Bratislavský hrad, monumentalna građevina koja dominira panoramom slovačke prijestonice, predstavlja više od tisuću godina srednjoeuropske povijesti sažete u kamenu, legendama i carskim intrigama. Ovaj barokni dvorac sa četiri tornja, koji iz daljine podsjeća na preokrenuti stol, nudi ne samo spektakularne poglede na tri zemlje - Slovačku, Austriju i Mađarsku - već i fascinantno putovanje kroz vrijeme od kamenog doba do današnjih dana.
Povijesna perspektiva
Prva poznata naselja na brdu gradu datiraju iz kasnog kamenog doba, a kao organizirana utvrda grad je osnovan od strane Kelta koji su stvorili oppidum - utvrđeno naselje. Tijekom četiri stoljeća područje je činilo granicu rimskog carstva Limes Romanus, a Slaveni su u vrijeme Velike Moravske kneževine izgradili tvrđavu koja je postala značajno središte regije. U 11. stoljeću izgrađena je kamena palača i crkva Svetog Spasitelja s kaptolom, a tijekom srednjeg vijeka dvorac je svjedočio brojnim borbama za vlast.
Između 1052. godine i kasnijeg srednjeg vijeka, dvorac je bio dom mnogih vladara - među njima ugarski kralj Solomon koji je ovdje živio prije nego što je zatvoren u Nitri, Stefan III koji je bježao ovamo od neprijatelja, a ovdje je rođena i Elizabeta, kći Andrije II. U 15. stoljeću dijelovi dvorca prilagođeni su za Ladislava Posthumusa, dok su utvrdu povremeno posjedovala različita plemićka plemena poput obitelji Rozgonyi.
Još jedna romantična legenda govori o kćeri gospodara dvorca koja je odbijala sve bogate prosce. Nakon desetodnevnog putovanja iz Košica u Bratislavu gdje je trebala upoznati prosca, ona je nakon odbijanja braka suočila ljutitog oca, ali ostala čvrsta u svojoj odluci. Prema tradiciji, legendarni razbojnik Jánošík također je bio povezan s dvorcem i lokalnim plemstvom koje je tjerao.
Postoji i bajka o stanovnicima dvorca iz vremena prije Velike Moravske kada su ljudi svako jutro bili umor i primjećivali da je sve premješteno, sve dok kralj nije odlučio da se nešto mora poduzeti.
Radno vrijeme
Tereni dvorca otvoreni su svakodnevno od 8:00 do 22:00 sati. Muzej povijesti otvoren je svakodnevno osim utorka od 10:00 do 18:00 sati, s posljednjim ulazom u 17:00. Muzej je zatvor ponedjeljkom prema nekim izvorima, no najbolje je provjeriti službenu stranicu.
Autobusne linije: 30, 39, 84, 93 - zaustavljaju se u blizini dvorca
Trolejbusne linije: 44, 47 - stajalište Inovecká je 6 minuta hoda, Zámocká 8 minuta
Tramvajska linija: 4
Vlak: linija S50
Najbliže stanice su Hrad (229 metara, 4 minute hoda), Most SNP (5 minuta hoda) i Zochova (7 minuta hoda). Od glavnog kolodvora možete doći autobusom 83 ili 93 do stanice Zochova.
Za posjet dvorcu planirajte 2-3 sata i nosite udobnu obuću jer ima prilično pješačenja. Pogled na Bratislavu, Dunav i okolne zemlje iz dvorskog kompleksa nezaboravan je doživljaj koji kombinira povijest, umjetnost i prirodne ljepote u jedinstveno turističko iskustvo.
Povijesna perspektiva
Prva poznata naselja na brdu gradu datiraju iz kasnog kamenog doba, a kao organizirana utvrda grad je osnovan od strane Kelta koji su stvorili oppidum - utvrđeno naselje. Tijekom četiri stoljeća područje je činilo granicu rimskog carstva Limes Romanus, a Slaveni su u vrijeme Velike Moravske kneževine izgradili tvrđavu koja je postala značajno središte regije. U 11. stoljeću izgrađena je kamena palača i crkva Svetog Spasitelja s kaptolom, a tijekom srednjeg vijeka dvorac je svjedočio brojnim borbama za vlast.
