženjerski pothvat tog vremena.

Simbol Neutralnosti: Kao drevni, apolitični i ne-francuski spomenik, obelisk je bio savršeno rješenje. On ne slavi nijednu stranu, već stoji kao nijemi, vječni svjedok povijesti koja se odvijala oko njega.

Zlatni Vrh: Originalni vrh obeliska, piramidion, ukraden je stoljećima ranije. Francuska je 1998. godine, kao simboličnu gestu, na vrh postavila novi, pozlaćeni piramidion koji danas blista na suncu.

Nakon postavljanja obeliska, trg je konačno dobio svoje današnje ime – Place de la Concorde (Trg sloge), kao izraz nade u mirnu budućnost.

Umjetnost vode i svjetla

U isto vrijeme kada je postavljen obelisk, arhitekt Jacques Ignace Hittorff redizajnirao je trg, dodavši mu dva monumentalna djela koja ga krase i danas:

Fontane: Dvije veličanstvene fontane, Fontana rijeka (Fontaine des Fleuves) i Fontana mora (Fontaine des Mers), inspirirane su fontanama s Trga sv. Petra u Rimu i predstavljaju remek-djela svog vremena.

Statue gradova: U osam kutova trga postavljene su statue koje alegorijski predstavljaju osam velikih francuskih gradova: Lille, Strasbourg, Lyon, Marseille, Bordeaux, Nantes, Brest i Rouen.

Uz statuu Strasbourga veže se zanimljiva priča: nakon što je Francuska izgubila pokrajinu Alsace-Lorraine od Njemačke 1871., statua je desetljećima bila prekrivena crnim velom i vijencima, sve do povratka pokrajine Francuskoj nakon Prvog svjetskog rata.

Concorde danas – žila kucavica Pariza

Danas je Place de la Concorde prije svega jedna od najprometnijih prometnih točaka u Parizu. Ali i dalje je mjesto od velike nacionalne važnosti. Ovdje završava vojna parada za Dan Bastilje 14. srpnja, a trg je i ciljna ravnina slavne biciklističke utrke Tour de France.

S njega se pružaju neki od najljepših pogleda u Parizu: na istok prema Vrtovima Tuileries i Louvreu, na zapad niz Elizejske poljane do Slavoluka pobjede, na sjever prema Crkvi Madeleine i na jug preko rijeke Seine do zgrade Nacionalne skupštine.

Turističke informacije: Vaš susret s poviješću

Lokacija: Place de la Concorde, 75008 Pariz, Francuska.

Kako doći:
Metro: Najjednostavniji način. Postaja Concorde (linije 1, 8 i 12) nalazi se izravno na trgu.

Cijena po danu:

Cijena po danu: Posjet i šetnja trgom Place de la Concorde su potpuno besplatni.

Savjet za posjetitelje:
Posjetite trg i danju, kada možete cijeniti detalje na obelisku i fontanama, ali i noću, kada su spomenici spektakularno osvijetljeni.
Budite izuzetno oprezni prilikom kretanja po trgu i prelaska ceste, jer je promet vrlo gust i kaotičan.

Place de la Concorde je paradoksalno mjesto – istovremeno prelijepo i zastrašujuće. To je podsjetnik da se ispod najljepših gradskih fasada često kriju najburnije priče. Šetnja ovim trgom nije samo divljenje umjetnosti, već i tiho odavanje počasti povijesti koja je oblikovala ne samo Pariz, već i moderni svijet

Dok je jesenja kiša nježno rominjala po Elizejskim poljanama, svjetla jednog zdanja sjale su jače od svih drugih. To je Pavillon Gabriel, povijesni paviljon skriven u zelenilu najpoznatije pariške avenije, koji je večer, 27. rujna 2025., postao pozornica za jednu od najekskluzivnijih večeri u godini – svečanu dodjelu nagrada "Silmo d'Or". U svijetu gdje se cijene izvrsnost, tradicija i inovacija, ova nagrada je ekvivalent Oscaru. Ekskluzivno smo bili unutar ovog hrama glamura i umjetnosti kako bismo zabilježili trenutke koji slave najbolje od najboljih.

Pavillon Gabriel – pozornica za besmrtne

Sama lokacija odaje ton večeri. Pavillon Gabriel, sagrađen za vrijeme Drugog carstva Napoleona III., oduvijek je bio mjesto za najprestižnija pariška okupljanja. Njegovim raskošnim dvoranama, ukrašenim kristalnim lusterima i pozlaćenim detaljima, upravlja legendarna catering i event kuća Potel et Chabot, sinonim za francusku gastronomiju i umjetnost još od 1820. godine.

Ovom prigodom, njihova reputacija blista u punom sjaju, pretvarajući paviljon u sanjivu kulisu za proslavu uspjeha.

"Silmo d'Or" – više od nagrade, pečat izvrsnosti

Nagrada "Silmo d'Or" nije tek još jedna statua na polici. Utemeljena 1994. godine, ova međunarodna nagrada slavi majstore zanata – one pojedince i kuće koji svojim radom pomiču granice u svijetu luksuzne izrade, čuvajući pritom dragocjenu baštinu."Silmo d'Or" odaje priznanje strpljenju, viziji i beskompromisnoj posvećenosti kvaliteti. Dobiti ovu nagradu znači ući u panteon suvremenih legendi Optičke industrije.

Večer satkana od snova i okusa

Atmosfera unutar paviljona je električna. Zrakom se miješaju note skupocjenih parfema i tihi žamor razgovora na desetak svjetskih jezika.

Dame u večernjim toaletama i gospoda u besprijekornim odijelima kreću se prostorom, dok bljeskovi diskretnih fotografa ovjekovječuju trenutke. Dekoracija je suptilna, ali moćna – aranžmani bijelih orhideja i ruža prelijevaju se s elegantno postavljenih stolova, na kojima blista srebrnina i najfiniji porculan.

Gastronomija, pod ravnanjem Potel et Chabota, je umjetnost za sebe. Svaki slijed je pomno osmišljena simfonija jesenskih okusa, predstavljena na tanjuru s preciznošću slikara. Nije to samo večera, već kulinarsko putovanje koje savršeno nadopunjuje temu večeri – slavlje savršenstva.

Vrhunac večeri, naravno, bila je sama ceremonija. Kroz program je vodila elegantna francuska voditeljica a pljesak je ispunio dvoranu kada su proglašeni pobjednici:

Nagradu The International Optician of the Year (IOA) dobio je renomirani Blair Wong, čiji je skromni naklon i govor o desetljećima provedenim u usavršavanju dirnuo sve prisutne.

U kategoriji inovacije, nagradu je odnijela : Smart Eyewear
EssilorLuxottica - "Nuance Audio"

U kategoriji SUNGLASSES « EYEWEAR DESIGNER » nagradu je odnijela Design Eyewear Group - "Flare" Face à Face

U kategoriji CATEGORY: MATERIAL & EQUIPMENT nagradu je odnijela ACEP - "Smart Mirror AI"

U kategoriji Jury's special prize nagradu je odnijela Sapiens - "ER-1813 M"

U kategoriji CATEGORY: TECHNOLOGICAL INNOVATION IN EYEWEAR nagradu je odnijela QED Eyewear - "Phi"

Informacije i zanimljivosti

Lokacija: Pavillon Gabriel, Jardins des Champs-Élysées, Carré des Ambassadeurs, 75008 Pariz, Francuska.

Priroda događaja: Dodjela nagrada "Silmo d'Or" je privatan događaj, isključivo za pozvane goste, što ga čini jednim od najpoželjnijih pozivnica u pariškom društvenom kalendaru.

Umjetnost organizacije: Potel et Chabot, koji su večeras ugostili elitu, poznati su po tome što su organizirali neke od najvažnijih događaja u povijesti, uključujući proslave za kraljeve, predsjednike i otvaranje Eiffelovog tornja.

Jedna zanimljivost. Iako se radi o događaju zatvorenog tipa na koji se bez pozivnice organizatora(fotografija dolje) ne može prisustvovati, zanimljivost je da se u krugovima organizatora luksuznih događanja procjenjuje da trošak ovakve gala večere, uključujući vrhunsku gastronomiju Potel et Chabota, ekskluzivni prostor, dekor i program, iznosi između 1.500 € i 2.500 € po uzvaniku.