Između 1052. godine i kasnijeg srednjeg vijeka, dvorac je bio dom mnogih vladara - među njima ugarski kralj Solomon koji je ovdje živio prije nego što je zatvoren u Nitri, Stefan III koji je bježao ovamo od neprijatelja, a ovdje je rođena i Elizabeta, kći Andrije II. U 15. stoljeću dijelovi dvorca prilagođeni su za Ladislava Posthumusa, dok su utvrdu povremeno posjedovala različita plemićka plemena poput obitelji Rozgonyi.
Zlatno doba Marije Terezije
Najslavniji period u povijesti dvorca povezan je s caricom Marijom Terezijom u 18. stoljeću, kada je Bratislavský hrad bio njezino službeno sjedište u Ugarskom Kraljevstvu. Ova najpoznatija vladarka habsburških zemalja brinula je za dvorac uzorno i naredila je veliku baroknu obnovu koja ga je pretvorila u raskošnu reprezentativnu rezidenciju. Kasnije je u dvorcu živjela njezina omiljena kći Mimi (Marie Christine) sa suprugom Albertom od Saske-Teschenove, osnivačem bečke Albertine. Albert je ovdje razvijao svoju umjetničku zbirku koja je prethodila slavnoj galeriji u Beču, a dodao je i obiteljsku galeriju u dvorcu.
Zlatno doba Marije Terezije
Najslavniji period u povijesti dvorca povezan je s caricom Marijom Terezijom u 18. stoljeću, kada je Bratislavský hrad bio njezino službeno sjedište u Ugarskom Kraljevstvu. Ova najpoznatija vladarka habsburških zemalja brinula je za dvorac uzorno i naredila je veliku baroknu obnovu koja ga je pretvorila u raskošnu reprezentativnu rezidenciju. Kasnije je u dvorcu živjela njezina omiljena kći Mimi (Marie Christine) sa suprugom Albertom od Saske-Teschenove, osnivačem bečke Albertine. Albert je ovdje razvijao svoju umjetničku zbirku koja je prethodila slavnoj galeriji u Beču, a dodao je i obiteljsku galeriju u dvorcu.
Legende i mistične priče
Bratislavský hrad obavijen je brojnim legendama koje oživljavaju dramične događaje iz prošlosti. Najpoznatija je priča o Zothmundu, mađarskom vojniku koji je 1052. godine, prema predaji, zaplivao do brodova cara Henrika III koji je opsjedao grad. Zothmund je bušio rupe u brodovima neprijateljske flote i potopili su ih, spašavajući tako dvorac od osvajača.
Legende i mistične priče
Bratislavský hrad obavijen je brojnim legendama koje oživljavaju dramične događaje iz prošlosti. Najpoznatija je priča o Zothmundu, mađarskom vojniku koji je 1052. godine, prema predaji, zaplivao do brodova cara Henrika III koji je opsjedao grad. Zothmund je bušio rupe u brodovima neprijateljske flote i potopili su ih, spašavajući tako dvorac od osvajača.
Još jedna romantična legenda govori o kćeri gospodara dvorca koja je odbijala sve bogate prosce. Nakon desetodnevnog putovanja iz Košica u Bratislavu gdje je trebala upoznati prosca, ona je nakon odbijanja braka suočila ljutitog oca, ali ostala čvrsta u svojoj odluci. Prema tradiciji, legendarni razbojnik Jánošík također je bio povezan s dvorcem i lokalnim plemstvom koje je tjerao.
Postoji i bajka o stanovnicima dvorca iz vremena prije Velike Moravske kada su ljudi svako jutro bili umor i primjećivali da je sve premješteno, sve dok kralj nije odlučio da se nešto mora poduzeti.