Dok su se posljednji gosti gubili u pariškoj noći, a svjetla Pavillona Gabriel polako trnula, ostao je osjećaj da smo svjedočili nečemu posebnom.

Večer dodjele "Silmo d'Or" nije bila samo proslava tehnološkog bogatstva, već slavlje ljudskog duha – njegove sposobnosti da stvara ljepotu, čuva tradiciju i teži savršenstvu.

U svijetu koji se kreće sve brže, ova zlatna noć bila je podsjetnik na vrijednost onoga što traje vječno.

U elegantnoj četvrti Saint-Germain-des-Prés, samo nekoliko koraka od bučnih bulevara i vreve Luksemburškog parka, uzdiže se kameni div koji Parizom dominira u tihoj veličanstvenosti. To je crkva Saint-Sulpice. Iako je druga najveća crkva u gradu, odmah iza Notre-Damea, ona često ostaje izvan utabanih turističkih staza, čuvajući svoje brojne tajne za one koji odluče zaviriti iza njezine neobične, asimetrične fasade. Posjetili smo ovaj hram umjetnosti, znanosti i pop-kulturnih mitova kako bismo otkrili zašto je Saint-Sulpice mnogo više od obične crkve.

Stoljeće gradnje i revolucionarni ožiljci

Priča o Saint-Sulpiceu priča je o strpljenju i prekidima. Gradnja današnje crkve započela je 1646. na temeljima starije romaničke crkve, no trajala je više od 140 godina, s brojnim stankama i promjenama arhitekata. Upravo ta duga povijest gradnje objašnjava njezinu najprepoznatljiviju karakteristiku – nesparene tornjeve.

Monumentalnu barokno-klasicističku fasadu dizajnirao je Giovanni Servandoni. Plan je bio da je krase dva identična, elegantna tornja. Sjeverni toranj dovršio je Jean-Chalgrin u neoklasičnom stilu krajem 18. stoljeća. Međutim, prije nego što je južni toranj mogao biti dovršen na isti način, izbila je Francuska revolucija. Radovi su naglo prekinuti, a južni toranj ostao je niži i jednostavnijeg dizajna, kao trajni ožiljak i svjedok burnih vremena. Ova "savršena nesavršenost" danas crkvi daje jedinstven i nezaboravan karakter.

Skrivena riznica umjetnosti: Od Delacroixa do Velikih Orgulja

Unutrašnjost crkve je zapanjujuća svojom veličinom i prozračnošću, ali njezino pravo blago krije se u kapelama.

Freske Eugènea Delacroixa: U prvoj kapeli s desne strane, Kapeli svetih anđela (Chapelle des Saints-Anges), nalaze se tri remek-djela romantičarskog slikara Eugènea Delacroixa. Zidne slike Jakov se bori s anđelom i Heliodor protjeran iz hrama te stropna slika Sveti Mihael pobjeđuje demona smatraju se njegovim duhovnim testamentom. Njihova dramatičnost, snažne boje i dinamične kompozicije ostavljaju posjetitelje bez daha.

Velike orgulje: Saint-Sulpice je dom jednih od najpoznatijih orgulja na svijetu. Izgradio ih je legendarni graditelj orgulja Aristide Cavaillé-Coll 1862. godine, a sa svojih 6.600 cijevi, one su pravo remek-djelo zvuka i inženjerstva. Mnogi najveći svjetski orguljaši smatrali su čašću svirati na njima, a ta tradicija živi i danas.

Gnomon – Istina iza "Da Vincijevog Koda"

Za milijune čitatelja diljem svijeta, Saint-Sulpice je postala poznata kao ključna lokacija u romanu Dana Browna, "Da Vincijev kod".

U knjizi, crkva skriva tajnu "Ružine linije", fiktivnog Pariškog meridijana koji je ključ za lokaciju Svetog grala.

Stvarnost je, međutim, znanstvena i jednako fascinantna. Mjedena linija koja presijeca pod crkve i završava na mramornom obelisku nije nikakva "Ružina linija", već gnomon – drevni astronomski instrument. Postavljen je 1743. godine na zahtjev crkvenih vlasti s vrlo preciznim ciljem: odrediti točan datum proljetnog ekvinocija, a time i Uskrsa. Na zimski solsticij (najkraći dan u godini), sunčeva zraka koja prolazi kroz leću u južnom prozoru pada točno na vrh obeliska. Na proljetni i jesenski ekvinocij, zraka pada na mjedenu ploču blizu oltara.

Zbog navale turista u potrazi za fikcijom, crkvene vlasti su u jednom trenutku postavile i slavnu poruku koja glasi: "Suprotno fantastičnim tvrdnjama u nedavnom bestseleru, ovo nije ostatak poganskog hrama. Ta linija je astronomski instrument... Molimo vas, ne vjerujte lažima."

Zanimljivosti s Trga

Fontana četiri biskupa: Na trgu ispred crkve nalazi se monumentalna fontana koju je dizajnirao Louis Visconti (arhitekt Napoleonove grobnice). Prikazuje četiri slavna biskupa iz doba Luja XIV. (Bossuet, Fénelon, Fléchier i Massillon). Parižani je u šali nazivaju Fontaine des quatre points cardinaux (Fontana četiri strane svijeta), što je igra riječi jer point znači "ne" na francuskom – naime, nijedan od četvorice biskupa nikada nije postao kardinal.

Slavni Župljani: Kroz svoju povijest, crkva je bila mjesto važnih događaja. Ovdje je kršten zloglasni Markiz de Sade, kao i pjesnik Charles Baudelaire. Victor Hugo, autor "Zvonara crkve Notre-Dame", ovdje se vjenčao sa svojom ljubavi iz djetinjstva, Adèle Foucher.

Turističke informacije: Vaš posjet divu lijeve obale

Lokacija: Place Saint-Sulpice, 75006 Pariz, Francuska.

Kako doći:

Metro: Najbliža postaja je Saint-Sulpice (linija 4). U blizini su i postaje Mabillon (linija 10) i Saint-Germain-des-Prés (linija 4).

Ulaznice i cijena po danu:

Cijena po danu: Ulaz u crkvu Saint-Sulpice je potpuno besplatan.

Radno vrijeme i Događanja:

Crkva je otvorena svakog dana, obično od 8:00 do 19:30 sati.

Preporuka: Ako ste u Parizu za vikend, ne propustite jedinstveni doživljaj. Nakon nedjeljne mise (oko 11:30), poznati orguljaši često održe kratki, 30-minutni recital na velikim orguljama, koji je također besplatan za sve posjetitelje.

Saint-Sulpice je pravo otkriće. To je mjesto gdje se možete diviti remek-djelima romantizma, čuti moćan zvuk povijesnih orgulja, razotkriti istinu iza globalnog bestselera i sve to doživjeti u atmosferi mira i monumentalnosti, daleko od gužvi koje opsjedaju poznatije pariške znamenitosti.

Postoje mjesta u Parizu koja odišu poviješću i mjesta koja blistaju luksuzom. Rijetka su ona gdje se te dvije stvari spajaju u tako savršenoj harmoniji kao na trgu Place Vendôme. Ušavši u ovaj arhitektonski dragulj u obliku osmerokuta, smješten u srcu 1. arondismana, napuštate vrevu grada i ulazite u svijet tihe, beskompromisne elegancije. Ovdje izlozi ne prodaju samo nakit i satove; oni nude snove, a zrak je ispunjen pričama o kraljevima, carevima, revolucionarima i ikonama stila. Posjetili smo ovaj simbol moći kako bismo istražili njegovu burnu prošlost i blistavu sadašnjost.

Kraljev san i Napoleonov trijumf

Priča o trgu započinje krajem 17. stoljeća, s vizijom Kralja Sunca, Luja XIV. Želeći stvoriti monumentalan prostor koji bi slavio njegove pobjede, angažirao je arhitekta Julesa Hardouin-Mansarta, istog čovjeka koji je radio na Dvorani ogledala u Versaillesu. Hardouin-Mansart dizajnirao je savršeno simetričan osmerokutni trg, okružen identičnim, elegantnim fasadama u stilu francuskog klasicizma. Iako je prvotna konjanička statua Luja XIV. uništena tijekom Francuske revolucije, trg je ostao kao remek-djelo urbanističkog planiranja.