Ekspozicije i blago
Danas je u dvorcu smješten Muzej povijesti Slovačkog nacionalnog muzeja koji upravlja s oko 250.000 predmeta iz zbirki. Glavne ekspozicije uključuju:
Povijesni namještaj i oprema - zbirka koja prikazuje stilske orijentacije i estetske zahtjeve različitih epoha
Nakit iz daleke prošlosti Slovačke - arheološki nalazi koji svjedoče o ranijim civilizacijama
Riznica srebra - jedna od najatrakcivnijih zbirki s radovima zlatara i srebrara starih epoha, reflektirajući vještine i bogatstvo vladara
Numizmatička zbirka - pokriva razdoblje od antičkih vremena do danas
Zbirke stakla, porculana, keramike i modnih dodataka
Danas je u dvorcu smješten Muzej povijesti Slovačkog nacionalnog muzeja koji upravlja s oko 250.000 predmeta iz zbirki. Glavne ekspozicije uključuju:
Povijesni namještaj i oprema - zbirka koja prikazuje stilske orijentacije i estetske zahtjeve različitih epoha
Nakit iz daleke prošlosti Slovačke - arheološki nalazi koji svjedoče o ranijim civilizacijama
Riznica srebra - jedna od najatrakcivnijih zbirki s radovima zlatara i srebrara starih epoha, reflektirajući vještine i bogatstvo vladara
Numizmatička zbirka - pokriva razdoblje od antičkih vremena do danas
Zbirke stakla, porculana, keramike i modnih dodataka
Kruna kula
Kruna kula (Crown Tower) visoka 47 metara najstariji je dio dvorca, izgrađena u 13. stoljeću kao dio starije utvrde i uključena u trenutnu građevinu u 15. stoljeću. Dobila je ime po ugarskim krunidbenim draguljima koji su ovdje čuvani.
Kruna kula
Kruna kula (Crown Tower) visoka 47 metara najstariji je dio dvorca, izgrađena u 13. stoljeću kao dio starije utvrde i uključena u trenutnu građevinu u 15. stoljeću. Dobila je ime po ugarskim krunidbenim draguljima koji su ovdje čuvani.
Na trećem katu nalazi se replika krune ugarskih kraljeva i krunidabeni medaljoni. Vrh tornja ima vidikovac koji pruža jedinstvenu panoramu Bratislave, Dunava i okolice.
Radno vrijeme
Tereni dvorca otvoreni su svakodnevno od 8:00 do 22:00 sati. Muzej povijesti otvoren je svakodnevno osim utorka od 10:00 do 18:00 sati, s posljednjim ulazom u 17:00. Muzej je zatvor ponedjeljkom prema nekim izvorima, no najbolje je provjeriti službenu stranicu.
Cijene ulaznica
Ulaznica za odrasle košta 14 eura. Studenti i umirovljenici imaju 50% popusta, dok je ulaz besplatan za djecu mlađu od 6 godina i umirovljenike starije od 70 godina. S Bratislava Card ulaznica je potpuno besplatna. Dvorski prostori i vrtovi dostupni su za besplatno razgledavanje.
Ulaznica za odrasle košta 14 eura. Studenti i umirovljenici imaju 50% popusta, dok je ulaz besplatan za djecu mlađu od 6 godina i umirovljenike starije od 70 godina. S Bratislava Card ulaznica je potpuno besplatna. Dvorski prostori i vrtovi dostupni su za besplatno razgledavanje.
Kako doći do dvorca
Dvorac se nalazi na adresi Zámocká ulica u okrugu Bratislava I. Javnim prijevozom najlakše je doći:
Kako doći do dvorca
Dvorac se nalazi na adresi Zámocká ulica u okrugu Bratislava I. Javnim prijevozom najlakše je doći:
Autobusne linije: 30, 39, 84, 93 - zaustavljaju se u blizini dvorca
Trolejbusne linije: 44, 47 - stajalište Inovecká je 6 minuta hoda, Zámocká 8 minuta
Tramvajska linija: 4
Vlak: linija S50
Najbliže stanice su Hrad (229 metara, 4 minute hoda), Most SNP (5 minuta hoda) i Zochova (7 minuta hoda). Od glavnog kolodvora možete doći autobusom 83 ili 93 do stanice Zochova.
Za posjet dvorcu planirajte 2-3 sata i nosite udobnu obuću jer ima prilično pješačenja. Pogled na Bratislavu, Dunav i okolne zemlje iz dvorskog kompleksa nezaboravan je doživljaj koji kombinira povijest, umjetnost i prirodne ljepote u jedinstveno turističko iskustvo.
Powered by GetYourGuide