No, svoj današnji, najprepoznatljiviji izgled trg duguje Napoleonu Bonaparteu. Nakon pobjedonosne bitke kod Austerlitza 1805. godine, car je odlučio u središtu trga podići spomenik svojoj Velikoj armiji. Tako je nastao Vendômski stup (Colonne Vendôme).

Stup sudbine – uspon, pad i ponovno rođenje

Vendômski stup, visok 44 metra, nije samo spomenik; on je komad isprepletene europske povijesti.

Izliven iz pobjede: Spiralni brončani reljefi koji ga ukrašavaju izliveni su, prema legendi, od 1200 topova zaplijenjenih od poraženih ruske i austrijske vojske kod Austerlitza. Na vrhu je postavljena Napoleonova statua u liku rimskog cara.

Revolucionarni gnjev: Stup je bio simbol carstva i militarizma, stoga je postao meta tijekom Pariške komune 1871. godine. Revolucionari, predvođeni slikarom Gustaveom Courbetom, srušili su stup uz veliko slavlje. No, nakon pada Komune, donesena je odluka o njegovoj obnovi, a Courbet je osuđen da plati troškove, što ga je financijski uništilo.

Povratak Cara: Stup je ponovno postavljen 1874. godine i danas stoji kao moćan podsjetnik na Napoleonovu eru i burnu povijest Francuske.

Svjetska prijestolnica visokog nakita

Tijekom 19. stoljeća, Place Vendôme počeo je privlačiti najprestižnije svjetske draguljare. Godine 1893. Frédéric Boucheron donio je povijesnu odluku i postao prvi draguljar koji je otvorio svoj butik na trgu, odabravši najsunčaniji kut kako bi dijamanti u njegovom izlogu što jače sjali.

Uskoro su ga slijedili i drugi. Danas je Place Vendôme globalni epicentar visokog draguljarstva (Haute Joaillerie) i urarstva. Ovdje se nalaze saloni legendarnih kuća kao što su Cartier, Van Cleef & Arpels, Chaumet, Boucheron, Breguet, Patek Philippe i Rolex.

Priče iz Hotela Ritz i susjedstva

Na broju 15 smjestio se još jedan simbol trga – Hôtel Ritz Paris, otvoren 1898. godine. Njegovi hodnici i apartmani čuvaju bezbrojne priče.

Coco Chanel: Legendarna dizajnerica živjela je u Ritzu više od 30 godina, sve do svoje smrti. Njezin apartman i danas je jedan od najprestižnijih u hotelu.

Ernest Hemingway: Pisac je bio redovit gost bara, koji danas nosi njegovo ime. Poznata je (iako vjerojatno uljepšana) priča kako je na dan oslobođenja Pariza 1944. godine sa skupinom boraca upao u hotel i simbolično "oslobodio" svoj omiljeni bar.

Frédéric Chopin: Slavni skladatelj preminuo je od tuberkuloze 1849. godine u stanu na broju 12, s pogledom na trg.

Princeza Diana: U jednoj od tužnijih epizoda moderne povijesti, princeza Diana provela je svoju posljednju večer u hotelu Ritz prije tragične automobilske nesreće 1997. godine.

Turističke informacije: Vaša šetnja kroz luksuz

Lokacija: Place Vendôme, 75001 Pariz, Francuska. Smješten je sjeverno od Vrtova Tuileries i zapadno od Opére Garnier.

Kako doći:

Metro: Najbliže postaje su Tuileries (linija 1), Opéra (linije 3, 7, 8) i Pyramides (linije 7, 14). Sve su na 5-10 minuta hoda od trga.

Cijena po danu i doživljaj:

Cijena po danu: Posjet trgu Place Vendôme je, naravno, potpuno besplatan. Šetnja, divljenje arhitekturi i razgledavanje izloga ne koštaju ništa i predstavljaju jedinstven pariški doživljaj.

Cijena ulaska u svijet koji se nudi u izlozima, međutim, priča je za sebe i mjeri se u tisućama, pa i milijunima eura.

Savjet: Posjetite trg dvaput. Jednom danju, kada sunce obasjava fasade, a izlozi sjaje punim sjajem. I drugi put navečer, kada diskretna rasvjeta stvara čarobnu, gotovo filmsku atmosferu.

Place Vendôme nije samo trg; to je izjava. Izjava o moći, ljepoti, umjetnosti i vječnoj privlačnosti luksuza. Prošetati njegovim savršenim osmerokutom znači prošetati kroz neke od najvažnijih i najglamuroznijih trenutaka pariške povijesti, osjećajući puls grada tamo gdje on najsjajnije kuca.

Stojimo na prepunom trgu ispred Notre-Damea, a pogled prema nebu izaziva osjećaje koje je teško opisati. Tamo, gdje su do prije nekoliko godina Parižani i cijeli svijet u nevjerici gledali gusti dim i plamen, sada stoji obnovljeni toranj Eugènea Viollet-le-Duca, s novim zlatnim pijetlom na vrhu koji blista na jesenskom suncu. Manje od godinu dana nakon što je ponovno otvorila svoja vrata svijetu u prosincu 2024., katedrala Notre-Dame de Paris nije samo obnovljena; ona je uskrsnula. Posjet "Našoj Gospi" danas više nije samo turistički obilazak, već hodočašće do spomenika ljudskoj otpornosti, vještini i nadi.

Povratak iz pepela – Čudo restauracije

Slike od 15. travnja 2019. urezane su u kolektivno pamćenje: urušavanje tornja, plamteće drveno krovište staro 800 godina poznato kao "Šuma", i strah da će se srušiti kameni svodovi. No, ispod čađe i pepela, čudo se već događalo.Glavna struktura je izdržala, a većina neprocjenjivih relikvija i umjetnina, uključujući i Kristovu trnovu krunu, spašena je zahvaljujući hrabrosti vatrogasaca.

Ono što je uslijedilo bio je petogodišnji maraton restauracije, projekt stoljeća. Tisuće majstora, inženjera i povjesničara iz cijele Francuske udružilo je snage. "Šuma" je obnovljena identičnim tehnikama srednjovjekovnih majstora, koristeći goleme hrastove trupce.

Toranj je rekreiran do najsitnijeg detalja prema originalnim nacrtima. Cijela unutrašnjost katedrale, pocrnjela od dima, pažljivo je očišćena, otkrivajući izvornu, svijetlu, medenu boju kamena kakvu posjetitelji nisu vidjeli stoljećima. Obnovljene su i velebne orgulje s 8000 cijevi, a vitraji, iako prašnjavi ali neoštećeni, ponovno sjaje punim sjajem.

Kamena knjiga povijesti stara 860 Godina

Notre-Dame je oduvijek bila više od crkve; ona je kameni svjedok francuske povijesti. Gradnja je započela 1163.godine na poticaj biskupa Mauricea de Sullyja i trajala je gotovo dva stoljeća. Unutar njezinih zidova okrunjen je Henrik VI. za kralja Francuske tijekom Stogodišnjeg rata, a 1804. godine Napoleon Bonaparte je sam sebi stavio carsku krunu na glavu.

Ovdje su se održavala kraljevska vjenčanja, nacionalni sprovodi poput onog Charlesa de Gaullea, a zvona su zvonila kako bi objavila kraj svjetskih ratova i oslobođenje Pariza 1944. godine. Katedrala je preživjela ratove, revolucije i zanemarivanje, da bi na kraju gotovo podlegla slučajnoj vatri.

Umjetnost koja teži nebu: Gotičko remek-djelo

Notre-Dame je jedan od najljepših primjera francuske gotičke arhitekture. Njezini graditelji koristili su revolucionarne tehnike kako bi stvorili dojam lakoće i visine, te kako bi unutrašnjost ispunili božanskim svjetlom.

Potporni lukovi (leteći kontrafori): Ovaj vanjski sustav lukova bio je ključna inovacija koja je omogućila gradnju tanjih i viših zidova, oslobađajući prostor za goleme prozore.

Vitraji i Rozete: Tri masivne rozete (ružičasta prozora) na zapadnom, sjevernom i južnom pročelju prava su remek-djela. Nakon čišćenja, njihove boje – plava, crvena, ljubičasta i zlatna – sada su življe no ikad, stvarajući mističnu igru svjetla u unutrašnjosti.

Gargulji i Himere: S vrhova katedrale, Pariz nadgledaju kamena stvorenja. Gargulji (gargouilles) su funkcionalni odvodi za kišnicu, oblikovani kao groteskne životinje, dok su himere (chimères), dodane tijekom restauracije u 19. stoljeću, isključivo dekorativne, zamišljene demonske i fantastične figure.

Priče i legende: Od Quasimoda do Svetih Relikvija

Popularnost Notre-Damea neraskidivo je vezana uz roman "Zvonar crkve Notre-Dame" Victora Hugoa iz 1831.godine. U vrijeme kada je katedrala bila zapuštena i prijetilo joj je rušenje, Hugoova priča o Quasimodu i Esmeraldi potaknula je javni interes i pokrenula veliku kampanju za njezinu restauraciju u 19. stoljeću.

Katedrala je i čuvarica nekih od najvažnijih relikvija kršćanstva.

U njezinoj riznici čuvaju se Trnova kruna, fragment Istinskog križa i jedan od svetih čavala, koji su spašeni iz plamena i sada su ponovno dostupni za štovanje. Na trgu ispred ulaza nalazi se i brončana zvijezda koja označava "Point Zéro", nultu točku od koje se mjere sve udaljenosti u Francuskoj.

Turističke informacije: Vaš posjet ponovno rođenoj katedrali

Lokacija: Île de la Cité, 75004 Pariz. Katedrala se nalazi na otoku u samom srcu Pariza.

Kako doći:

Metro: Linija 4, postaja Cité,postaja Saint-Michel Notre-Dame

RER (vlak): Linije B i C, postaja Saint-Michel Notre-Dame, s koje se kratkom šetnjom prelazi most do katedrale.

Ulaznice i cijena po danu:

Cijena po danu: Ulaz u glavnu lađu katedrale, u skladu s dugogodišnjom tradicijom, i nakon obnove je besplatan.

Međutim, naplaćuju se posebni dijelovi: pristup arheološkoj kripti ispod trga, posjet riznici s relikvijama te dugo očekivani uspon na tornjeve s kojih se pruža spektakularan pogled na Pariz.

Očekujte cijene od 10 do 17 € po pojedinoj atrakciji.

Preporučuje se provjera cijena i online rezervacija na službenoj stranici.

Radno vrijeme i pravila: Katedrala je otvorena svakog dana, obično od jutra do večeri. Zbog golemog interesa,uvedene su nove sigurnosne mjere i sustavi upravljanja redovima. Apsolutno je nužno provjeriti službenu web stranicu (notredamedeparis.fr) za točno radno vrijeme, pravila odijevanja i sigurnosne protokole prije posjeta.

Notre-Dame de Paris danas stoji ne samo kao svjedok prošlosti, već kao snažan simbol budućnosti. Njezino ponovno otvaranje nije samo trijumf arhitekture, već pobjeda nade i dokaz da se i iz najdubljeg pepela može uzdići ljepota. Srce Pariza doista ponovno kuca,jaća nego ikada prije.

Na blagoj uzvisini Latinske četvrti, nad Parizom bdije monumentalna kupola Panthéona, vječnog doma najzaslužnijih sinova i kćeri Francuske Republike. Ovo zdanje, koje svojom neoklasičnom vizurom dominira vizurom grada, nije samo arhitektonski dragulj; ono je hram nacije, mjesto gdje se isprepliću povijest, filozofija, znanost i umjetnost. Posjet Panthéonu nije samo turistički obilazak, već duboko putovanje u srce francuskog identiteta.

Izvorno zamišljen kao crkva posvećena svetoj Genovevi, zaštitnici Pariza, Panthéon je naručio kralj Luj XV. kao zahvalu za svoj oporavak od bolesti. Kamen temeljac položen je 1758. godine, a arhitekt Jacques-Germain Soufflot zamislio ju je kao grandioznu građevinu koja će svojom veličinom i stilom parirati Bazilici sv. Petra u Rimu i Katedrali sv. Pavla u Londonu.

Međutim, vihor Francuske revolucije promijenio je njezinu sudbinu. Godine 1791. revolucionarna vlast odlučila je transformirati crkvu u mauzolej za "velike ljude iz doba francuske slobode".

Time je rođen Panthéon, čiji natpis iznad ulaza i danas jasno poručuje: "AUX GRANDS HOMMES LA PATRIE RECONNAISSANTE" – "Velikim ljudima, zahvalna domovina".

Kripta besmrtnika: Od Voltairea do Simone Veil

Silazak u tihu i svečanu kriptu Panthéona je poput listanja najvažnijih stranica francuske i svjetske povijesti. Ovdje, u kamenim grobnicama, počivaju velikani čije su ideje i djela oblikovale moderni svijet. Među prvima su ovdje sahranjeni prosvjetiteljski filozofi Voltaire i Jean-Jacques Rousseau, čije su misli bile pogonsko gorivo Revolucije.

Šetnjom kroz labirint kripte nailazi se na grobnice književnih divova poput Victora Hugoa ("Jadnici", "Zvonar crkve Notre-Dame") i Émilea Zole, čije je slavno pismo "J'Accuse...!" ("Optužujem...!") odjeknulo svijetom.

Tu su i Alexandre Dumas, autor "Tri mušketira" i "Grof Monte Cristo", te nobelovac André Malraux.

Svijet znanosti predstavljaju Marie i Pierre Curie, pioniri istraživanja radioaktivnosti. Marie Curie je, znakovito, bila prva žena sahranjena u Panthéonu na temelju vlastitih zasluga 1995. godine. Njihove grobnice obložene su olovom zbog preostale radijacije.

U novije vrijeme, čast da budu sahranjene u Panthéonu pripala je ikonama borbe za ljudska prava. Simone Veil, koja je preživjela Auschwitz i postala ključna figura u borbi za prava žena i europsko ujedinjenje, sahranjena je ovdje 2018. godine zajedno sa svojim suprugom.

Godine 2021., u Panthéon je ušla i Josephine Baker, američko-francuska plesačica, pjevačica, članica Francuskog pokreta otpora i aktivistica protiv rasizma, postavši prva crna žena kojoj je odana ova počast.

Trenutne izložbe i Foucaultovo njihalo

Osim stalnog postava koji slavi živote pokopanih velikana, Panthéon često ugošćuje i privremene izložbe. Posjetiteljima se preporučuje da provjere službenu web stranicu za najnovije informacije o trenutnim postavkama koje se često bave povijesnim temama ili umjetničkim instalacijama koje ulaze u dijalog s prostorom.

Nezaobilazna atrakcija u glavnoj dvorani pod kupolom je i replika slavnog Foucaultovog njihala. Fizičar Léon Foucault je 1851. godine upravo na ovom mjestu izveo svoj slavni eksperiment, koristeći njihalo dugo 67 metara kako bi dokazao rotaciju Zemlje.

Pogled na polagano, hipnotičko kretanje teške kugle koja ruši čunjeve postavljene u krug i danas oduzima dah.

Sve što trebate znati za posjet

Lokacija: Panthéon se nalazi na trgu Place du Panthéon u 5. arondismanu, u srcu Latinske četvrti.

Kako doći:

Metro: Linija 10 (stanica Cardinal Lemoine ili Cluny - La Sorbonne).

RER (brza gradska željeznica): Linija B (stanica Luxembourg), od koje ima desetak minuta hoda.

Radno vrijeme: Otvoren je svakodnevno. Od 1. travnja do 30. rujna radi od 10:00 do 18:30, a od 1. listopada do 31. ožujka od 10:00 do 18:00 sati. Zadnji ulaz je 45 minuta prije zatvaranja.

Ulaznice: Cijena ulaznice za odrasle je oko 13 eura. Ulaz je besplatan za mlađe od 18 godina te za građane Europske unije od 18 do 25 godina. Preporučuje se kupnja ulaznica online kako biste izbjegli redove.

Pogled s kupole: Za dodatnih 3.50 eura (cijena podložna promjeni) posjetitelji se mogu popeti na vanjsku kolonadu kupole, odakle se pruža jedan od najspektakularnijih panoramskih pogleda na Pariz. Uspon uključuje 206 stepenica i isplati se svakog truda.

Posjet Panthéonu je doticaj s vječnošću, podsjetnik na snagu ljudskog duha i zahvalnost nacije onima koji su je zadužili. To je mjesto tišine, poštovanja i inspiracije u samom srcu užurbane pariške metropole.

Pretplati se na: Postovi ( Atom )

Follow

Pages